All humans have bias, and as a result, so do the institutions we build. Internationally sought after diversity consultant Tiffany Jana offers concrete ways for anyone to work against institutional ...bias no matter what their position is in an organization. Building upon the revelatory power of her book Overcoming Bias , which addressed managing individual and interpersonal bias, Erasing Institutional Bias scales up the framework to impact systemic change in organizations. Jana and coauthor Ashley Diaz Mejias bring together in-depth research on how biases become embedded into workplace cultures with practical and engaging tools that will mobilize readers toward action. They confront specific topics such as racism, sexism, hiring and advancement bias and retribution bias, meaning when organizations develop a culture of aggression, and offer solutions for identifying and controlling them. This book urges readers to ask questions such as, "Are we attempting to create systems in which all people can thrive? What kind of world and what kind of workplaces are we cultivating?" These questions, the authors say, must first be answered by ourselves, recognizing our own role in perpetuating harmful biases that come to define institutions. In a world divided, Erasing Institutional Bias is designed to raise awareness about imbalances and help us hold ourselves accountable for creating a world that works for everyone. Each of us can evaluate our own current role in perpetuating systemic bias and define our new role in breaking it down. Jana and Mejias inspire and equip us so that we can all affect organizational change, together.
Pravice oseb z oviranostmi do enakih možnosti in dostopa brez ovir so zagotovljene v številnih dokumentih na mednarodni in državni ravni, različne raziskave in vsakdanje izkušnje pa kažejo, da se te ...pravne določbe v praksi ne izvajajo vedno. Osebe z oviranostmi se še naprej soočajo s številnimi ovirami v urbanem okolju, kar potrjuje, da trenutni pristopi k odpravljanju ovir niso ustrezni in da je treba nujno poiskati druge učinkovitejše rešitve. V članku je predstavljena ena od rešitev, ki temelji na hipotezi, da lahko pomemben napredek na tem področju dosežemo samo, če preoblikujemo vloge glavnih déležnikov. Avtor članka predlaga, naj se vloge zamenjajo in naj se namesto sedanjih pristopov od zgoraj navzdol uvede pristop od spodaj navzgor. Da bi olajšal uvedbo tega pristopa, je bil oblikovan interaktivni internetni portal, ki je v članku predstavljen in opisan kot »spletni forum«. Na podlagi temeljitega pregleda literature na temo »socialne inovacije« avtor članka meni, da je predlagani novi pristop socialna inovacija, zaradi česar lahko postane učinkovit mehanizem, ki bo omogočil oblikovanje okolij brez ovir in s tem odpravil diskriminacijo oseb z oviranostmi v bivalnem okolju.
Mnoge žene širom sveta odlučuju ili bivaju primorane da pređu put od nekoliko stotina ili hiljada kilometara iz različitih razloga, ali istovremeno razloga koji se kroz jednu sintagmu mogu izraziti ...kao potraga za boljom budućnošću. U tom kontekstu, rad se bavi pitanjem izazova sa kojima se suočavaju migrantkinje koje migriraju radi zapošljavanja, odnosno kao radnice migrantkinje. Bez obzira na postojanje razvijenog međunarodnopravnog okvira koji se odnosi na položaj migrantkinja, one neretko bivaju stavljene u lošiji položaj u sferi zapošljavanja i radnih odnosa u praksi, i to po (najmanje) dva osnova. S obzirom na to, u radu je postavljena hipoteza da su migrantkinje često žrtve intersekcijske diskriminacije, te da je neophodno posvetiti dodatnu pažnju pitanju zaštite migrantkinja na tržištu rada i u sferi radnih odnosa. Iako put ka postizanju ravnopravnosti uključuje i brojne izazove pored puta, ravnopravnost kao cilj čini svaki korak ka postizanju cilja vrednim i značajnim.
Žene u poslovnom svijetu Burušić Barčan, Ivana
Zbornik radova Međimurskog veleučilišta u Čakovcu,
09/2021, Volume:
12, Issue:
1
Journal Article
Open access
Žene su u poslovnom svijetu u nepovoljnijem položaju nego muškarci, potvrđuju to
podaci Eurostata i Hrvatskog zavoda za statistiku. Manjak literature na temu također je
pokazatelj kako ova ...problematika još uvijek nije prioritetna u suvremenom društvu. Podatak
kako žena mora u godini dana raditi oko 60 dana duže kako bi dostigla primanja muškog kolege
na jednakom radnom mjestu poražavajući je i zahtijeva konkretne akcije kako bi se prekinula
spolna diskriminacija na radnom mjestu i osigurala jednaka plaća za jednak rad i rad jednake
vrijednosti. Patrijarhalno društvo i rodna segregacija rada žene stavlja u stereotipna
tradicionalna „ženska“ zanimanja koja su znatno manje plaćena od „muških“ zanimanja. Cilj
ovoga rada je ukazati na nepovoljan položaj žena u poslovnom svijetu, od otežanog dolaska
na vodeće pozicije do potplaćenosti žena na svim razinama.
