U četvrtak, 10. svibnja 2018. godine, na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održana je 5. konferencija o pravu i politici tržišnog natjecanja u spomen na doc. dr. sc. Vedrana Šoljana. Riječ ...je o tradicionalnoj godišnjoj konferenciji namijenjenoj pravnicima i ekonomistima, posebice odvjetnicima, sucima i drugim pravosudnim djelatnicima, korporativnim pravnicima, poduzetnicima, zaposlenicima u javnoj i državnoj upravi te akademskom sektoru. Konferencija je zamišljena kao forum za razmjenu znanja i iskustava o primjeni prava tržišnog natjecanja u širem europskom i hrvatskom kontekstu. Konferencija se sastojala od triju pozvanih predavanja i šest panela.
U radu je prikazana distribucija morskih kratkorepih rakova (Brachyura) uzduž turske obale ulovljenih između 1967. i 2016. te količina i vrijednost ekonomski značajnih vrsta rakova. Prethodni podaci ...ukazuju da je u Turskoj bilo prisutno 102 vrste kratkorepih rakova, od kojih je pet bilo ekonomski značajno, ali ovaj pregled identificira dodatne dvije vrste, Inachus phalangium i Ashtoret lunaris. U Egejskom moru ulovljeno je više vrsta rakova nego u Mediteranskom, Crnom i Mramornom moru. Najviše lovljene vrste su Callinectes sapidus, Maja squinado, Eriphia verrucosa, Carcinus aestuarii i Portunus segnis. Tijekom godina postojale su oscilacije u količini ulova kratkorepih rakova te je najniža s ulovom bila 2015.g. s 5 tona, a najviša 1984. g. s 2116 tona. Informacije navedene u radu pružaju temelj mogućem profitabilnom razvoju strategije očuvanja i upravljanja morskim rakovima u Turskoj.
Zaradi močnega vala urbanizacije in omejenih možnosti formalne zaposlitve v velikih azijskih mestih se čedalje bolj krepi ulična prodaja, ki je zaradi neodobrene uporabe javnega prostora pogosto ...sporna in nezakonita. Nedeljska tržnica v Kuteku v indonezijski občini Depok se je morala z lokacije zraven univerze, na kateri je bilo običajno polno ljudi, preseliti v razmeroma odmaknjeno stanovanjsko sosesko, kjer pa prodajalci še vedno precej dobro poslujejo. Študija primera, predstavljena v tem članku, temelji na obsežnih terenskih opazovanjih in intervjujih ter pojasnjuje, kako je bila izbrana nova lokacija tržnice in kako je prostorsko urejena, da lahko zadovoljuje potrebe prodajalcev, stanovalcev in kupcev. V članku je predstavljeno, kako so stanovalci in prodajalci razvili inovativen, odprt in samoorganiziran sistem upravljanja tržnice, ki se prilagaja spreminjajočemu se številu in lastnostim prodajalcev in kupcev. Čeprav sistem velja za učinkovito orodje, ki omogoča uspevanje sive ekonomije, zaradi omejenih načrtovalskih zmožnosti zahteva sodelovanje z drugimi deležniki, na podlagi česar se lahko rešujejo nepričakovani izzivi. Sodelovanje med deležniki je povečalo koristi in zmanjšalo slabosti sive ekonomije v javnem prostoru.
Predmet ovog istraživanja je ekonomija dijeljenja koja predstavlja socio-ekonomski fenomen temeljen na suvremenoj tehnologiji. Svrha ovog rada temelji se na terminološkom razgraničenju ekonomije ...dijeljenja koju neki autori svrstavaju u hibridne modalitete koji polaze od analitičkog pristupa kreiranja i dijeljenja vrijednosti temeljene na participativnom pristupu angažmana i potrošnje, kao principa iz kojih ovaj koncept crpi prednosti, lakoću primjene i lakoću ulaska na isto gotovo bez barijera. Analitičkim pristupom studija slučaja najvećih kolaborativnih tvrtki poput Ubera i Airbnb-a i pragmatičkim zaključcima proizašlim iz korigiranja, usavršavanja i specijalizacije platformi za kompatibilan transfer vrijednosti proizvoda u odnosu na tehnologije a sukladno potražnji, doprinos u radu sadržan je u pregledu znanstvenih stavova vezano uz ekonomiju dijeljenja, njezine relativno kratke povijesti ali radikalnih promjena koje su uvele u trgovinu nove proizvode i principe koji su u nekim područjima razmjene u potpunosti supstituirali prethodne postojeće modalitete tradicionalne trgovine. Kritički pristup koji definira nove uvjete očituje u izraženijoj fleksibilnosti i efikasnosti na tržištu u cjelini ali i nedostatne regulatorne pravne okvire za subjekte na ovim tržištima na prostoru EU i RH, ali isto tako pozitivne učinke i društveno prihvatljive statuse koje prikupljaju akteri-subjekti i korisnici, usmjereni politici odgovornog ponašanja i razvojnoj politici održivosti.
