Kritik in der Krise Flügel-Martinsen, Oliver; Mohammed, Samia; Vasilache, Andreas ...
2020
eBook
Open access
Kritisches Denken auch in Krisensituationen nicht aufzugeben – dies hat sich der vorliegende Band zur kritischen politischen Theorie in der Corona-Pandemie zur Aufgabe gemacht. Entstanden sind 13 ...Beiträge, die vielfältige Perspektiven auf die Verschränkung von Kritik und Krise bieten. Dabei stellt sich zum einen die Frage, welche Konsequenzen sich für kritisches politisches Denken aus der gegenwärtigen Krise ergeben. Zum anderen ist zu diskutieren, welchen Beitrag kritische Theorie zum Verständnis der aktuellen Herausforderungen leisten kann. Mit Beiträgen von Clara Arnold, Simon Duncker, Oliver Flügel-Martinsen, Lea Jonas, Kristoffer Klement, Jamila Maldous, Noah Marschner, Samia Mohammed, Malte Pasler, Demokrat Ramadani, Gerrit Tiefenthal, Andreas Vasilache und Nele Weiher. In times of crises, critical thinking needs to be maintained and fostered. This volume on critical political theory in the coronavirus pandemic brings together 13 contributions that offer a variety of perspectives on the interrelationship between critique and crisis. What are the consequences of the current crisis for critical political thinking—and what contribution can critical theory offer to our understanding of current challenges? With contributions by Clara Arnold, Simon Duncker, Oliver Flügel-Martinsen, Lea Jonas, Kristoffer Klement, Jamila Maldous, Noah Marschner, Samia Mohammed, Malte Pasler, Demokrat Ramadani, Gerrit Tiefenthal, Andreas Vasilache and Nele Weiher.
Lehren aus Corona Hollstein, Bettina; Neuhäuser, Christian; Brink, Alexander ...
2020
eBook
Open access
Zusammenfassung Krisen wie die COVID-19-Pandemie sind für die Politik stets Anlass gewesen, festgefahrene Strukturen aufzubrechen und weitreichende Reformen umzusetzen. Pfadabhängigkeiten können in ...Krisenzeiten unterbrochen werden. Der vorliegende Band beleuchtet die gesellschaftlichen Auswirkungen der Pandemie sowie die langfristigen Herausforderungen und Potenziale, die mit ihr einhergehen, aus wirtschafts- und unternehmensethischer Perspektive. Wie verändert die COVID-19-Krise das Kräfteverhältnis zwischen Staat, Markt und Unternehmen? Welche Pflichten kommen auf Unternehmen während einer Pandemie zu? Inwieweit sind die Bekämpfung der Corona- und der Klima-Krise vereinbar? Welche Rolle kann und soll Wirtschaftsethik in Zeiten der Krise spielen? Mit Beiträgen von Prof. Dr. Michael S. Aßländer; Prof. Dr. Jörg Althammer; Prof. Dr. Martin Büscher; Niklas Dummer, M.A.; Dr. habil. Michael Ehret; Miriam Fink; Prof. Dr. Manfred Fischedick; Prof. Dr. Nils Goldschmidt; Prof. Dr. Hanns-Stephan Haas; PD Dr. Michaela Haase; Prof. Dr. Ludger Heidbrink; Prof. Dr. Ulrich Hemel; Prof. Dr. Lars Hochmann; Ruzana Liburkina, M.A.; Mark McAdam; Prof. em. Dietmar Mieth; Prof. Dr. Dr. Elmar Nass; Dr. Laura Otto; Prof. Dr. Reinhard Pfriem; Prof. Dr. Ingo Pies; Prof. em. Birger Priddat; Frauke Remmers; Dr. Bastian Ronge; Prof. Dr. Hartmut Rosa; Prof. em. Hermann Sautter; Dr. Philipp Schepelmann; Prof. Dr. Dr. Ulrich Schmidt; Prof. Dr. Markus Scholz; Prof. Dr. Andreas Suchanek; Prof. em. Peter Ulrich. Abstract Historically, crises such as the COVID-19 pandemic have prompted politicians to break up dead-locked structures and implement far-reaching reforms. Path dependencies can be interrupted in times of crisis. This volume examines the social impact of the current