Cilj je rada analizirati društveni i pravni položaj žena na tržištu rada, posebno u vezi s utjecajem koji na to ima majčinstvo. U prvom dijelu rada namjera je autorice upotrebom psiholoških i ...ekonomskih teorija o diskriminaciji pojasniti razloge zašto su žene diskriminirane na tržištu rada nakon što postanu majke. Središnji dio donosi detaljnu analizu i raspravu o zabrani diskriminacije i zaštiti majčinstva u međunarodnim okvirima, u prvom redu u vezi s Konvencijom MOR-a o zaštiti majčinstva, 2000. (br. 183), te zatim zakonodavno uređenje u Meksiku. Autorica zaključno predlaže uvođenje i razvoj radnopravne zaštite i očeva (očinstva) kao nužni preduvjet brisanja spolne diskriminacije na tržištu rada.
Osnovni cilj rada jest analiza rodnih jednakosti i šansi prilikom zapošljavanja u suvremenom hrvatskom društvu, posebice u kontekstu rezultata empirijskog istraživanja »Identifikacija standarda ...diskriminacije žena pri zapošljavanju« koje je provedeno 2007. godine na reprezentativnom uzorku nezaposlenih žena (N = 1 017). U radu se polazi od opće hipoteze o postojanju rodne nejednakosti u Hrvatskoj koja se posebice odnosi na tržište rada. Proklamirana rodna jednakost i pravna regulativa u području tržišta rada još uvijek nije donijela zadovoljavajuće rezultate za nezaposlene žene. Žene su prilikom razgovora za posao izvrgnute nekim oblicima diskriminacija koji bi i prema važećem pravnom sustavu i prema društvenoj praksi EU-a trebali biti prevladani. Međutim, čini se da, barem prema rezultatima istraživanja iz 2007. godine na uzorku nezaposlenih žena Hrvatske, to nisu, nego da praksa rodne diskriminacije žena prilikom zapošljavanja i dalje ustrajava otežavajući mnogim nezaposlenim ženama mogućnosti doista ravnopravnog pristupa zaposlenju, ne rješavajući njihove ionako već ugrožene egzistencijalne uvjete. U radu se iznose neki od rezultata istraživanja koji pokazuju određene elemente rodne diskriminacije na tržištu rada u RH, problematizirajući neka važna pitanja rodne jednakosti i jednakih šansa zapošljavanja nezaposlenih žena u Hrvatskoj.
Kazneno je pravo područje gdje se sustav najizravnije susreće s pojedincem ne samo s aspekta optuženih već i s aspekta žrtve. Kako je cijeli proces usmjeren više na počinitelje nego na žrtve, potrebe ...i iskustvo žrtve mogu pritom ostati u drugom planu, a stereotipi i predrasude nezamijećeni. Tema je ovog članka stoga važnost kritički osviještenih narativa u pravosuđu s primjerom iz sudske prakse, ali i pravne norme, pri čemu se naglašava važnost edukacije i logičke argumentacije nasuprot kulturno uvjerljivim narativima u slučaju rodno uvjetovanog nasilja. Osobitu važnost ovdje valja dati analizi stereotipa i načina na koji suspendiraju kritičnost i logiku razmišljanja, stvarajući privid uvjerljivih zaključaka.
Hrvatsko gospodarstvo obilježava velika nezaposlenost i spora dinamika otvaranja novih radnih mjesta zbog više čimbenika, uključujući i nefleksibilno tržište rada. Rad daje teorijski pregled ...komponenti tržišta rada, ponudu i potražnju na tržištu rada, diskriminacije na tržištu rada, fleksigurnost, nezaposlenost kao i pitanje politike zapošljavanja uspoređujući kretanja u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj. U zaključku se razmatraju konkretne
mjere za poboljšanje stanja na tržištu rada u Republici Hrvatskoj.
The Croatian economy is characterized by high unemployment and slow opening dynamics new jobs due to several factors, including an inflexible labour market. Work gives theoretical overview of labour market components, labour market supply and demand, discrimination on labour market, flexicurity, unemployment as well as the issue of employment policy comparing trends in the EU and the Republic of Croatia, and the conclusion discusses concrete measures to improve the situation in labour market in the Republic of Croatia.