Kreativni je sektor u Republici Hrvatskoj ekonomski i pravno nedovoljno uređen što je posljedica njegove višegodišnje neinstitucionaliziranosti. Osnivanjem Hrvatskog klastera kreativnih i kulturnih ...industrija 2013. godine na poticaj Ministarstva gospodarstva te provedbom projektne studije Rašić Bakarić, Bačić i Božić Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija iz 2015. godine započinje razdoblje postojećeg stanja kreativne industrije u Republici Hrvatskoj čime se nastoji poticati sektorska i međusektorska umrežavanja. Namjera je ovog rada prikazati studiju slučaja u području kreativne ekonomije, a na primjeru popularizacijskog simpozija Kreativna riznica čija je misija populariziranje kreativne industrije s ciljem uspostavljanja 12 sektora kreativne industrije. U radu su opisana ograničenja kako samog simpozija tako i institucionaliziranja kreativne industrije u Republici Hrvatskoj. Pojašnjen je idejni koncept simpozija te njegova usmjerenost na uporabu digitalnih i komunikacijskih tehnologija u susretanjima, dijalozima i suradnji dionika kreativne industrije, izlagača, posjetitelja i organizatora. Kako je kreativna industrija projektna industrija te industrija znanja i inovacija, praktični eksperiment obuhvatio je nove komunikacijske strategije u uspostavljanju mreže heterogenih kreativaca te u oblikovanju i razvoju publike. Opisano je i ostvarivanje timskog rada u organiziranju simpozija Kreativna riznica kojim je upravljano uz pomoc digitalne podrške.
Tehnološka je promjena jedna od najvažnijih sila koje oblikuju moderno društvo. Koje perspektive postoje za razumijevanje tehnoloških promjena, prije svega iz kuta političke ekonomije? U prvom se ...dijelu rada daje osnovni pregled debata koje su oblikovale to znanstveno područje, počevši s klasičnom britanskom političkom ekonomijom devetnaestog stoljeća. Liberalni politički ekonomisti tog razdoblja i njihovi kritičari vidjeli su u pitanju strojeva prvorazredan izazov tadašnjem britanskom društvu, prije svega kada je riječ o problemu tehnološke nezaposlenosti. U drugom dijelu rad se okreće neoklasičnoj ekonomiji i njenim konceptualnim alatima za razumijevanje tehnologije. Usto se bavi i kritikama neoklasičnog pristupa, od kojih je najrelevantnija Schumpeterova. U trećem se dijelu daje pregled suvremene literature o učinku digitalnih tehnologija. Posebno mjesto zauzima teza o tehnološkoj promjeni koja različito utječe na različite segmente tržišta rada, nagrađujući one koji imaju vještine komplementarne digitalnoj tehnologiji, a kažnjavajući one koji takve vještine nemaju.
Technological change is one of the most important forces shaping modern society. Which perspectives can help us understand technological change, especially from a political economy lens? The first part of this article provides a basic overview of debates that shaped this scientific field, starting with nineteenth century British political economy. Liberal political economists as well as their critics of the time both saw the machinery question as a paramount challenge to British society, especially with regard to the problem of technological unemployment. The second part of the article turns to neoclassical economics and the conceptual tools that it uses to understand technology. Critiques of the neoclassical approach are also included, of which Schumpeter’s critique is the most important. The third part of the article turns to the contemporary literature on “skill-biased technological change” which rewards those that have the skills that complement digital technology and punishes those that do not.
Novi poslovni modeli pojavili su se krajem 20. stoljeća razvojem internetske tehnologije (IT) i digitalne transformacije. Jedan od njih – poznat pod nazivom gig ekonomija – predstavlja novi poslovni ...koncept koji se odnosi na tržišni sustav u kojem pojedinci nude svoje usluge na određeno vrijeme drugim tvrtkama putem digitalnih platforma. Svrha je ovog rada istražiti relativno novo područje gig ekonomije i njezin kontekst na temelju prethodnih istraživanja i literature. Prema tome koncept gig ekonomije temelji se na trokutastom odnosu između pojedinca (radnika; davatelja usluga), digitalnog posrednika procesa (mrežne platforme rada) i krajnjeg korisnika usluge (poslodavca). Takav koncept podrazumijeva različite koristi za sve uključene strane, ali donosi i brojne izazove. Cilj je rada pružiti opisni uvid u literaturu i istraživanja te uvesti, odnosno predstaviti terminologiju koja se odnosi na koncept gig ekonomije. Također je cilj raspraviti o prirodi rada unutar gig ekonomije, njezinim trenutnim značajkama, stvaranju vrijednosti za tvrtke i poduzetništvo te pitanjima koja treba riješiti vezano za radnu snagu gig ekonomije i budućim implikacijama na politiku. Ograničenja rada su nedostatak sporazuma o standardnim definicijama i nacionalnim i međunarodnim okvirima radne snage iako studije sugeriraju da je radna snaga gig ekonomije među najbrže rastućim silama u suvremenim radnim odnosima. Stoga rad potiče razvoj politika i programa za identificiranje specifičnosti, koristi i izazova gig ekonomije te njezinog utjecaja na društvo kako bi se olakšala i promovirala nova, rastuća poduzetnička kategorija.
PDF
