Starenje stanovništva i potreba vlada da prilagode svoje proračune ukazuju na važnost mjerenja ekonomskog učinka domova za nemoćne osobe kako bi se analizirala mogućnost socijalnih službi da utječu ...na gospodarski razvoj i uspostave mjere aktivne politike. Ovaj rad analizira ekonomski učinak 160 domova za starije osobe i osobe s invaliditetom u Kantabriji (Španjolska). Rezultati pokazuju stvaranje 36 radnih mjesta po uloženom milijunu, stopu povrata za upravu putem poreza i doprinosa od 66 eura za svakih uloženih 100 eura i množitelj proizvodnje od 2,38.
Heart failure is common in the nursing home population and presents many diagnostic and therapeutic challenges. Point-of-care ultrasonography is a bedside method that can be used to assess volume ...status more reliably than clinical examination. This trial was conceived to test whether point-of-care ultrasonography-guided management improves heart failure outcomes among nursing home residents.
Nursing home residents with heart failure will be enrolled in a multi-centre, prospective, randomised controlled trial. Residents will first be screened for heart failure. Patients with heart failure will be randomised in 1:1 fashion into two groups. Nursing home physicians will adjust diuretic therapy according to volume status for six months. Point-of-care ultrasonography will be used in the test group and clinical examination in the control group. The primary endpoint will be heart failure deterioration, defined as a composite of any of the following four events: the need for an intravenous diuretic application, the need for an emergency service intervention, the need for unplanned hospitalisation for non-injury causes, or death from whatever cause.
The expected prevalence of heart failure among nursing home residents is above 10%. Point-of-care ultrasonography-guided heart failure management will reduce the number of deteriorations of heart failure in the nursing home population.
This study will explore the usefulness of point-of-care ultrasonography for heart failure management in the nursing home population.
Rad donosi povijesni pregled djelatnosti Prihvatilišta odraslih Narodnog odbora grada Zagreba od njegovog osnivanja 1953. do otvaranja nove podružnice 1978. Fokus je usmjeren na razmatranje politika ...zbrinjavanja pripadnika ranjivih skupina u ustanove socijalne skrbi na području Zagreba, uključujući osobe s psihičkim smetnjama. Pored toga, rad nastoji rasvijetliti početke (dugo)trajnog zbrinjavanja potonje populacije u domove za psihički bolesne odrasle osobe, danas zvane »domovi za odrasle«. Tematizira se njihova društvena stigmatizacija i tendencije smještanja u prostorno segregirane objekte. Arhivsko istraživanje, temeljeno na analizi službene dokumentacije Prihvatilišta, pokazuje da su ondašnje strategije socijalne zaštite i zaštite mentalnog zdravlja formalno zagovarale ideju o društvenoj ravnopravnosti, dok su zapravo bile orijentirane na protekciju većine od osoba s psihičkim smetnjama.
This article explores the activities of the Adult Shelter of the National Committee of the City of Zagreb since its foundation, from 1953
to 1978. The focus is on the consideration of the policy of taking care
of vulnerable groups in social welfare institutions in the city of Zagreb, including persons with mental disorders. It seeks to illuminate the beginnings of the long-term care of the latter population in the homes for mentally ill adults, today known as homes for adults. In connection to this, their social stigmatisation and tendency of placement into spatially segregated objects are discussed. The research showed that the strategies of social protection and mental health protection, despite the then-advocated idea of equality between social categories, were at the time oriented towards the protection of the majority of community from persons with mental disorders.
The aim of this paper is to explore financing of the social welfare homes for the elderly and infirm in Croatia. Apart from the legislative framework, the state expenditures for 1) operation of homes ...founded by the Republic of Croatia, 2) operation of decentralised homes (homes for which the founding rights were passed by the Republic of Croatia to the regional self-government units, i.e. the City of Zagreb and 3) homes users who are not able to pay for their accommodation, even with the help of their families or selling their own real property. The paper shows that the state expenditure for homes in 2014 amounted to almost 250 million HRK, with most of the expenditure covered the losses incurred by decentralised homes. The price of accommodation in these homes is below the market price, which results in demand that surpasses the supply by far. Apart from the price, the accommodation criteria which are currently unclear and uneven should be reconsidered. It is of crucial importance that those who do not have another solution get accommodation in state-owned homes, to reduce the waiting lists, and that the state participates in the payment of the price only for the most financially disadvantaged. The priority in financing homes should be an adjustment of revenue and expenditure on the annual level, in order to make the system long-term fiscally sustainable.