pandemic as well as both the long-term challenges it poses and the potential it offers from the perspective of economic and business ethics. How has the COVID-19 crisis changed the balance of power between the state, markets and business? What are the obligations of companies during a pandemic? To what extent are the fight against the coronavirus crisis and that against the climate crisis compatible? What role can and should business ethics play in times of crisis? With contributions by Prof. Dr. Michael S. Aßländer; Prof. Dr. Jörg Althammer; Prof. Dr. Martin Büscher; Niklas Dummer, M.A.; Dr. habil. Michael Ehret; Miriam Fink; Prof. Dr. Manfred Fischedick; Prof. Dr. Nils Goldschmidt; Prof. Dr. Hanns-Stephan Haas; PD Dr. Michaela Haase; Prof. Dr. Ludger Heidbrink; Prof. Dr. Ulrich Hemel; Prof. Dr. Lars Hochmann; Ruzana Liburkina, M.A.; Mark McAdam; Prof. em. Dietmar Mieth; Prof. Dr. Dr. Elmar Nass; Dr. Laura Otto; Prof. Dr. Reinhard Pfriem; Prof. Dr. Ingo Pies; Prof. em. Birger Priddat; Frauke Remmers; Dr. Bastian Ronge; Prof. Dr. Hartmut Rosa; Prof. em. Hermann Sautter; Dr. Philipp Schepelmann; Prof. Dr. Dr. Ulrich Schmidt; Prof. Dr. Markus Scholz; Prof. Dr. Andreas Suchanek; Prof. em. Peter Ulrich
S obzirom na to da dosada nije bilo sustavnih istraživanja o pojavi epidemije španjolske gripe na području grada Zagreba, u ovom je radu, na temelju arhivske građe i dokumentacije te Izvještaja ...gradskog poglavarstva o sveopćoj upravi slobodnog i kraljevskog glavnog grada
Zagreba, izvršena retrospektivna analiza kretanja epidemijske
španjolske gripe u Zagrebu. Budući da službeni izvještaji o prijavljivanju zaraznih bolesti nisu pružali točan uvid u epidemiološka zbivanja 1918. godine, izvršena je i temeljita analiza knjiga obdukcijskih protokola Prosekture javnih zdravstvenih zavoda s ciljem utvrđivanja samog
početka španjolske gripe u gradu Zagrebu. Ustanovljeno je da se prvi slučajevi oboljelih od gripe javljaju u srpnju 1918. godine. Od 1. rujna pa do konca 1918. godine od španjolske gripe i komplikacija upale pluća umrla je ukupno 861 osoba. Analizirani obdukcijski protokoli
zagrebačke prosekture pokazuju da je gotovo redovita komplikacija influence bila pneumonija hemoragičkog karaktera. Poznavajući periodicitet u kronologiji javljanja epidemija influence mogao bi se očekivati sve skoriji nastup pandemijskog soja koji bi antigeno bio sličan onom iz 1918. godine.
Velike promjene koje su nastupile u cijelom svijetu proglašenjem pandemije uzrokovane SARS-CoV-2 virusom odrazile su se i na zdravstveni sustav u Republici Hrvatskoj. Ogromne promjene u radu ...liječnika obiteljske medicine doprinijele su očuvanju bolničkoga zdravstvenog sustava i sprječavanju širenja korona infekcije u populaciji. Reorganizacija je uključivala trijažni način rada prilikom ulaska u zdravstvene ustanove, praćenje i vođenje samoizolacija, dežurstvo u izdvojenim COVID-19 ambulantama te brojne administrativne poslove koji do tada nisu bili u opisu rada obiteljskih liječnika. Istovremeno su zbrinjavani kronični bolesnici sa svim svojim potrebama. Novim načinom rada obiteljski su liječnici dokazali spremnost u opasnim vremenima pandemije odraditi sve postavljene zadatke i sačuvati od urušavanja bolnički zdravstveni sustav te spriječiti širenje zaraze. Kako će se epidemija razvijati u budućnosti, ne znamo. Sigurno je da ćemo je spremnije savladavati upravo zahvaljujući dobroj organizaciji i komunikaciji među obiteljskim liječnicima.
