Tokratna tematska številka Andragoških spoznanj se posveča digitalizaciji izobraževanja in vključevanju sodobnih tehnologij v procese učenja. To temo smo v reviji že večkrat obravnavali – z razlogom. ...Uvajanje IKT v izobraževalni proces je namreč področje in proces, ki se nenehno razvija – teoretsko, pa tudi v praksi –, spoznanja pa se hitreje kot v različne strategije vpeljujejo kar v samo prakso poučevanja. »Digitalna preobrazba« je pojem, s katerim se predvsem na politični, odločevalski ravni opisujejo različni procesi in priporočila vladam glede vključevanja tehnologije v šole. V zadnjem času te procese usmerja zlasti Akcijski načrt za digitalno izobraževanje, ki ga pripravlja Evropska komisija (2021). V tej in podobnih strategijah je treba ločevati med procesi »digitizacije« (angl. digitisation), digitalizacije in pa »digitalne preobrazbe« (Schmidt in Tang, 2020).
Raziskovanje algoritmizacije novičarskega dela se večinoma omejuje na raziskovanje vpliva tehnologijenadelovanjeuredništevterspremembdelovnegaprocesanovinarjevinurednikov. Posledično spregledajo ...procese razvoja tehnologij in vodijo v eksplicitni ali vsaj implicitni tehnološki determinizem. Prispevek naslavlja ta manko in s študijo primera algoritmizacije novičarskega dela Slovenske tiskovne agencije (STA) pokaže, kaj so motivacijski dejavniki tehnološkega razvoja znotraj novičarskega sporočanja ter kako se prevedejo v konkretna tehnološka orodja in aplikacije. Študija primera izhodiščno raziskovalno vprašanje o tem, kako se pod vplivom tehnoloških inovacij spreminja delovni proces novinarjev in urednikov, nadgradi z vprašanjem, kateri dejavniki najpomembneje določajo razvoj in implementacijo novih tehnologij. Ugotavljava, da so predvsem tržni pritiski gonilna sila tehnoloških inovacij in z njimi povezanih organizacijskih sprememb, saj agencija ob zaostrenih razmerahnamedijskih trgih z inovacijami po eni strani utrjuje svojo vlogo na trgu, po drugi pa išče dodatne vire prihodkov. Avtomatizacija novinarskega dela ostaja obroben pojav, tehnološke inovacije so namenjene predvsem pospeševanju tempa dela in širjenju nabora produktov, ki jih agencija ponuja na trgu.
Gledajući kroz povijest, svaki val pokazuje svoju jedinstvenu uzročnost
između inovacije, difuzije, institucionalne promjene, promjene produktivnosti,
promjene u broju tvrtki i zaposlenika i ...relativne cijene čimbenika (Lundquist,
Olander i Svensson Henning, 2008). Povećanje broja tehnoloških inovacija
zahtijeva od današnjih djelatnika da neprestano ažuriraju svoje vještine kako
bi bili spremni odgovoriti na nove uloge u sektorima u kojima rade, na koje
utječu ili će utjecati nove tehnologije. U radu će biti prikazane inicijative koje
su poduzele pojedine vlade i tvrtke počevši od obrazovanja, posebno visokog
obrazovanja, prilagođujući nastavne programe, sudjelujući u izradi novih
kurikula te, u konačnici, u stvaranju nove radne snage koja je spremna
odgovoriti zahtjevima rada na tržištu digitalne ekonomije. Učinkovite vještine u
korištenju tehnologijom, u kombinaciji sa znanjem i kompetencijama za
inovacije, mogu povećati usklađenost digitalnih vještina s potrebama digitalne
ekonomije. Većina industrija i sektora prepoznaje da će, budući da se sve više
digitaliziraju, postojati sve veća potražnja za djelatnicima koji posjeduju
različite stupnjeve digitalnih vještina. Rad donosi pregled definicija
digitalnih vještina s detaljnim uvidom u područja koja obuhvaćaju te su
navedene razlike među pojmovima koji se vežu za digitalnu pismenost, kao što su
informacijsko-komunikacijska tehnološka pismenost, te informacijska, medijska i internetska
pismenost.
Iznimno je važno navrijeme ’uskočiti’ u val
digitalnih promjena. Koliko su pojedine velesile poput SAD-a, Kine i Australije, u tome
uspjele te kakva je situacija u Europi i
u Hrvatskoj kada je u pitanju prilagodba vremenu digitalne transformacije, osnovna je svrha ovog rada.
Odgovor na navedena pitanja prikazan je u obliku
formulacija, definicija, statističkih podataka, strategija ulaganja te analizom
mnogobrojnih relevantnih izvora. U istraživanju su primijenjene induktivna i
deduktivna metoda, kao i metoda analize i sinteze.