Promjene u današnjem društvu uslijed svih životnih procesa odražavaju se i na starenje, a time zahvaćaju sve one koji su u neposrednom kontaktu s osobama treće životne dobi, među ostalima i socijalne ...radnike. Uslijed tih promjena, mijenja se i uloga socijalnog radnika u domu, koja je danas više nego ikada prije usmjerena na pružanje podrške korisnicima socijalnih usluga. Upravo je zbog toga socijalni rad u domovima za starije i nemoćne osobe postao ljudski i profesionalni izazov. S ciljem dobivanja saznanja o izazovima i poteškoćama socijalnih radnika u radu sa starijim osobama u domovima za starije i nemoćne osobe, provedeno je kvalitativno istraživanje u kojem je sudjelovalo devet socijalnih radnica iz devet domova za starije i nemoćne osobe u Zagrebu. Dobiveni rezultati pokazuju da socijalne radnice kao najznačajnije probleme/poteškoće izdvajaju specifičnosti usluga koje zahtijevaju individualni rad s korisnicima, nesuradnju sa članovima obitelji, preopsežnu administraciju, preširok opis poslova socijalnog radnika propisanog pravilnicima, loš položaj socijalnog radnika u sustavu, premali broj socijalnih radnika u odnosu na broj korisnika. Također, istaknuta je potreba za izradom standarda za rad socijalnih radnika u ustanovama te potreba za specifičnom edukacijom u području palijativne skrbi te za rad s osobama oboljelima od psihoorganskih bolesti.
Brojna istraživanja pokazuju da je depresivnost jedan od najčešćih problema mentalnog zdravlja osoba starije životne dobi. Kao najčešći čimbenici rizika spominju se ženski spol, tjelesne bolesti, ...funkcionalna (ne)sposobnost, gubitak značajnih osoba i socijalne podrške, osamljenost i socijalna izolacija. Također se pokazalo da je depresivnost češća i izraženija kod starijih osoba koje žive u ustanovama. Cilj ovog istraživanja je ispitati odnos spola i dobi s pokretljivosti, zdravljem, funkcionalnim sposobnostima i depresivnosti osoba starije životne dobi smještenih u domove za starije i nemoćne. U istraživanju je sudjelovala 101 starija osoba (30 muškaraca i 71 žena), prosječne dob 76,34 godina (SD=10,33). Depresivnost je procijenjena Zungovom skalom za samoprocjenu depresije, funkcionalna sposobnost Skalom funkcionalne sposobnosti, a fizičko i psihičko zdravlje Upitnikom zdravlja SF-36. U skladu s očekivanjima, utvrđena je statistički značajna povezanost između depresivnosti, funkcionalne sposobnosti te psihičkog i fizičkog zdravlja. Hijerarhijska regresijska analiza pokazala je da su značajni prediktori za pojavu depresivnosti ženski spol, slabije psihičko zdravlje i slabija funkcionalna sposobnost, te bolje fizičko zdravlje. Dobiveni rezultati analizirani su pod vidom mogućnosti unapređenja skrbi o mentalnom zdravlju osoba starije životne dobi.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Extended description:
<!--if gte mso 10>
/* Style Definitions */
table.MsoNormalTable
{mso-style-name:"Table Normal";
...mso-tstyle-rowband-size:0;
mso-tstyle-colband-size:0;
mso-style-noshow:yes;
mso-style-priority:99;
mso-style-qformat:yes;
mso-style-parent:"";
mso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt;
mso-para-margin:0cm;
mso-para-margin-bottom:.0001pt;
mso-pagination:widow-orphan;
font-size:11.0pt;
font-family:"Calibri","sans-serif";
mso-ascii-font-family:Calibri;
mso-ascii-theme-font:minor-latin;
mso-fareast-font-family:"Times New Roman";
mso-fareast-theme-font:minor-fareast;
mso-hansi-font-family:Calibri;
mso-hansi-theme-font:minor-latin;
mso-bidi-font-family:"Times New Roman";