Vprašanje družbene neenakosti žensk in moških je v drugi polovici 20. stoletja postalo svetovni problem, ki so se ga resno lotile pomembne mednarodne organizacije (OZN) in državne skupnosti (EU) ter ...posamezne države. Zagotavljanje enakih možnosti za oba spola na vseh področjih in na vseh ravneh življenja je postalo ena prednostnih nalog EU, kajti v sodobnih družbah še obstajajo različne oblike (odkrite in zlasti prikrite) diskriminacije po spolu. Avtorica v prvem delu razkriva ključne značilnosti moškosrediščnega tradicionalnega družbenega reda v zahodni civilizaciji ter predstavlja glavne značilnosti in nosilce zagotavljanja enakih možnosti žensk in moških od globalne do evropske ravni. Pomembno vlogo pri odpravljanju diskriminacije imata formalno in neformalno izobraževanje. Ker pa morajo biti tudi izobraževalci in nosilci novih vzorcev odnosov med spoloma izobraženi, je pomembno vseživljenjsko izobraževanje odraslih, zlasti tistih, ki zasedajo ključne položaje odločanja na vseh področjih življenja. Zato avtorica v drugem delu prispevka predstavlja nekatere pristope in prakse takšnega izobraževanja v drugih državah članicah EU ter v Sloveniji.
Sloboda kretanja radnika jedna je od temeljnih sloboda na kojima počiva Europska unija (uz slobodno kretanje roba, usluga i kapitala). Definirana je čl. 45. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ...(dalje: UFEU) (pročišćena inačica 2012., Sl. list C 326, 26.10.2012.) te podrazumijeva ukidanje svake diskriminacije na temelju državljanstva među radnicima iz država članica u vezi zapošljavanja Čl. 45., st. 4. UFEU propisano je da se odredbe ovoga članka ne primijenjuju na zapošljavanje u javnim službama. U suštini, funkcije zapovjednika broda su: a.) odgovornost za sigurnost broda i red na brodu, b.) javna ovlaštenja na brodu te c.) zastupanje brodara. Budući da javne ovlasti zapovjednik broda obavlja povremeno, one u stvarnosti predstavljaju tek manji dio njegovih aktivnosti pa se postavlja pitanje mogu li kao takve odrediti funkciju zapovjednika kao javnog službenika, odnosno predstavlja li u suprotnom definiranje državljanstva kao uvjeta za obavljanje funkcije zapovjednika u hrvatskom pomorskom pravu diskriminatorsko postupanje. U radu će se analizirati i stajališta Europskog suda za ljudska prava u postupcima prema čl. 14. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Zabrana diskriminacije), kao i relevantna praksa Europskog Suda pravde.
Predmet je ovoga rada analiza presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Lacatus protiv Švicarske u kojoj je Sud utvrdio povredu prava tužiteljice na osobni i obiteljski život po članku 8. ...Konvencije. Ta je presuda u postupku koji je pokrenula pripadnica romske nacionalne manjine koju su državne vlasti u Švicarskoj procesuirale i kaznile zbog prosjačenja otvorila brojna pitanja u vezi s tom pojavom i njezinim poveznicama s neizravnom diskriminacijom i zaštitom žrtava trgovanja ljudima. Upravo se tim pitanjima bavi ovaj rad, polazeći od prakse i standarda Europskog suda za ljudska prava i drugih tijela Vijeća Europe poput Europske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) i Skupine stručnjaka Vijeća Europe za borbu protiv trgovanja ljudima (GRETA). U zaključcima se iznose neki prijedlozi za poboljšanja i u operativnom postupanju nadležnih tijela u europskim državama kada je riječ o prosjačenju osoba koje pripadaju romskoj populaciji zbog utvrđivanja mogućih poveznica s trgovanjem ljudima i u pristupu Europskog suda za ljudska prava kada je riječ o neizravnoj diskriminaciji romske populacije.
The paper analyzes the European Court of Human Rights judgment in the case of Lacatus v. Switzerland, in which the Court found a violation of the applicant’s right to private and family life under Article 8 of the European Convention on Human Rights. This judgment in the proceedings initiated by a member of the Roma national minority, who was prosecuted and punished by the state authorities in Switzerland for begging, opened numerous questions regarding this phenomenon and its links with indirect discrimination and the protection of victims of human trafficking. These are the questions that the paper deals with, starting from the practice and standards of the European Court of Human Rights and other bodies of the Council of Europe, such as the European Commission against Racism and Intolerance (ECRI) and the Group of Experts of the Council of Europe for Combating Trafficking in Human Beings (GRETA). In conclusion, the author offers suggestions for improvement both in terms of the operative activities of the competent law enforcement authorities in European countries in the context of Roma begging as a trigger for investigating human trafficking, as well as in the approach of the European Court of Human Rights when it comes to the indirect discrimination of the Roma population.