Čeka li nas epidemija moždanog udara? Kralj, Verica; Čukelj, Petra
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
05/2022, Volume:
31, Issue:
1 Moždani udar
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Moždani udar je drugi vodeći uzrok smrtnosti i na razini svijeta i u Hrvatskoj. U najrazvijenijim zemljama posljednjih desetljeća zabilježeno je značajno smanjenje smrtnosti od moždanog udara ...zahvaljujući boljoj prevenciji, dijagnostici i liječenju. I u Hrvatskoj je zadnjih 15-ak godina prisutan trend smanjenja smrtnosti od moždanog udara. Istovremeno se bilježi veća prevalencija osoba s preživjelim moždanim udarom zahvaljujući boljoj zdravstvenoj skrbi i boljem preživljenju bolesnika. Godine 2020. svijet je pogodila pandemija bolesti COVID-19, uzrokovana SARS-CoV-2 virusom, te postala fokusom cjelokupne svjetske zdravstvene i znanstvene zajednice, kao i svekolike javnosti. Pandemija je promijenila funkcioniranje praktički svih segmenata društva, a osobito zdravstvenog sustava, zbog reorganizacije i preraspodjele zdravstvenih resursa usmjerenih na suzbijanje bolesti COVID-19. Danas znamo kako starije osobe i osobe s kroničnim bolestima imaju veći rizik za nastanak težih kliničkih slika bolesti COVID-19 i povećan letalitet, a COVID-19 infekcija može povećati rizik za nastanak moždanog udara. Unatoč ovim povećanim rizicima u mnogim zemljama zapažen je manji broj liječenih bolesnika od moždanog udara, što može rezultirati neliječenim moždanim udarom, dugoročnim komplikacijama, invalidnošću, ali i mogućnosti porasta smrtnosti. Procjene studija provođenih prije pandemije predviđale su porast opterećenja moždanim udarom sljedećih 30 godina u većini zemalja. Dodajući tome i nepovoljan utjecaj COVID-19 pandemije, sigurno će moždani udar biti bolest od ogromnoga javnog zdravstvenog značaja u 21. stoljeću. Poznato je da je u većini slučajeva moždani udar moguće prevenirati, stoga postoji potreba za sveobuhvatnom strategijom suzbijanja te bolesti, od prevencije, liječenja, rehabilitacije, organizacije zdravstvene skrbi, epidemiološkog praćenja s epidemiološkim pokazateljima i pokazateljima kvalitete zdravstvene skrbi.
Bolesti su kroz čitavu povijest imale veliki utjecaj na razvoj i prosperitet čovječanstva, pobuđivale su pozornost zbog masovnosti pojave, velike smrtnosti među oboljelima i dalekosežnih posljedica ...koje su prouzročile. Zbog straha od gubitka zdravlja i nestanka života, bolest i smrt oduvijek su bile čovjekove bitne preokupacije. Velike epidemije su tijekom povijesti odlučivale o sudbini pojedinih naroda, slabile su snagu moćnih i velikih sila, prouzročile glad i bijedu. Epidemije velikih boginja, kuge, malarije, sifilisa, kolere, pjegavog tifusa, lepre i tuberkuloze obilježile su povijesti i bile su stalni pratitelj stradanja, nesreća i patnji ljudi tijekom minulih stoljeća. U XX. stoljeću „španjolska gripa ‒ majka svih pandemija“ obilježila je početak stoljeća, a pred kraj tog stoljeća pojava AIDS-a, svojom pojavom i posljedicama prestrašila je svijet. I u novom tisućljeću bolesti predstavljaju veliku i stalnu prijetnju današnjem društvu i dalje su jedan od najvećih ubojica u svijetu. Danas od zaraznih bolesti godišnje umire približno 15 milijuna ljudi. Pojava pandemije s COVID-19, najveće epidemije u XXI. stoljeću u iznimno kratkom vremenu promijenila je svijet i svijet je na koljenima. Ne mimoilazi ni bogate i svjetski snažne države ni državnike. Taj strah svakako postaje veći o opravdaniji kada Svjetska zdravstvena organizacija napominje da je čovječanstvo u ozbiljnoj i strašnoj opasnosti. Jedno je sigurno, a to je da nas pojava epidemije različitih bolesti potakne na duboko razmišljanje o budućnosti koja u tom slučaju postaje neizvjesna, remeti naše planove, korigira i usporava ciljeve.
Cilj: Bruceloza je prisutna u Aziji već mnogo generacija te se pojavljuje u ljudi i životinja. I dalje predstavlja veliki javnozdravstveni problem, posebno tamo gdje je stoka glavni izvor hrane i ...prihoda. Rad ima za cilj analizirati čimbenike rizika za razvoj bruceloze i usporediti načine upravljanja epidemijom u azijskim zemljama.
Metode: Sustavno su pretražene baze PubMed, Scopus i Web of Science koristeći PRISMA smjernice 2009. Ključne riječi su pretraživane po modelu PICO. Ukupno je 14 radova uključeno u kvalitativnu analizu, a četiri u meta-analizu. Analizirana istraživanja obuhvaćala su zemlje visokog i zemlje niskog endemiciteta.
Rezultati: Većina slučajeva bilježi izravan kontakt sa zaraženom životinjom kroz profesionalnu izloženost. Ukupni omjer izgleda za konzumaciju sirovih životinjskih proizvoda bio je 9.51 (3.24, 27.92), P<0.05. Ukupni omjer izgleda za prethodni kontakt sa zaraženom životinjom iznosio je 5.74 (1.89, 17.39), P<0.05. Radnici koji se bave stočarstvom također su imali značajan ukupni omjer izgleda u iznosu od 4.45 (1.15, 17.19), P<0.05.
