Ovaj rad ima za cilj uspostaviti sveobuhvatan i lako
operacionalizirajući konceptualni okvir za istraživanja
ekonomije suradnje. Iako ova ekonomija privlači sve veću
pozornost kompanija, potrošača, ...političara / regulatora i
istraživača, široko prihvaćene konceptualizacije fenomena
još uvijek nema. U ovom članku ekonomija suradnje
obuhvaća profitnu i neprofitnu razmjenu proizvoda koji su:
a) od vlasnika privremeno ustupljeni drugima na upotrebu
(tj. dijeljeni) onda kada su podiskorišteni; b) koji su dijeljeni
sporadično, tj. do određene mjere; c) koji su dijeljeni od
amatera / neprofesionalaca u slučajevima kada je
profesionalna dozvola za to dijeljenje potrebna; i d) koji su
dijeljeni putem online-platformi. Ako su svi ovi uvjeti
(istodobno) ispunjeni, dijeljeni proizvodi obuhvaćaju dobra i
usluge, a djelitelji mogu biti osobe (npr. P2P) i organizacije
(npr. B2P). Predloženi konceptualni okvir raspravljen je u
kontekstu ključnih koncepata "susjedskih" ekonomija
suradnje – ekonomiji na zahtjev, ekonomiji honorarnih
poslova, iz druge ruke i cirkularnoj ekonomiji te rentnoj
ekonomiji.
This book will appeal to scholars and policymakers who deal with and/or are conducting research on the factors of economic growth. At present, there is no unified growth model that is feasible for ...every investigation. As such, this volume offers key insights into the factors that are most relevant in explaining growth variation at country, regional and metropolitan levels. In order to acquaint the reader with the concepts related to the subject, two theoretical chapters detail the schools of thought and the models that were formulated in the past. Three empirical chapters then present an up-to-date and a multi-level investigation, using the most comprehensive models, for the European Union. The results of this book are policy-oriented and will serve to help close the gaps between EU countries and regions.
Svrha je ovoga rada analizirati produkciju radova u polju ekonomije u Hrvatskoj na uzorku od gotovo 34 000 radova objavljenih od 2000. do srpnja 2023. te identificirati najčešće pojmove i njihovu ...povezanost. Preuzeta je i pročišćena baza podataka radova u polju ekonomije iz Hrvatske znanstvene bibliografije (CROSBI), obrađena je naprednim alatima umjetne inteligencije (GPT) i bibliografskim alatima (OpenRefine, VOSViewer) te je potom izdvojeno stotinu najčešćih pojmova iz naslova i ključnih riječi. Godišnja produkcija znanstvenih i preglednih radova porasla je u dva desetljeća oko četiri puta. Organizacija i menadžment dominantna je ekonomska grana u Hrvatskoj, a najveći porast interesa u promatranom razdoblju imale su grane kvantitativne ekonomije i ekonomike poduzetništva, dok su se najviše smanjili udjeli makroekonomije i međunarodne ekonomije. Turizam i marketing najpopularnije su teme. Značenje i doprinos ovoga rada ogledaju se u novim uvidima u hrvatsku ekonomsku znanost te nose implikacije za nositelje politika, ekonomske fakultete i istraživače.
Studije diljem Europe pokazale su da se ljudi u ranim fazama pandemije COVID-19 nisu u potpunosti pridržavali preventivnih mjera i preporuka koje su dale vlasti. Kao što je vidljivo, stope ...usklađenosti mogu ovisiti o mnogim različitim čimbenicima, uključujući osobine ličnosti, spol, dob, pa čak i iracionalno vjerovanje u teorije zavjere. Ovi nalazi naglašavaju heterogenost među ljudima i, u kombinaciji s uvidima iz teorije igara i eksperimentalne ekonomije, sugeriraju da bi bilo teško održati visoke stope usklađenosti i spriječiti širenje smrtonosnog virusa bez uvođenja strožih mjera koje su kasnije usvojene.