Cilj je rada provjeriti postojanje dobne diskriminacije u radnim odnosima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske u percepciji ispitanika, zaposlenika Sveučilišta u Osijeku i ...Sveučilišta u Rijeci. Kako bi se ostvario navedeni cilj provedeno je empirijsko istraživanje, a za istraživanu skupinu odabrani su zaposlenici navedenih sveučilišta. Prikupljanje podataka provedeno je s pomoću online upitnika postavljenog na Google Drive platformu prije početka pandemije prouzročene bolesti COVID-19. Utvrđeno je ukupno 2958 adresa i to: 1506 na Sveučilištu u Rijeci te 1452 adrese na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Iz analiziranih rezultata empirijskog istraživanja utvrđeno je da: 1.) ispitanici, zaposlenici u sustavu znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske percipiraju da dobna diskriminacija postoji u radnim odnosima u visokom obrazovanju, 2.) ispitanici, zaposlenici u sustavu znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske percipiraju da je dobna diskriminacija prisutna u ostvarivanju jednakih uvjeta rada, 3.) ispitanici, zaposlenici u sustavu znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske percipiraju da je dobna diskriminacija prisutna pri napredovanju u visokom obrazovanju, 4.) razlike među ispitanicima u kontekstu prethodno navedenih tvrdnji postoje samo s obzirom na neka od demografskih obilježja obuhvaćenim istraživanjem (spol i vrsta radnog mjesta) kao i s obzirom na pripadnost jednom od sveučilišta obuhvaćenim istraživanjem.
The objective of this paper is to check the presence of age discrimination in labour relations in the system of science and higher education of the Republic of Croatia as perceived by the respondents, the University of Osijek and the University of Rijeka’s employees. In order to realize this objective, an empirical study has been conducted, and the employees from these universities were selected for the research group. Data collection had been carried out using an online questionnaire posted on the Google Drive platform before the pandemic caused by the Covid-19 virus. A total of 2,958 addresses were identified, as follows: 1,506 at the University of Rijeka and 1,452 addresses at the Josip Juraj Strossmayer University in Osijek. Based on the analyzed results of the empirical research, it was found that: 1) the respondents, employees in the system of science and higher education of the Republic of Croatia, perceive that age discrimination is present in labour relationships in higher education, 2) the respondents, employees in the system of science and higher education of the Republic of Croatia, perceive that age discrimination is present in terms of achieving equal working conditions, 3) the respondents, employees in the system of science and higher education of the Republic of Croatia, perceive that age discrimination is present in advancements in higher education, 4) the differences among the respondents in the context of the above statements exist only with regard to some of the demographic characteristics covered by the research (gender and type of job), as well as with regard to belonging to one of the universities covered by the research.
Rad se bavi praksom izbora domaćih sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i primjenom etničkog principa prilikom tog izbora. U prvom dijelu je predstavlјena metodologija istraživanja. Drugi dio ...rada predstavlјa etničko-teritorijalni princip ustavnog uređenja BiH te daje osnovne naznake o Ustavnom sudu BiH. Treći dio kroz teorijsku ravan razmatra elemente i vrste ustavnog običaja. U nastavku rada, (četvrti dio) analizom elemenata ustavnog običaja u postupku izbora domaćih sudija Ustavnog suda, utvrđuje se da ta praksa predstavlјa ustavni običaj. Glede pitanja o kojoj se vrsti ustavnog običaja radi, razmatrajući praksu Evropskog suda za lјudska prava te službene dokumente organa koji su učestvovali u dosadašnjim postupcima izbora sudija, dolazi se do zaklјučka da se radi o običaju protivnom ustavnim odredbama o direktnoj primjeni Evropske konvencije za zaštitu lјudskih prava i temelјnih sloboda i njenih protokola (prvenstveno Protokola br. 12 – opšta zabrana diskriminacije) te ustavnim odredbama o zabrani diskriminacije (peti dio rada). U prilog ovom zaklјučku predstavlјaju se odredbe prethodnih poslovnika odnosno pravila Ustavnog suda te stavovi pojedinih članova akademske zajednice. Poslјednji dio rada (šesti dio) predlaže najadekvatniji način promjene ovog ustavnog običaja.
Značilen pojav, ki ga lahko opazimo v Mehiki, je ruralno urbana migracija oziroma preseljevanje ljudi s podeželja v mesta. Zadnjih nekaj let se stopnja preseljevanja avtohtonih prebivalcev v mesta na ...severu Mehike, še zlasti v Monterrey, kjer iščejo zaposlitev, nenadzorovano veča. Ko migranti prispejo v to velemesto, imajo zaradi prikrite diskriminacije težave s prilagajanjem mestnemu okolju. Glavni argument in hipoteza tega članka je, da se ti ljudje sami družbeno izolirajo in segregirajo, ker se bojijo (kulturne in rasne) diskriminacije in nasilja. Podatke za to študijo smo zbrali s pomočjo terenske raziskave, za katero smo leta 2009 in 2010 v Monterreyu intervjuvali 350 avtohtonih prebivalcev, ki so se tja priselili iz različnih krajev v Mehiki.
PDF