mso-bidi-theme-font:minor-bidi;}
<!endif-->
Ljubljana: reševalci na motorjih, zdravstveni tehnik na motorju, izjava Robert Sabolj, zdravstveni tehnik Reševalne postaje Ljubljana, izjava Andrej Bručan, vodja stalne strokovne skupine za urgentno medicino, reševalec na motorju med vožnjo, izjava Mitja Vilar, vodja projekta.- Information:- In order to arrive to a patient in the shortest time possible, the Slovene rescue services have introduced a new service, a nurse on a motorbike.- Original language summary:
Da bi bil čas reševanja tudi pri nas čim krajši so slovenski reševalci tudi pri nas uvedli pomembni novost – zdravstvenega tehnika na motorju.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Longitudinalno praćenje djece koja odrastaju u dječjim domovima, koje se odvija kao sastavni dio projekta »Mogućnosti unapređenja skrbi za djecu u dječjim domovima i udomiteljskim obiteljima«, ...prošireno je ispitivanjem međusobnih odnosa djece u domu. U tu svrhu konstruiran je upitnik koji ima dobra psihometrijska obilježja, a njegovom faktorskom analizom ekstrahirana su tri faktora: agresivnost među djecom, međusobna podrška djece i seksualno uznemiravanje među djecom. U istraživanju su sudjelovala djeca oba spola u dobi od 10 do 19 godina (N =229). Djeca i mladi podjednako često iskazuju nazočnost prosocijalnog i podržavajućeg ponašanja, kao i uzajamnog agresivnog ponašanja. Djeca koja percipiraju veću razinu agresivnosti u domu dobivaju manje socijalne podrške, doživljavaju veći svakodnevni stres, imaju lošiju sliku o sebi te imaju više psihičkih poteškoća, a i sami se socijalno nepoželjnije ponašaju.U interpretaciji podataka sudjelovali su i odgajatelji i djeca u fokusnim grupama, u kojima su iskazali da je podržavajuće ponašanje među djecom rijetko, dok je agresivno ponašanje često. Za unapređivanje situacije odgajatelji predlažu obiteljski tip života i povoljniji omjer zaposlenih i djece, a djeca predlažu bolji društveni život i sportske aktivnosti.U zaključku se naglašava nužnost osiguravanja života bez vršnjačkog nasilja djeci u domovima te se predlaže dodatna izobrazba odgajatelja za djelotvorno suočavanje s vršnjačkim nasiljem, razvoj prosocijalnog ponašanja djece kao i neke objektivne organizacijske promjene koje će unaprijediti kvalitetu života djece i odgajatelja.
U ovom je radu prikazano kvalitativno istraživanje s djecom o doživljaju i iskustvu života u domovima za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi te preporuke za njegovo poboljšanje iz njihove ...specifične korisničke perspektive, koje je provedeno kao dio šireg istraživanja longitudinalnog praćenja djece u javnoj skrbi. U provedbi polustrukturiranog intervjua sudjelovalo je šesnaest mladih osoba (deset djevojaka i šest mladića) srednjoškolske dobi koji u dječjem domu žive od šest do devet godina. Rezultati pokazuju da djeca i mladi domski život percipiraju kroz dva neodvojiva aspekta: domski smještaj i odnos s odgajateljima. Domski smještaj opisuju kroz zadovoljavanje egzistencijalnih i razvojnih potreba, rigidna pravila i discipliniranje, psihološku, socijalnu i materijalnu uskraćenost te probleme djece. Odnos s odgajateljima odnosi se na komunikaciju odgajatelja i djece, njihov pristup djeci te njihove reakcije spram postupaka drugih odgajatelja. Također, dane su i vrlo konkretne preporuke za unapređenje domskog smještaja i odnosa s odgajateljima koje ukazuju da su mišljenja djece u skladu sa suvremenim znanstvenim i stručnim spoznajama.