Looking through history, each wave shows its unique causality between innovation, diffusion, institutional changes, productivity changes, changes in the number of companies and employees, and relative price factors (Lundquist, Olander and Svensson Henning, 2008). An increasing number of technological innovations requires the current workforce to continually update their skills to be ready to respond to new roles in the sectors in which they operate, and which are influenced or will be influenced by new technologies. The paper will show the initiatives taken by individual governments and companies, starting from education, especially higher education, adapting curricula, participating in the new curricula development, and ultimately creating a new workforce that is ready to respond to the work demands of the digital economy market. Effective skills in using technology, combined with knowledge and innovation competencies, can increase the digital skills compatibility with the needs of the digital economy. Most industries and sectors recognise that, as more and more digitalizations are made, there will be more and more demand for employees with different levels of digital skills. An overview of the definition of digital skills with detailed insight into the areas that they encompass is made, and the differences between the terms related to digital literacy, such as information and communication technology literacy, information, media and Internet literacy are listed. It is of the utmost importance to ‘jump’ into the wave of digital changes on time. How many great major powers have succeeded at this, such as the United States, China, Australia, and what is the situation in Europe and Croatia when it comes to adaptation in the times of digital transformation. These are the primary questions and the purpose of this paper. The answer to these questions is presented in terms of formulations, definitions, statistical data, investment strategies and analysis of many relevant sources. Inductive and deductive methods, methods of analysis and synthesis were used.
Porast udjela starije populacije u ukupnom broju stanovništva i ubrzani razvoj digitalne
tehnologije naglasili su potrebu za istraživanjem čimbenika koji utječu na primjenu digitalnih
tehnologija u ...zdravstvu i socijalnoj skrbi za starije osobe. Osobito je uočljiva potreba
za istraživanjem usmjerenim na propitivanje uloge digitalnih asistivnih tehnologija za poboljšanje kvalitete nezavisnog življenja starijih osoba. U ovom radu prikazani su rezultati
dviju fokusnih skupina koje su provedene u okviru projekta Senior 2030 – Tematska mreža
za politiku aktivnog starenja u Hrvatskoj. Cilj fokusnih skupina bio je istražiti percepciju
starijih osoba o uporabi digitalnih tehnologija i digitalnih usluga zdravstvene i socijalne
skrbi te analizirati njihove prijedloge za prevladavanje uočenih izazova. Sistematizirani
prijedlozi sudionika mogu poslužiti za utvrđivanje smjernica za razvoj državnih politika u
promatranom području.
Ovaj članak istražuje utjecaj digitalnih tehnologija na iskustvo avanture u aktivnostima na otvorenom u vrijeme porasta popularizacije outdoor aktivnosti u Hrvatskoj. Na temelju etnografskog ...istraživanja provedenog među ljubiteljima outdoora i novopečenim avanturistima, pustolovnim turističkim vodičima i praktičarima avanturističkih sportova u Hrvatskoj, ovaj rad ima za cilj prikazati neke od načina na koje raširena uporaba digitalnih medija i tehnologija, od društvenih mreža do pametnih satova, utječe na nas i na percepciju, koncepcije i prakse avanture u Hrvatskoj.
Opće i glazbeno obrazovanje u situaciji pandemije u potpunosti je prešlo na model učenja na daljinu. Istraživanjem se željelo ustanoviti koje su didaktičke pristupe primjenjivali učitelji i učenici u ...slovenskim glazbenim školama tijekom asinkronog učenja na daljinu. Na uzorku od 9 aktivnih učitelja i 16 učenika analiziran je 31 interaktivni nastavni materijal kako bi se odredili inovativni didaktički pristupi u korištenju digitalne tehnologije s ciljem ostvarenja ishoda učenja na nastavi Glazbene teorije i Solfeggia. Primjenom kvalitativnih i kvantitativnih metoda došlo se do rezultata koji ukazuju na nisku zastupljenost didaktičkih pristupa koji koriste digitalne tehnologije. Iako su rezultati pokazali visoku učestalost korištenja digitalne tehnologije među učenicima, istaknuta je i prisutnost materijala za e-učenje te tradicionalnih nastavnih pristupa, poput onih korištenih u klasičnom tipu učioničke nastave.
Ekspanzija novih digitalnih medija i napredak informacijske tehnologije uvjetuju sve veću važnost medijske i informacijske pismenosti, koja se priznaje kao jedna od ključnih vještina u obrazovnom ...sustavu gotovo u cijelom svijetu. Koncept medijske i informacijske pismenosti u ovom se radu promatra s pedagoškog aspekta, odnosno s aspekta obrazovnih potreba nastavnika za poznavanjem i primjenom digitalnih tehnologija u nastavnom procesu. Cilj rada jest utvrditi kolika je zainteresiranost nastavnika za primjenu pojedinih digitalnih tehnologija u nastavi, kao i utvrditi sličnosti i razlike u njihovim potrebama za upoznavanjem i primjenom digitalnih tehnologija u nastavi u odnosu na spol i radno iskustvo nastavnika. Zaključak je da su nastavnici očitovali visoku zainteresiranost za upoznavanje i primjenu digitalnih tehnologija u nastavi. Kao najveća potreba nastavnika pokazala se primjena računala i interneta.