Na osnovi analize diskursa 22 polustrukturirana intervjua s dionicima inovacijske politike i relevantnih javnih dokumenata, autori prikazuju problematiku agende inovacijske politike u Hrvatskoj u ...procesu pristupanja EU i nakon ulaska u članstvo, stavljajući naglasak na prisutnost ideja industrijske ekonomije i ekonomije znanja u diskursima o inovacijskoj politici u dekadi od 2006. do 2016. Proces stvaranja politike obilježilo je nedostatno koherentno tumačenje inovacijske politike i zanemarivanje institucionalnog konteksta. Autori zaključuju kako se ideja ekonomije znanja, kao temeljna ideja prisutna u inovacijskoj politici samo normativno prihvaćala zbog zahtjeva Europske unije kako bi se legitimirali interesi političkih aktera, dok su u stvarnosti ostale djelatne ideje ekonomije razmjera i pojednostavljenog linearnog modela inovacijskog procesa koje negativno utječu na mogućnost promjene politike i stvaranje integrirane inovacijske politike. Nalazi upućuju na zaključak kako inovacijska politika nije shvaćena kao politika koja integrira sektorske politike: znanstvenu, industrijsku, tehnologijsku i razvoja poduzetništva. Ideja nacionalnog inovacijskog sustava koristi se samo kao metafora za integraciju sektorskih politika, dok stvarna integracija u obliku sustava nije realizirana, a operacionalizacija te ideje ogleda se u nastojanju centralizacije upravljanja akterima koji bi trebali činiti elemente sustava. Odsutnost funkcionalne integrirane inovacijske politike jedna je od institucionalnih prepreka razvoju proklamirane ekonomije znanja.
Nautički turizam selektivna je vrsta turizma koja se za gospodarstvo svih ekonomija Europe pokazala izuzetno važnom. Kao i turizam, tako i nautički turizam nije službena gospodarska grana pa ga ...nećemo naći u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), ali njegove poddjelatnosti možemo barem donekle prepoznati. Promjene NKD-a nastale 2007. donekle su prikrile izvore podvrsta nautičkog turizma, ali spoznaja i linija razvoja za istraživače ostala je prepoznata. Sukladno s time, prilikom procjene važnosti nautičkog turizma, promatrano s aspekta službenih NKD djelatnosti, tu činjenicu treba uzeti u obzir jer se time pridonosi službenoj ocjeni postignutih učinaka. Njegovi su učinci mnogostruki pa se za one neizravne procjenjuje 3 – 5 puta veća vrijednost nego za izravne. U nautičkom turizmu poslovanje marina vezuje za sebe najam plovila te bi se moglo reći da su ove dvije poslovne aktivnosti u simbiozi jer bilježe visok stupanj međuovisnosti. Ipak, profili njihova poslovanja, kao i tržišnog nastupa, bitno su različiti, ali to ne umanjuje njihovu povezanost. Upravo ta činjenica važna je zbog određenih promjena u razvrstavanju nautičkog turizma, što će se u ovom radu samo sporadično naznačiti. Posebna važnost podvrsta nautičkog turizma, posebno u uvjetima ekonomije Hrvatske, ima snažan poduzetnički karakter. Upravo ta činjenica ključna je za ovo istraživanje. Stoga je malo i srednje poduzetništvo, Small & Medium Entrepreneurship (dalje: SME), promatrano s istraživačkog aspekta, zanimljiv karakter marina businessa1 jer se na temelju analize sustava poslovnog djelovanja može raspoznati razina razvijenosti SME-a na makrorazini. Odnosno, da bi se SME razvio, važan je koncept prema kojem se razvija, što se u uvjetima ekonomijâ u tranziciji pokazuje kao ključan problem. Utjecaj države, njezina uloga i način postavljanja sustava po kojem se SME razvija pokazuju bitne razlike u ekonomijama u tranziciji, kao i u razvijenim ekonomijama Europske unije. Stoga će se u ovom istraživanju analizirati hrvatski i njemački sustav, iz čega će se, uz važne spoznaje, moći zaključiti o razlikama u razvijenosti misli o SME-u, što je ključan činitelj razvoja.
