Govoreći iz perspektive hrvatske etnomuzikologije kao jedne od etnomuzikologija "kod kuće", autorica promišlja o poziciji etnomuzikologije na globalnoj razini, naročito što se tiče odnosa između ...mainstream etnomuzikologije na engleskom jeziku i drugih, rubnih etnomuzikologija, interdisciplinarnih povezivanja sa sestrinskim disciplinama (prvenstveno etnologijom i kulturnom antropologijom) te nastojanja za dekoloniziranjem etnomuzikologije. Uzevši u obzir pitanje recipročnosti (ili njezina manjka) među različitim disciplinama i (etno)muzikološku nepriliku s lingvocentrizmom, smatra da bi više intelektualne energije nego što je to danas slučaj trebalo uložiti u angažiranu usporedbu vlastitih terenskih i analitičkih procesa i rezultata istraživanja s kroskulturnom etnomuzikološkom literaturom, kao i literaturom u drugim disciplinama znanosti o glazbi. Povezan je s time i prijedlog da se pitanje dekolonijalnosti shvati ozbiljno. Stoga, umjesto pukog slavljenja različitih etnomuzikologija, predlaže kombinaciju "bietnomuzikologičnosti" i "udomaćujuće-pidžinizirajuće" etnomuzikologije kao načina da se etnomuzikologiju učini relevantnijom disciplinom na svjetskoj razini.
Rad povrh tekstualnog predstavljanja u etnomuzikologiji je od naročite važnosti. Uslijed epistemološkog zaokreta, ali i zahtjeva iz šire društvene sfere, etnomuzikologija je izrazitije od drugih ...disciplina znanosti o glazbi usmjerena iznalaženju adekvatnih načina predstavljanja i primjene svojih istraživanja. Dijalogičnost, suradnja, angažman, osnaživanje i srodne odrednice obilježuju današnja promišljanja discipline. Sve one podrazumijevaju iskorak iz tradicionalne akademske sfere, no naglasci su im različiti, ovisno o poziciji istraživača u odnosu na istraživane, društvenom položaju istraživanih te primarnim adresatima predstavljanja i primjene. Lavinu je pokrenula kriza objektivističkog predstavljanja, na što se nadovezalo snažno nastojanje prema primjenljivosti znanja, koje međutim ne ishodi samo iz etnomuzikološkog humanizma nego i potrebe za održivošću u tržišnim uvjetima. Tako epistemološka pitanja, društveni angažman i tržišna pragma tvore ključne aspekte zaokreta od pisanih glazbenih etnografija kao osnovnih zaključnih rezultata etnomuzikoškog rada prema drukčijim načinima bivanja etnomuzikolozima.
Rad donosi dosad neistraženu povijest obrtničko-glazbeničke obitelji Weiser njezinog dolaska iz Šleske u Zagreb na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Prate se tri generacije istaknutih članova, od ...razdoblja obrtničkih cehovskih udruženja vezanih uz najstarijeg predstavnika stolara Antuna Weisera Starijeg, preko povijesti radionice zaboravljenog glazbalara i cijenjenog graditelja tambura Ivana Weisera Starijeg, do kratkog prikaza iznimne glazbeničke karijere violinistice Ludmille Weiser. Uz nikad objavljene biografije Weiserovih donose se i mnoge nove spoznaje o tamburi kao tradicijskom glazbalu koje je pod utjecajem hrvatskog narodnog preporoda doživjelo procvat i potpunu preobrazbu iz manufakturnog u vrijedan obrtnički proizvod.
Značaj slavonske folklorne glazbe proizlazi iz više različitih faktora, među koje se ubraja i tonska građa. Kompleksnost te građe očituje se kroz veliki izbor tonskih nizova. Ti nizovi svojim ...posebnostima i raznovrsnostima specifičnih ljestvičnih obrazaca, ali i širinom opsega tonova koji ih sačinjavaju, oblikuju slavonsku tradicijsku glazbu stvarajući tako vrijedan i prepoznatljiv glazbeni identitet. Taj identitet je prisutan, živi i u umjetničkoj glazbi, što je upravo i predmet daljnjih istraživanja autora u tome smjeru.
Djelo Franje Kuhača do danas je ostalo polazištem za razumijevanje povijesnih procesa u hrvatskoj tradicijskoj glazbi od potkraj 19. stoljeća do danas, jednako kao i za razumijevanje promjena u ...predmetu etnomuzikoloških istraživanja. U 1920-ima i 1930-ima utjecaj je Kuhačeva djela sužen. Javnu su sferu naime obilježila nastojanja Seljačke sloge da autohtonu seljačku narodnu kulturu postavi na mjesto nacionalne kulture, dok se u znanstvenoj sferi počeo razvijati kulturnohistorijski pristup. Spoj autohtone kulture i kulturnohistorijskih tumačenja proteže se sve do danas, a time i utjecaj preuzetoga dijela Kuhačevih uvida i zamisli.
Težnja je ovoga priloga da takvoj okosnici povijesne mijene hrvatske tradicijske glazbe i njezina istraživanja pridoda nazore i podatke o glazbi u hrvatskom građanskom tisku u formativnom razdoblju oblikovanja diskurza i prakse Seljačke sloge 1920-ih i 1930-ih. Odabrani časopisi — Svijet i Kulisa — pratili su i zagovarali svojevrsni glazbeni kozmopolitizam, za razliku od Seljačke sloge koja je promicala glazbeni nacionalizam. Time su implicitno dovodili u pitanje i samu opreku narodnog i popularnog, hrvatskog i stranog. Pritom kao da su slijedili drugi pol Kuhačevih istraživačkih pristupa, onaj koji su tadaπnji istraživači tradicijske glazbe zanemarili, a odnosi se na živ etnografski opis glazbenika i konteksta izvođenja. U cjelini, pokazuje se kako je Kuhačeva baština mogla biti osloncem i/ili nadahnućem i kozmopolitima i nacionalistima. Drugim riječima,
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF
