U zemljama s izrazitom vojničkom tradicijom poput SAD-a ili Izraela veteranski centri su okosnica sustava skrbi za veterane i članove njihovih obitelji. Već se dugi niz godina u Hrvatskoj govori o ...potrebi uspostave veteranskih centara, međutim, za sada je uspostavljen tek Dom hrvatskih veterana u Lipiku koji se smatra pilot-projektom, odnosno pretečom veteranskih centara. Hrvatska država pokazuje značajnu brigu za pronalaskom rješenja brojnih problema hrvatskih branitelja3, ali se po reakcijama branitelja stječe dojam kako su to samo „ad hoc" rješenja bez konačnih rezultata. Ministarstvo branitelja uvidjelo je potrebu za sustavnim pristupom rješavanju brojnih braniteljskih problema. U 2019. će se, uz pomoć sredstava Europske unije, izgraditi pet veteranskih centara, i to u Daruvaru, Petrinji, Osijeku Šibeniku i Sinju. U ovom radu analizirali smo različite probleme iz socijalnog, ekonomskog i zdravstvenog područja koji izravno utječu na položaj branitelja u društvu, kvalitetu njihovih života i njihovo zadovoljstvo. Mislimo da su veteranski centri, uz adekvatnu strukturu i organizaciju te profesionalno vođenje, kvalitetno rješenje za složene probleme braniteljske populacije.
Hrvatska od osamostaljenja nije uspjela napraviti cjelovitu i sustavnu ekonomsku politiku. Pojedinačne politike koje je provodila uglavnom nisu bile ni dobro koncipirane, ni dobro pripremljene. ...Najveći dio energije vladajući su trošili na uvjeravanje naroda u uspješnost njihovih politika i onda kad je bilo očito da one to nisu. Često, u neznanju i nesposobnosti kreiranja potrebnih politika, povlačeni su potezi da se pokaže da se nešto poduzima premda vjerojatno ni sami nisu vjerovali u svrhovitost tih poteza. U nedostatku cjelovitih i sustavnih politika pokušalo se s parcijalnim politikama vjerujući u njihovu čudnovatu sposobnost. Privatizacija, stabilan makroekonomski okvir i čvrsta valuta, mirovinska reforma, ulaganje u infrastrukturu, članstvo u međunarodnim organizacijama i integracijama itd., same po sebi nisu loše politike. Ali one to mogu postati ako pripreme nisu dobre i cjelovite i ako ne uključuju cijeli gospodarski i društveni sustav. Budući da je takav pristup izostao, Hrvatska tone prema dnu EU. Kroz godine trajanja pristupnih pregovora s EU (od 2004. godine) uvodni članak je svake godine nosio naslov: QUO Vadis Croatia? želeći da Hrvatska čim prije postane punopravna članica, nastojeći dati doprinos pristupanju i nadajući se da će to članstvo izvući hrvatsku politiku iz bezidejnosti. Ulaskom u EU (2013. godine) prestali smo pisati uvodni članak Quo Vadis Croatia? Nakon pet godina članstva, Hrvatska gospodarski tone prema dnu EU, ljudi se iseljavaju, kao najočitiji dokaz neuspjele politike, i mi moramo ponovno postaviti naslov (pitanje) Kamo ideš Hrvatska?
Rijetko koja udruga je uspjela u tako kratkom razdoblju zadobiti toliko medijskog prostora, toliko političke pažnje, simpatija poduzetnika, ali i ekonomskih analitičara, kao što je to uspjelo udruzi ...„Glas poduzetnika“ (UGP). Takva dinamika rasta obično prati ili političke stranke ili inicijative okupljene oko jednokratnog cilja. To je možda i jedan od razloga zašto nije bilo jasno ima li UGP politički karakter i žele li njeni čelni ljudi politički djelovati, ili jednostavno žele izmijeniti postojeću administrativnu strukturu koja vrlo loše, po njihovu mišljenju, brine o interesima poduzetnika. To ni danas nije do kraja jasno.