Ovaj rad bavi se paradigmom ekonomije iskustva u djelatnostima kulturnog sektora – glazbenoj i scenskoj umjetnosti – nedovoljno istraženom području u znanstvenoj literaturi. U radu se daje kratak ...pregled kontekstualnog okvira ekonomije iskustva u području glazbene umjetnosti. Na specifičnom, inovativnom primjeru operne izvedbe „La Traviata“ Giuseppea Verdija u Zadru 2008. godine, koji je osmislio i realizirao koautor ovoga rada (Morović, 2008), analiziraju se karakteristike korisničkog iskustva verifikacijom modela ekonomije iskustva kroz karakteristike iskustva u modelu autora Boswijka i suradnika (2006). Primijenjena je kvalitativna analiza studije slučaja na temelju čega je kreiran, i u radu prikazan, vlastiti model autora koje pripada području razvoja publike u kulturi i umjetnosti. Znanstveni doprinos rada očituje se u traganju za odgovorima do koje mjere inovativni modeli glazbene performanse udovoljavaju načelima kreiranja autentičnoga korisničkog iskustva u ekonomiji iskustva. Donosi se vlastiti model autora „4E kraljevstva“ Pinea i Gilmorea na primjeru opere. Nadalje, autori radom pridonose definiranju konceptualnog okvira u istraživačkom području povezivanja glazbene umjetnosti i korisničkog iskustva u kontekstu ekonomije iskustva. Autori smatraju da je to osobito važno radi približavanja umjetničkih djela široj publici, posebno mladima. Inovativni modeli glazbene performanse su, kako smatraju autori, oni koji, uz tradicionalne izvedbe opere u kazališnim kućama, mogu ponuditi dodatni „proizvod“ s oplemenjenim i proširenim doživljajem glazbe, koji će obuhvatiti svih pet osjetila i ostati u pamćenju recipijenata kao nezaboravno iskustvo.
Ubrzani tehnološki razvoj zadnjih nekoliko desetljeća doveo je do odmicanja od tradicionalnog modela poslovanja poduzeća na razvoj novih modela koji se oslanjaju na korištenje digitalnih platformi za ...dijeljenje nedovoljno iskorištenih dobara ili usluga, što je poznato kao ekonomija dijeljenja. Porast ekonomije dijeljenja značajno mijenja potrošačko ponašanje milijuna ljudi širom svijeta. Ekspanzivan rast ekonomije dijeljenja i njezin dramatičan utjecaj na različite aspekte današnjeg društveno-ekonomskog sustava potaknuo je sve veći interes javnosti posljednjih desetak godina. Na tržište su ušli novi igrači na mnogim poljima koji su stekli značajnu važnost, a neki su čak i nadigrali postojeće igrače. Ekonomija dijeljenja značajno mijenja modele poslovanja u raznim industrijama te nameće brojna ekonomska, društvena i pravna pitanja. Cilj ovog rada je ukazati na trendove u razvoju koncepta ekonomije dijeljenja, te kroz pregled relevantne literature pružiti iscrpnu analizu dosadašnjih spoznaja, kao i sagledati potencijalna neistražena područja ekonomije dijeljenja. Stoga se u radu daje pregled literature o motivaciji i iskustvima korisnika, utjecaju recenzija na odabir usluga, te čimbenicima koji utječu na formiranje cijene. Osim aspekta korisnika, proučava se i aspekt pružatelja usluga, njihova motivacija za sudjelovanjem kao i strategije i ponašanje pružatelja usluga. Rad također naglašava važnost proučavanja svih sektora i platformi u ekonomiji dijeljenja, temeljem spoznaje da se najveći broj dosadašnjih studija odnosi na područje smještaja.
