Ekonomske krize tijekom povijesti često su bile poticaj za zdravstvene i socijalne reforme.
Rezultat toga bilo je uvođenje sustava opće zdravstvene zaštite i socijalne jednakosti u velikom
broju ...zemalja. Ovim radom željeli smo kronološki prikazati velike gospodarske krize
i njihove učinke na zdravstveni i socijalni sustav. Dva najpoznatija modela zdravstvene
zaštite, Bismarckov i Beveridgeov, na kojima se temelji funkcioniranje većine zdravstvenih
sustava u svijetu, upravo su proizišli iz velikih ekonomskih kriza.
Pregled povijesnih događaja i iskustva iz prošlosti mogu biti korisna u predviđanju budućih
zbivanja i učinaka krize na zdravstvene sustave i zdravlje. Analiza prijašnjih kriza, kao i
trenutačne zdravstvene i gospodarske krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19, i
njihova učinka na sustav zdravstva može pomoći u razumijevanju mehanizama djelovanja
i posljedica recesije na zdravlje te određivanju smjernica i promjena kojima bi se umanjile
potencijalne štete budućih kriza. Upravo iz iznesenih povijesnih primjera vidi se da kriza
može biti poticaj promjena koje u svojoj suštini ne moraju biti negativne. O reakciji društva
ovisi koji će biti smjer tih promjena i na samom je društvu da negativne okolnosti koje donosi
recesija transformira u aktivnosti koje donose dobrobit i napredak.
Međunarodno poslovanje, kao ključni nositelj nacionalne konkurentnosti odnosi se na svaku situaciju u kojoj proizvodnja ili distribucija robe ili usluga prelazi državne granice, uz termin se lako ...vezuje globalizacija - pomak ka više međuovisnoj i integriranijoj globalnoj ekonomiji koja zapravo stvara veće mogućnosti za međunarodno poslovanje. Globalizacija kao takva se tako može odvijati u uvjetima tržišta, gdje trgovinske barijere padaju, a preferencije kupaca se mijenjaju. To se može vidjeti na primjerima proizvodnje, gdje tvrtka može lako nabavljati robu i usluge iz drugih zemalja. Dakle, vanjskotrgovinsko poslovanje obuhvaća čitav niz prekograničnih razmjena robe, usluga ili resursa između dvije ili više nacija. No, vanjskotrgovinsko poslovanje, bez obzira na globalizacijske napore, mogu poremetiti krize, koje opet zahtijevaju i poseban makroekonomski okvir, odnosno trgovinsku politiku kako bi se iz istih što bezbolnije izašlo. Gospodarska kriza izazvana korona virusom Covid-19 jedinstvena je u dosadašnjoj ekonomskoj povijesti po načinu i brzini nastanka, globalnom obuhvatu i posljedicama. Nesumnjivo je da će zbog jedinstvenog načina nastanka, mehanizama i dubokih posljedica, ova kriza biti veliki izazov za ekonomsku znanost i struku. U ovom radu dat ćemo pregled kako je COVID-19 kriza utjecala na međunarodno poslovanje i trgovinske politike.
The paper researches into ideological-political and economic sources of the thirty-year long intensification of inequality in wealth and income distribution in the most developed Western societies. ...In spite of the fact that the basis of all developed societies includes economic inequality Western societies deliberately rejected and succeeded in decreasing extreme proprietary and income inequality until late 1970s. As neoliberal development paradigms have gained the upper hand and started to spread since early 1980s the portion of the most well-off in income and property started to increase while earnings of the middle and poorer classes were stagnant or decreased. In a number of countries the well-off almost entirely appropriated economic and other benefits from economic progress while economic growth had no positive or just minimum effect on living standard of the majority members of the society. Growing and excessive economic inequality causes greater and dangerous differences in education, health, social inclusion and life expectancy. Current tendency of rapid improvement of the status of the well-off minority at the expense of the growing poor majority has been named "new inequality" although it is basically about reversion to severe class division characteristic of nineteenth century society. Similarly, the societies of today have again polarised socially and antagonised internally. Small percentage of the well-off population tends to hold its status and uses its powers to submit all social dimensions, flow of thoughts and developmental directions to themselves. The conclusion of this paper is that widening of the proprietary, income and social gap caused first of all by world view and politics have destroyed social cohesion and democracy, increased social insecurity, resulted in social deviations and lead to financial and economic crises and inefficiency. By destroying economic basis of unregulated free market capitalism the economic inequality and other issues related to distribution shall become the most important political issues in the decades to follow. PUBLICATION ABSTRACT
U radu se daje prikaz istraživanja suvremene ekonomske krize unutar širokog
područja političke ekonomije i javnih politika. Rad se, s jedne strane, zasniva
na političkoj ekonomiji javnog sektora i ...bitnim nalazima vezanim uz tu vrstu
istraživanja, dok se, s druge strane, razmatraju doprinosi teorije javnih politika
o temeljnim problemima modernih sustava javnog upravljanja i potencijalima
takvih sustava u oblikovanju razvojnih politika. Također se ukazuje na
važnost utvrđivanja ne-ekonomskih uzroka kriza.