U trendu i sa sedamdeset Mayer, Marina; Konjević, Sofija
Vjesnik bibliotekara Hrvatske,
2021, Volume:
64, Issue:
1
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Cilj. Rad daje prikaz online servisa i usluga Centra za znanstvene informacije (Cen- tar) Instituta „Ruđer Bošković“ koji su korisnicima bili dostupni i prije pojave pandemi- je bolesti COVID-19, kao ...i tijekom zatvaranja knjižnice i rada od kuće.
Pristup. Zbog krize izazvane pandemijom bolesti COVID-19 Centar za znanstvene informacije (Centar), kao i druge knjižnice u Hrvatskoj, 20. 3. 2020. godine zatvorio je svoja vrata i prešao na „rad od kuće“. Zahvaljujući brojnim servisima (CROSBI, FULIR, SEND i drugi) koji korisnicima omogućuju udaljeni pristup uslugama i infor- macijskim servisima, Centar je krizu dočekao spreman te je i u izvanrednim okolnosti- ma uspio kvalitetno osigurati većinu usluga.
Rezultati. Centar za znanstvene informacije među prvim knjižnicama u Hrvatskoj 1990-ih godina prihvatio je i uveo nove informacijske tehnologije u svoje poslovanje. Kontinuirano je radio na njihovom razvoju, implementaciji i primjeni, što je omogućilo da je tijekom „rada od kuće“ ne samo pružao korisnicima većinu svojih standardnih usluga već je radio i na daljnjem razvoju postojećih servisa. Nepredvidive krizne si- tuacije tijekom 2020. godine poslužile su kao potvrda da je taj smjer razvoja knjižnica nužan i nezaobilazan te da u njega treba ulagati.
Originalnost. Centar za znanstvene informacije uspješno je odgovorio na krizu izazvanu pandemijom bolesti COVID-19, stoga prikazani servisi, usluge i praktična rješenja mogu poslužiti kao primjer i drugim knjižnicama koje se suočavaju sa sličnim izazovima.
The objective of the research detailed in this paper was to
evaluate the quality of material stored in several E-libraries,
according to established international criteria and the standards of ...UNESCO/IFLA. Accessing their database with a defined search query and a precise concept and theme, the objective was to compare them with the heritage book material of
the Croatian Sports Museum, or with other historical and with
other historical collections and holdings that the Museum
possesses, and to compare the quality of the heritage material. The most competent E-libraries using this technology
were selected for the purpose: the National and University
Library in Zagreb, the British Library, the Library of Congress,
the Internet Public Library, the Bibliotheca Alexandrina. The
search item was very simple: the history of sport.
Modern academic analysis of history, notwithstanding sciences from the area of social development, is founded on discoveries and authentic records. The most valuable among them
are material objects and written documents that have a direct
impact on the illumination of historical facts. From an analysis
of this historical and stored material related to certain athletic
and sporting movements and events, it was noted from a
look into the actual bases of selected E-libraries that their
holdings, with respect to the search item “history of sport”
in general or the special selection of the sporting theme
“football”, are much poorer and on the whole of secondary
or tertiary contents as compared with the needs for a rather
serious and deep scholarly and specialised investigation.
In comparison with the size of the Croatian Sports Museum
and as compared with the financial resources that these
institutions can command, we shall attempt to prove that the
material on this theme collected and stored in the collections
and holdings of the Croatian Sports Museum is much more
valuable and more primary.
S razvojem tehnologije i ulaskom u globalno doba dolazi do
potrebe za izmjenama i unutar knjižnica kao stupova društva.
Knjižnice su s izmjenama u informacijskoj, komunikacijskoj i
prije svega u ...tehnološkoj sferi zahtijevale brzu prilagodbu novu
načinu rada. Digitalizacija knjižnične građe koja se obrađuje u
radu dugotrajan je i financijski i stručno zahtjevan proces koji
treba doprinijeti poboljšanju rada knjižnica, pomoći korisnicima,
poboljšati informacijsko opismenjavanje te potaknuti niz drugih
čimbenika. Znanstvena zajednica, ali i šira društvena zajednica,
s procesom digitalizacije imala bi veći pristup informacijama, a
time i mogućnost usvajanja većega znanja. Da bismo govorili o
procesu digitalizacije i njegovim prednostima, moramo prvo razlikovati pojmove poput digitalne knjižnice, hibridne knjižnice
i elektroničke knjižnice, što ovaj rad i prikazuje. Bez potpora
vlada, međunarodnih organizacija i raznih drugih pokrovitelja
knjižnice ne mogu postati spoj kulture, obrazovanja, znanosti i
cjelokupnoga razvoja. Kroz pregled povijesnoga nastanka i razvoja
digitalnih knjižnica možemo uočiti da su najvećim dijelom digitalizirana djela prije 20. stoljeća, a jedan od uzroka tomu je
autorsko pravo koje onemogućava digitalizaciju djela 20. i 21.
stoljeća bez autorova pristanka. Rad navodi niz prednosti digitalizacije knjižnične građe od očuvanja intelektualnoga sadržaja,
smanjivanja mehaničkoga oštećenja, uštede prostora, povećanja
dostupnosti građe, učestalosti korištenja građe itd. Da bi se građa digitalizirala, autori prema nizu različitih stručnjaka navode
koji su to elementi koje treba uzeti u obzir prilikom postupka digitalizacije. Djela siročad, djela bez autora, najveći su problem
u procesu digitalizacije i procesu stvaranja digitalnih knjižnica.