Širenje digitalne tehnologije dovelo je do nove faze u transformaciji financijskog sustava diljem svijete te je postalo okidačem za inovativne promjene u svim područjima financijskog posredovanja. ...Svrha ovog članka je analizirati preduvjete i trendove, identificirati prednosti, prilike i rizike digitalne transformacije financijskog posredništva, u okolnostima rastuće konkurencije i jačanja ne-posredništva, uključujući i Ukrajinu. Analitički i sistemski pristupi, metode komparativne i faktorske analize korišteni su za postizanje ciljeva članka. Najvažniji rezultati istraživanja, koji su teorijski značajni, uključuju potporu konceptualnim pristupima u formiranju zajedničkog ekosustava financijskog posredništva i ekosustava osiguranja, temeljenih na integraciji digitalnih tehnologija. Dokazano je da je, unatoč širenju digitalizacije, za financijske posrednike važna usklađenost s načelima orijentiranosti na kupce / klijente, inovativnost, učinkovitost i djelotvornost, sigurnost i organizacijska fleksibilnost. Identificirani su digitalni trendovi financijskog posredovanja, u odnosu na njegove temeljne funkcije, nove vrste rizika povezane sa širenjem FinTech-a i moguće posljedice njihovog utjecaja. Opisane su značajke institucionalne strukture financijskog posredništva i provedbe / implementacije financijskih inovacija u Ukrajini, regulatorna politika Narodne banke Ukrajine, prikazana je inovacijska aktivnost FinTech industrije, u kontekstu širenja digitalizacije, što može biti korisno u proučavanju stranog iskustva. Rezultati ovog istraživanja mogu poslužiti kao osnova razumijevanju ključnih trendova, konceptualnih pristupa promjeni poslovnih modela i oblikovanja ekosustava financijskog posredništva, uputa i mogućnosti uvođenja inovativnih financijskih tehnologija, za ispravnu orijentaciju i odgovor na dinamične promjene na tržištu financijskih usluga.
Ovaj članak obrađuje Novo čitanje Marxa, interpretaciju fokusiranu na analizu društvenih i vrijednosnih oblika te pripadajućih društvenih odnosa. Marxova analiza društvenih oblika omogućuje ...razlikovanje određenih apstrakcija (roba i kapital u kapitalističkom načinu proizvodnje) od općih (proizvod, novac), denaturalizira ekonomsko viđenje proizvodnje i otvara put k mogućem sagledavanju različitih načina proizvodnje i njihovih društvenih karaktera. U članku se tvrdi da analiza društvenih oblika otvara prostor da se polju koje konvencionalno pripada ekonomiji, čije napuštanje obilježava sociologiju veći dio njezine povijesti, ponovo pristupi sociološkom analizom i time ukaže na društvene dimenzije predmeta istraživanja, ujedno propitujući i osporavajući monopol ekonomskih teorija i kategorija. Pokazuje se veza između Marxove analize društvenih oblika i djela drugih klasičnih sociologa te se otvara rasprava o relevantnosti za ekonomsku sociologiju. Pregledom nove ekonomske sociologije ukazuje se na njezine veberijanske korijene koji drastično sužavaju prostor za integraciju Marxova rada. Tvrdi se da je ovdje predstavljenom čitanju Marxa prostor ipak otvoren u šire shvaćenoj suvremenoj ekonomskoj sociologiji koja uključuje širi spektar pristupa i zadržava multiparadigmatski karakter sociologije. Zaključno se ukazuje na kontekst domaće sociologije, njezina odnosa s marksizmom i mogućnostima za unapređenje sociološke literature revalorizacijom marksizma kroz prizmu Novog čitanja Marxa.
This article deals with the New Reading of Marx, an interpretation focused on the analysis of social and value forms and associated social relations. Marx's analysis of social forms makes it possible to distinguish determinate abstractions (commodity and capital in the capitalist mode of production) from general ones (product, money), denaturalizing the economic vision of production, opening up a way for possible understanding of different modes of production and their social character. The article argues that the analysis of social forms opens up a path for re-approaching the field of enquiry that conventionally belongs to economics, whose abandonment marks sociology for most of its history, with the sociological analysis, thus rendering visible social dimensions of the object of investigation, whilst questioning and disputing the monopoly of economic theories and categories. The connection between Marx's analysis of social forms and the work of other classical sociologists is demonstrated, opening up the discussion of its relevance for economic sociology. Reviewing the new economic sociology, the article shows how its Weberian roots drastically narrow the space for integration of Marx's work. It is argued that the reading of Marx presented here can however be situated in a more broadly understood contemporary economic sociology that includes a wider range of approaches retaining the multi-paradigmatic character of sociology. In conclusion, the article discusses the relationship between domestic sociology and Marxism, arguing that sociological literature can be enriched by re-evaluating Marxism through the prism of the New Reading of Marx.
PDF