Najnoviji trendovi i istraživanja pokazuju da su odnosi s javnošću profesija u kojoj dominiraju žene. U ovom radu, odnosno u teorijskome dijelu, navedene su neke od brojnih definicija odnosa s ...javnošću te njihovo mjesto u suvremenom poslovnom svijetu. Navedena su i istraživanja koja pokazuju da žene dominiraju u odnosima s javnošću i da odabiru taj studij i zanimanje više od muškaraca. Međutim, metafora staklenoga plafona još uvijek im je zaprjeka ka napredovanju u vodećim pozicijama u organizacijama, institucijama, strankama i državama. Navedene su i prednosti i nedostatci žena u komunikacijskome procesu. Urađeno je istraživanje o vidljivosti i važnosti žena u odnosima s javnošću. Od metodologije istraživanja korišteno je anketno ispitivanje na uzorku od 161 ispitanika. Istraživanje je provedeno o prednostima i nedostatcima žena u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji, o predrasudama s kojima se žene suočavaju te koliko rodni identitet utječe na sposobnost prenošenja jasnih poruka koje su važne za razumijevanje određenih organizacija u javnosti.
Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti kakvu ulogu ima rano iskustvo rodne diskriminacije u kasnijem načinu gledanja na rodnu neravnopravnost i s tim povezano ponašanje. Internaliziraju li osobe ...koje su u primarnoj obitelji doživjele neravnopravan tretman zbog svojeg spola tradicionalne rodne uloge, kako bismo očekivali prema teorijama socijalnog učenja, ili su, kako bismo očekivali prema kognitivističkim teorijama, zbog snažnog negativnog iskustva nepravde postale osjetljivije na pitanja rodne neravnopravnosti i razvile egalitarnije stavove prema rodnim ulogama? Istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1 363 sudionika. Ispitali smo iskustvo rodne diskriminacije u obitelji, percepciju rodne diskriminacije, stavove prema rodnim ulogama, seksističke predrasude, sklonost rodnoj diskriminaciji i spremnost na akcije usmjerene na smanjivanje rodne diskriminacije u društvu. Rezultati pokazuju kako je 50% žena te jedna trećina muškaraca bila izložena nekoj vrsti neravnopravnog tretmana u primarnoj obitelji, i to podjednako od oba roditelja. Žene koje su doživjele rodnu diskriminaciju percipiraju više rodne diskriminacije u suvremenom hrvatskom društvu nego žene koje nisu bile rodno diskriminirane. Također, sudionici oba spola koji su doživjeli rodnu diskriminaciju imaju egalitarnije stavove prema rodnim ulogama te su spremniji uključiti se u akcije usmjerene na smanjivanje rodne diskriminacije. Nisu, međutim, dobivene značajne razlike u izraženosti seksističkih predrasuda i sklonosti rodnoj diskriminaciji. Nalazi uglavnom potvrđuju hipotezu o djelovanju ranog negativnog iskustva na veću osviještenost o problemu rodne neravnopravnosti, no istovremeno pokazuju kako je u našoj kulturi još uvijek prisutan jak utjecaj tradicionalnih socijalnih normi vezanih uz rodne uloge koji se prvenstveno očituje u spremnosti na rodno neravnopravno postupanje.
Public sector salary policy aims at making the salary system more transparent and keeping it at the same level in different public authorities and services. In practice, governing bodies use salary ...policy to demonstrate their priorities in managing the entire public sector. Such an approach frequently carries particular discriminatory features. The paper aims at presenting the system of determining the salaries of employees in public authorities and public services and giving an overview of the currently applicable legal framework in this regard. Considering the size of the public sector, a salary analysis was made on a sample of the salaries of university teaching personnel, doctors and judges. The criteria for selecting the jobs in question in the sample are the features common to each profession: independence in decision-making and work as set by the legal framework, a clear hierarchy of advancement in the profession, budget financed salaries and external evaluation related to potential advancement within the system. For each group of the aforesaid categories of employees, the similarities and differences in the salary determination system are shown. Accordingly, the extent to which the principle of equal pay for equal work is respected as stipulated by the provisions of the Labour Law, as well as potentially discriminatory elements in the determining salaries system within the public sector are established.