Direktiva koja je donesena na razini Europske unije vezana za
ova djela još uvijek nije usvojena iako bi doprinijela postupku
digitalizacije i dostupnosti takvih djela. Dio rada govori i o pojmu e-knjige, njezinu nastanku, definiranju, prednostima, ali i nedostatcima te formalnim i intelektualnim obilježjima e-knjige.
Istraživački dio rada govori o trima velikim projektima digitalizacije na svjetskoj razini: o projektu Gutenberg, Million Book i Google Books. Kroz ove projekte započeo je velik projekt masovne
digitalizacije knjižnične građe. Motiv ovih projekata bio je omogućavanje dostupnosti građe i
informacija korisnicima.
U radu se razmatra položaj stare i rijetke knjige u digitalnoj zbirci/knjižnici, daje se osvrt na stanje u svijetu i kod nas, te na međunarodne bibliografske izvore i prisutnost naših podataka u ...njima. Problematizira se položaj i prisutnost stare knjige u hrvatskom digitalnom prostoru, istražuju se statistički podaci zastupljenosti digitalnog sadržaja u nas. Posebno se predstavlja Digitalna zbirka HAZU: DIZBI, njezin digitalizirani sadržaj, tri načina zastupljenosti stare knjige (kao knjiga u cijelosti i fragmentima te Croatica izvan Hrvatske), te mogućnosti razvoja DIZBI-ja kao poticaj znanosti, čuvanju kulturne baštine te diseminacije znanstvenih rezultata i izdanja u svijetu.
Međunarodna dječja digitalna knjižnica besplatna je slobodna mrežna knjižnica digitaliziranih dječjih knjiga na različitim jezicima iz raznih država svijeta. Dječja digitalna knjižnica posjeduje ...trenutno zbirku od 4.642 knjige na 61 jeziku. Misija i projekt Međunarodne dječje digitalne knjižnice ili u izvornom obliku International children’s digital library – ICDL, projekt je čija je svrha informacijsko povezivanje svjetske književnosti za djecu. Zajednica je to koja ima za cilj srušiti sve prepreke koje razdvajaju djecu svijeta; prvenstveno kulturne i jezične različitosti. Uspostavljanjem Međunarodne dječje digitalne knjižnice, nastoji se na globalnoj razini širiti multikulturalnost, tolerancija, razumijevanje i poznavanje svega što je jednoj kulturi o onoj drugoj jako slabo ili potpuno nepoznato. Načinjena je zbirka knjiga iz cijelog svijeta, zbirka koja ujedinjuje djecu i odrasle i daje im na korištenje sve što se iz određene zemlje uspjelo digitalizirati i poslati na sučelje, a pisano je za djecu.
U sadašnje vrijeme opromnog broja podataka, eksplozivni porast digitalnih izvora u Digitalnim Knjižnicama - Digital Libraries (DLs) doveo je do ozbiljnog problema preopterećenja informacijama. Taj ...trend zahtijeva pristupe personaliziranih preporuka koji bi korisnike DL upoznali s digitalnim izvorima specifičnim za njihove individualne potrebe. U ovom radu predstavljamo personalizirani pristup preporuci digitalnog izvora koji kombinira tehnike PageRank i Collaborative Filtering (CF) u sjedinjenom okviru u svrhu preporuke odgovarajućih digitalnih izvora aktivnom korisniku generirajući i analizirajući mrežu u postojećem vremenu kako odnosa među korisnicima tako i odnosa među izvorima. Kako bi se obradila postojeća pitanja o postavljanju digitalnih knjižnica, uključujući nesigurne profile korisnika, nesigurna obilježja digitalnog izvora, oskudnost podataka i problem hladnog starta, ovaj rad adaptira personalizirani PageRank algoritam kako bi rangirao važnost izvora koji vodi računa o vremenu učinkovitijim CF, tražeći asocijativne linkove koji povezuju i aktivnog korisnika i njegove/njezine početno preferirane izvore. Također ocijenjujemo performansu predložene metodologije kroz analizu slučaja vezanog za tradicionalnu CF tehniku koja koristi iste podatke iz Digitalne knjižnice.
Zadaće visokoškolskih, sveučilišnih i znanstvenih knjižnica, koje su dio sveučilišnog odgojno-obrazovnog postupka, u 21. stoljeću vezane su uz razvoj i uporabu informacijsko-komunikacijske ...tehnologije (ICT-a) u obrazovanju na daljinu, a samim time i cjeloživotnom učenju. Budući da nastavne metode i metode učenja na sveučilištima postaju prilagodljivije, zadatak je digitalne knjižnice postati ravnopravan suradnik nastavi kroz sadržaje i zbirke koje posjeduje te ih daje na korištenje internetom i sustavom učenja na daljinu. Cilj rada je prikazati ulogu digitalne knjižnice kao jednog od elektroničkih izvora koji pruža podršku elektroničkom učenju na hrvatskim sveučilištima vezano za tehnološke i ljudske mogućnosti u visokoškolskim knjižnicama kojima raspolaže. Tako se pridonosi kvaliteti sveučilišne nastave i istraživačkoga rada na daljinu.
The article discusses the ambitious Web site and project Digitalna knjižnica Slovenije Digital Library of Slovenia. It encompasses periodicals, books, photographs, music scores, posters, maps, and ...sound recordings. Its stated goal is to provide both global access to, and long-term digital archival preservation of, Slovenia's national heritage. The availability in the DLS of antiquarian books, periodicals, and other formats alongside full-text digital versions of some very prominent current periodicals makes for an intriguing open access hybrid of public domain and copyright-protected materials. The author explains how this has happened.
PDF