Pojam pismenosti u 21. stoljeću sve je češće predmet istraživanja. Danas se često definira „kao skup više različitih pismenosti: tradicionalna, računalna/informatička, informacijska, digitalna, ...internetska, medijska pismenost“ (Vrkić Dimić, 2014, str. 392). Digitalizirani svijet koji nas okružuje uvelike definira uvjete u kojima se pismenost očituje, stoga je ne možemo više promatrati kroz prizmu nekadašnjeg, „tradicionalnog“ definiranja pismenosti, bez uzimanja u obzir poznavanje i korištenje digitalnih tehnologija. Kao temelj procjene njihova poznavanja danas se koristi pojam digitalne kompetencije, koja „uključuje sigurno i kritičko korištenje tehnologije informatičkog društva (IRT) na poslu, u slobodno vrijeme i u komunikaciji“ te je „povezana s logičkim i kritičkim razmišljanjem, s visoko razvijenim vještinama baratanja informacijama i razvijenim vještinama komuniciranja“ (Europska komisija, 2004.). Unutar katoličkih krugova, osobe koje obavljaju komunikaciju i marketinške poslove u većini slučajeva nisu profesionalno za njih obučene te često ne posjeduju dovoljno razvijene digitalne kompetencije. Ovim se radom želi analizirati razinu digitalnih kompetencija u navedenim krugovima. Provedeno istraživanje prati rad grupe mladih profesionalaca koji su istražili trenutnu razinu digitalnih kompetencija te potom pokušali doprinijeti njezinu poboljšanju kroz organizaciju konferencije i radionica. U svrhu definiranja trenutne razine kompetencije, provedeno je izviđajno istraživanje putem ankete na uzorku od 194 ispitanika iz 1597 župa unutar spomenutih krugova iz cijele Hrvatske. Dobiveni rezultati poslužili su u oblikovanju tema konferencije i uključenih radionica. Po završetku konferencije, provedena je druga istraživačka faza u kojoj se, putem izviđajnog istraživanja tehnikom skupnog intervjua (fokus grupa; namjerni prigodni uzorak, 10 ispitanika), ispitao doprinos konferencije i radionica u povećanju razine digitalnih kompetencija među navedenim krugovima. Dobiveni rezultati potom su se usporedili s rezultatima dobivenim iz prvotno provedene ankete. Temeljem analize dobiven je uvid u novo stanje te postavljen temelj za daljnje aktivnosti kojima je cilj razvoj digitalnih kompetencija unutar katoličkih krugova.
Rad analizira kako kontekst koji uvodi digitalizacija i mrežna struktura
mijenja rad kulturnog sektora koji se mora prilagoditi novim ciljevima, te načine
distribucije i uporabe kulturnih dobara u ...mrežnom okruženju. Prije novih
informacijskih tehnologija i Interneta autorska su prava imala jasniji doseg,
no u novoj situaciji koju definira otvorenost informacija na Internetu odnosi se
mijenjaju. Virtualizacija informacija kod koje nije potrebno imati različite fizičke
kopije nego korisnik ima pristup određenom resursu na svoj zahtjev i
može mu pristupati istodobno kada i drugi korisnici, promijenila je situaciju.
Promijenjeni kontekst utječe i na neka načela koja osiguravaju ravnotežu između
autora i korisnika, poput poštene uporabe i prve prodaje, što može imati
dalekosežne posljedice na mogućnost izbora građana. Autorica upozorava da
su nas mreže i digitalne tehnologije suočile s novim mogućnostima i izazovima.
Trend komodifikacije kulture pretvara velik dio naše kulturne baštine u
robu, a mreže i digitalne tehnologije, osim što mogu omogućiti lakšu komunikaciju
i suradnju, s druge strane mogu uvesti sustav jačih kontrola nad distribucijom
informacija i digitalnih kulturnih dobara. Izbori koje u različitim zakonima
i politikama napravimo odredit će arhitekturu Interneta, što će imati
posljedice i na kulturna dobra u digitalnom okruženju, na načine proizvodnje,
distribuciju i potrošnju kulturnih dobara, kao i na građanska prava općenito,
te posebice na slobodu govora, stvaralačku slobodu i mogućnost izbora građana
Peter Greenaway, čuveni redatelj i umjetnik promišlja ideju o filmu u odnosu na druge medije i tehnologije, poput TV-a, slikarstva, kazališta. “Film je mrtav! Živio film!” je interpretacija poznate ...povijesne fraze koja implicira opstanak institucije (vlasti) uprkos personalnim promjenama. U kratkoj povijesti filma kao “estetske tehnologije”, ili “tehnološke estetike”, Greenaway prepoznaje tri (stilska) perioda, koji odgovaraju Winckelmannovoj biološkoj periodizaciji umjetnosti: rođenje, zrelost i starost. Na ovom temelju redatelj gradi svoju tezu o zrelom, najplodonosnijem do sada, dobu filma koji nije poništen, već potaknut tehnološkim dostignućima koja ga obogaćuju, kao i naše estetsko iskustvo. Film, kao umjetnost, za Greenawaya ima slavnu budućnost.
PDF