Žene čine važnu kariku u formiranju kvalitetnih i učinkovitih radnih timova poslovnih organizacija. Visoka razina obrazovanja te napor i trud koji ulažu prilikom obavljanja posla i razvoja poslovne ...karijere predstavljaju neprocjenjiv intelektualni kapital koji doprinosi uspješnosti poslovanja. Unatoč tome, istraživanja pokazuju kako se njihov rad najčešće ne vrednuje jednakim kriterijima kao rad muških kolega na jednakim radnim mjestima, što dovodi do toga da su žene znatno manje plaćene, sporije napreduju i češće bivaju degradirane pri povratku na posao nakon odsustva zbog obiteljskih razloga. Stakleni strop nevidljiva je barijera na koju nailaze i koju vrlo teško zaobilaze žene u poslovnom svijetu pokušavajući doći do vodećih pozicija. Iako se kaže da je barijera „nevidljiva“, statistički podaci ukazuju na vrlo vidljive i značajne razlike u plaćama i vrlo malu zastupljenost žena na najvišim pozicijama u poslovnim organizacijama i institucijama. Žene su u prosjeku plaćene oko 14 % manje u odnosu na muškarce na jednakim radnim mjestima te godišnje moraju raditi gotovo dva mjeseca besplatno kako bi dostigle primanja muških kolega. Poslovi se dodjeljuju prema ustaljenoj rodnoj segregaciji te su žene najvećim dijelom zastupljene u zanimanjima koja su manje plaćena. Žene ostvaruju odlične poslovne rezultate, visoko su obrazovane, posjeduju i njeguju karakteristike koje doprinose sveopćem uspjehu organizacija čije su članice. Cilj rada je ukazati na prisutne razlike i neravnopravnost s kojima se susreću žene u odnosu na muškarce te na evidentne nedostatke u provedbi zakonskih propisa zbog kojih je ženama znatno otežano i onemogućeno ravnopravno i pošteno sudjelovanje u društvenom i poslovnom životu.
Svrha ovog rada je predstavljanje poreznih posljedica koje proizlaze iz
izostanka priznavanja registriranih partnerstava i istospolnih brakova u nekim državama članicama EU-a, a kao primjer se uzima ...Poljska. Ovi se aspekti uglavnom smatraju diskriminacijom građana na temelju njihove spolne orijentacije. Ovaj se rad usredotočuje na različite aspekte moguće diskriminacije, posebice one temeljem osobnog poreza, što uključuje poreze na nasljedstvo i darove. Zbog toga se u radu analiziraju nacionalna porezna pravila, koja prave razliku između parova u braku i onih kojima je ta mogućnost uskraćena. Te su pravne odredbe analizirane zajedno s recentnom nacionalnom sudskom praksom. Nadalje, rad komparativno analizira nacionalna pravila i europsko pravo. Budući da postoji nedostatak sudske prakse usmjerene k fiskalnoj diskriminaciji temeljem spolne orijentacije, u radu se analizira i relevantna praksa Suda EU-a (Sud Europske unije, nadalje: Sud EU) i ESLJP-a (Europski sud za ljudska prava, nadalje: ESLJP) radi otkrivanja mogućih povreda temeljnih sloboda i porezne diskriminacije. Smatra se da je neopravdana porezna diskriminacija prekograničnih obitelji povezana s nedostatkom uređenja u
nacionalnom pravu. Samo harmonizacija osobnog oporezivanja na razini EU-a može dugoročno dovesti do rješavanja ove situacije. Kao alternativa i privremeno rješenje može poslužiti i relevantna praksa ESLJP-a.
Državljanstvo predstavlja relativno trajnu pravnu vezu između pojedinca i države, koja se očituje u statusu državljanina. Iako je pitanje uređivanja državljanstva unutarnja stvar svake države, ...međunarodno pravo postavlja određene uvjete. Pravna teorija u osnovi razlikuje tri osnovna načela na kojima se temelji stjecanje državljanstva: načelo krvne veze ili podrijetla (ius sanguinis), načelo područja (ius soli) i načelo prebivališta (ius domicili). Državljanstvo je pretpostavka za sudjelovanje u mnogim društvenim i pravnim odnosima pa tako, u određenim segmentima, i u sportskim aktivnostima. U sportskim je krugovima najčešći način stjecanja državljansta stjecanje naturalizacijom pod povoljnijim uvjetima. Mogućnosti sudjelovanja stranaca u sportskim natjecanjima prosuđuju se prema tome radi li se o nacionalnim ili o međunarodnim natjecanjima. Nacionalni sportski savezi općim aktima uređuju pravo nastupa stranih sportaša za hrvatske klubove. Sudjelovanje stranaca na međunarodnim natjecanjima još je ograničenije i moguće je tek u nekim sportskim granama što je i razumljivo jer na takvim natjecanjima sportaši svoje sportske rezultate prezentiraju predstavljajući svoju državu.
PDF