Zaključak: Najčešći čimbenici rizika za razvoj bruceloze kod ljudi su konzumacija zaraženih životinjskih proizvoda, te prethodni kontakt sa životinjama i stočarima. Budući da su bruceloza u ljudi i bruceloza u životinja međusobno povezane, integrirani pristup u upravljanju epidemijom je od ključne važnosti.
Virus krpeljnog meningoencefalitisa (KME) najčešći je uzročnik infekcija središnjeg živčanog sustava u endemskim područjima srednje Europe. Radi se o prirodno žarišnoj zoonozi, čiji rezervoar čine ...šumski glodavci, domaće i divlje životinje, a čovjek se zarazi prigodno, ubodom inficiranog krpelja. U posljednje je vrijeme sve više izvješća o epidemijama KME povezanih s konzumacijom svježeg mlijeka i mliječnih proizvoda. Cilj je rada prikazati kliničke značajke i tijek bolesti kod oboljelih od KME u tijeku grupiranja u Primorsko- goranskoj županiji (lipanj 2019. godine), povezanog s konzumacijom nepasteriziranog kozjeg mlijeka iz istog izvora. Tri su bolesnika hospitalizirana s kliničkom slikom meningitisa, a kod dvoje se infekcija prezentirala kao febrilna bolest s mijalgijama i općom slabošću. Kod svih je bolesnika infekcija potvrđena serološkom obradom. Niti jedan bolesnik nije bio cijepljen protiv KME niti je imao podatak o ugrizu krpelja. Ovim radom želimo ukazati na zdravstvene opasnosti prehrambenih navika konzumiranja sirovog mlijeka koje u današnje vrijeme postaje sve popularnije, osobito među zagovornicima „zdrave hrane“.
U radu se propituju preteče razvoja medicine narodnog zdravlja od 1912. i djelovanje Andrije Štampara kao općinskog liječnika na području novogradiške Posavine od 1913. do 1918. Razmatraju se preteče ...medicine narodnog zdravlja kao pojave društava za čuvanje narodnog zdravlja u Beogradu i Zagrebu te povezanost Andrije Štampara s tim društvima. Analizom arhivskoga gradiva Hrvatskoga državnog arhiva, zakona, časopisa i novina pokušava se povezati teorijska faza djelovanja Andrije Štampara s praktičnom fazom koja započinje od 1912. radom u Karlovcu i nastavlja se preseljenjem u Novu Gradišku 1913. U radu se pokušava utvrditi koliko su iskustva u saniranju epidemija kolere i boginja u novogradiškoj Posavini i rad u ratnoj bolnici Crvenog križa u Novoj Gradiški utjecali na stvaranje osnovnih principa socijalne medicine i javnog zdravstva. Poseban naglasak stavljen je na set preventivno-epidemioloških mjera koje je Štampar primjenjivao tijekom epidemija 1913. – 1916. te ih je zaključno nazvao “savršenim”, što je pridonijelo i njihovoj implementaciji u postulate medicine narodnog zdravlja desetak godina poslije.
The paper examines the forerunner of the development of public health medicine since 1912, as well as the actions of Andrija Štampar as a municipal physician in the Nova Gradiška Posavina region from 1913 to 1918. The predecessors of public health medicine are considered in the context of the emergence of societies for the protection of public health in Belgrade and Zagreb, as well as the connection between Andrija Štampar and these societies. Analysing the archival material of the Croatian State Archive, laws, journals, and newspapers, the paper attempts to link the theoretical phase of Andrija Štampar’s work with the practical phase, beginning in 1912 with his work in Karlovac and his relocation to Nova Gradiška in 1913. The paper notes that Štampar had already laid the foundation for many of his future ideas at this stage, as can be observed in the example of his reflections on eugenics, which he has defended since 1912. His experiences of rehabilitation efforts after the epidemics of cholera and smallpox in the Nova Gradiška Posavina region and his work at the Red Cross military hospital in Nova Gradiška influenced the formation of the basic principles of social medicine and public health. Special attention was paid to the set of preventive and epidemiological measures that Štampar implemented during the 1913 - 1916 epidemics. He regarded them as “perfect”, and, ten years later, introduced them into the postulates of public health medicine. Andrija Štampar conceived the main part of his ideas under the influence of theoretical knowledge and practice until 1918, and thanks to his ability to perceive circumstances and opportunities within the newly created legal framework and with the support of Rockefeller donations, he turned them into a functional health policy, which has been implemented at the School of Public Health and the Institute of Hygiene since 1926.
PDF