Premijerova poruka s početka mandata relativizira vanjske čimbenike koji utječu na gospodarstvo. Europski okvir predstavlja kao priliku i naglašava da se uspješne zemlje dobrim politikama mogu ...ekonomski razvijati i u anemičnoj Uniji. U izjavama s kraja treće godine mandata europski okvir predstavlja kao bitno ograničenje (anemična i slaba Italija, stagnantna Njemačka).
Slabe ekonomske performanse upućuju na duboke strukturne
probleme i poteškoće u prilagodbi ekonomije u osvit inicijalne
recesije te otvaraju pitanje primjerenosti ekonomskih politika
koje su se ...provodile nakon izbijanja gospodarske krize.
Članak daje pregled ključnih postavki i najnovijih istraživanja na području ekonomike sreće, u svrhu poboljšanja temelja za javne rasprave i informirano donošenje odluka prilikom stvaranja i provedbe ...relevantnih politika. Koncept sreće rano je privukao pozornost ekonomista, a njihov odnos prema njemu se mijenjao kroz vrijeme. Suvremeni podatci o sreći impliciraju novi, znanstveno valjan način mjerenja društvenog napretka, s prostorom za daljnja poboljšanja. Ukazuju da su fizičko i mentalno zdravlje, međuljudski odnosi, dohodak i institucije važne odrednice sreće. Sreća, pak, uzrokuje niz pozitivnih učinaka na osobnoj i društvenoj razini. Nadalje, istraživanja ovoga područja mogu pomoći kreatorima politika u odlučivanju o ulozi, prirodi, ciljnim skupinama i prioritetima relevantnih politika. Sve navedeno pokazuje potencijal ekonomike sreće za doprinos u rješavanju trenutnih i budućih društvenih potreba s ciljem izgradnje sretnijeg društva.
Dugotrajna nezaposlenost kada osoba traži posao dulje od godinu dana naročito je opasna za zdravlje. Ona uništava osobne mogućnosti i sposobnosti, ne samo materijalne, već i socijalne i mentalne.
Minimalna je plaća ponovno postala središnjim predmetom političkih rasprava, kako pokazuju prihvaćanje statutarne minimalne plaće u Austriji, Irskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu te mnogobrojni oprečni ...argumenti u Njemačkoj i Švedskoj
CIRKULARNOST EKONOMSKIH TEORIJA Đurašković, Jovan; Radović, Milivoje; Božović, Žarko
Informatologia,
07/2016, Volume:
49, Issue:
1-2
Paper
Open access
U radu se analizira razvoj ekonomskih teorija u periodu krize. Akcent je stavljen na dvije krize: veliku depresiju i savremenu globalnu ekonomsku krizu. Cilj rada je da se, analizom globalnih kriza, ...kao perioda transformacije ukupnog privrednog ambijenta, testira pretpostavka o cirkularnosti ekonomskih teorija. U radu je detaljnije objašnjen model kejznijanske doktrine koji je nastao nakon perioda velike depresije. U drugom dijelu su objašnjeni trendovi razvoja ekonomske teorije između dva krizna perioda, kao i teorijski kontekst u kojem se razvijala savremena globalna ekonomska kriza.
Istraživanjem je utvrđeno da u periodima globalnih ekonomskih fluktuacija i poremećaja dolazi do preispitivanja vodećeg teorijskog okvira u ekonomskoj politici i promjene ekonomske paradigme. Neadekvatna državna intervencija u periodu velike depresije, posebno u SAD, bila je važna pouka za nosioce ekonomskih politika u savremenoj krizi. U svjetskim privredama koje su pogođene krizom, sporovedene su anticiklične mjere monetarne i fiskalne politike kejnzijanskog tipa. Nakon dugogodišnje dominacije nove liberalne doktrine u ekonomskoj politici, došlo je do nagle reafirmacije kejnzijanske koncepcije.
PDF
