Ovo istraživanje obuhva
ć
a opažanja fenološke varijabilnosti od 28 provenijencija hrasta lužnjaka u bosanskohercegovačkom pokusu provenijencija u Žepču. Pokus je baziran na slučajnom blok sustavu ...sa tri (3) ponavljanja, gdje je svaka provenijencija u svakom bloku predstavljena sa 36 biljaka, osim provenijencija Drvar, Mutnica, Zvornik i Vinac, koje su djelomično zastupljene u pokusu. Proces listanja praćen je tijekom 2012. i 2013. godine, od kraja ožujka do početka svibnja. Praćeno je pet (5) fenofaza listova koje su za hrast kitnjak razradili Derory i dr. (2006.).
Analiza fenoloških faza pokazala je da postoje statistički značajne razlike između ispitivanih provenijencija. Razlike su potvrđene za početak, trajanje i završetak pojedinih fenoloških faza listanja između provenijencija, što ukazuje na genetsku varijabilnost između populacija i zavisnost fenoloških faza od vremenskih uvjeta.
U ovom istraživanju nije bilo moguće napraviti razliku između provenijencija na osnovi najranijeg pojavljivanja faza. Provenijencija Bijeljina nešto ranije ulazi u fazu B u 2012. godini, dok u 2013. godini u fazu B ulazi u isto vrijeme kao i ostale provenijencije. Provenijencija Bosanska Dubica kasni s ulaskom u sve faze u obje godine, i kašnjenje u odnosu na ostale provenijencije u prosjeku iznosi 7-10 dana. S obzirom na lokaciju populacije Bosanska Dubica u planinskim uvjetima možemo pretpostaviti da se radi o kasnoj formi.
Dobiveni rezultati već sada mogu biti korišteni u programu oplemenjivanja hrasta lužnjaka, kao i u očuvanju genetske varijabilnosti uz pomoć
in situ
i
ex
situ
metoda. Dobivene rezultate treba koristiti za planiranje, repopulaciju i reintrodukciju hrasta lužnjaka u Bosni i Hercegovini. Ovo istraživanje treba nastaviti kako bi se dobila detaljnija slika o fenologiji hrasta lužnjaka i utvrdila eventualna prisutnost ranih i kasnih formi, uzimajući u obzir i učinke klimatoloških uvjeta.
Our research of Phenological variability of 28 provenances of pedunculate oak in the Bosnian and Hercegovinian test of provenances in Žepce. The experiment is based in the accidentally random block system with three (3) repetitions, where each provenance in each block is represented by 36 plants (except provenances Drvar, Mutnica, Zvornik and Vinac, which are partially represented in the experiment). We have observed the process of leafing during years 2012 and 2013 and from the end of March to beginning of May. We followed five (5) phenofazes of leafing that were developed for sessile oak by Derory et al. (2006).
The analysis of phenological phases has shown that there are statistically important differences between the investigated provenances. The differences have been confirmed for the start, duration and end of certain phenological phases during leafing in the provenances and it points to a genetic variability between the populations and the dependence of phenological phases on the weather conditions.
In this research, based on the earliest appearance of the phases no differentiation between any of the provenances could be made. Bijeljina provenance entered phase B slightly earlier in 2012, while in 2013 it entered phase B at the same time as all the other groups. With the Bosanska Dubica provenance we observed lateness with all the phases in both years, however when compared to the other groups it averages a delay of 7-10 days and considering the location is in a mountainous conditions we can safely confirm that it is a matter of late form.
It should be noted that the obtained results already have great possibility of implementation in breeding programme of pedunculate oak as well as in conservation of genetic variability with
in situ
and
ex situ
methods. The obtained results should be used for planning, repopulation and reintroduction of pedunculate oak in Bosnia and Hercegovina. This research should be done further and in more depth to obtain an even more details picture about the phenology of pedunculate oak and further research would help to establish the early and late forms while taking the weather and its effects into consideration.
U ovom radu analizirano je 15 europskih provenijencija običnog bora u međunarodnom pokusu kod Kupresa. Pokus je osnovan tijekom proljeća 2012. godine sa biljkama starosti dvije godine (2+0).
Ukupno ...je posađeno 2700 sadnica običnog bora u pokusnom dizajnu slučajnog blok sustava koji je prilagođen terenu, 15 provenijencija u pet ponavljanja (5 x 36 sadnica).
Pokus čine provenijencije iz deset europskih zemalja: Austrija (Traisen, Rein, Sistrans), Bosna i Heregovina (Bugojno), Ukrajina (Ivano Frankivsk), Slovačka (Hanusovce), Rumunjska (Sacueini), Norveška (Narvik, Arnes), Njemačka (Teisendorf, Trippstadt), Poljska (Raciane – Nida) i Italija (Ca del Lupo, Fenestrelle, Piani – Valda).
Rezultati morfoloških i fizioloških istraživanja odnose se na razlike preživljivanja, visinama, promjer na vratu korijena i proljetnoj fenologiji otvaranja pupova.
Analysis of differences of growth and phenology of provenances of Scots pine (
Pinus sylvestris
) in provenance experiment at Kupres (Bosnia and Herzegovina)
In this paper, 15 European provenance of Scot pines have been analyzed in an international experiment at Kupres. The experiment was established during the spring of 2012 with plants of two years old (2 + 0). A total of 1,800 seedlings of ordinary Scot pine were planted in the experimental design of a casual block system adapted to the terrain, 15 provenances in five repetitions (5 x 36 seedlings). The experiment is made up of ten European countries: Austria (Traisen, Rein, Sistrans), Bosnia and Herzegovina (Bugojno), Ukraine (Ivano Frankivsk), Slovakia (Hanusovce), Romania (Sacueini), Norway (Narvik, Arnes), Germany (Teisendorf , Trippstadt), Poland (Raciane - Nida) and Italy (Ca del Lupo, Fenestrelle, Piani - Valda). The results of morphological and physiological researches relate to differences in survival, height, root neck diameter, and spring phenomenon of bud opening. The total number of seedlings measured is 1830, with the percentage of survival in the year 2017 being 67.70%, and ranging from 35.50% (Italy I1) to 87.70% (Austria A1). Descriptive analysis of the diameter of the root neck was found to have the highest mean diameter of Austria A1 (4.07 cm). The lowest value of the average diameter of the root neck has plants originating in Norway N1 (1.19 cm), root diameter values ranged from 0.30 cm to Norway N1, which is the minimum of 9.30 cm for Austria A1 which represents the maximum when it comes to the average diameter of the neck of the root.
With an average height of 116.26 cm, the provenance of Poland P1 shows the highest average value for altitude, while the plants from Norway N1 have the lowest average value for a height of 40.52 cm.
All studies have shown a variance analysis that statistically significant differences between investigated provenances are present, as confirmed by Duncan’s test.
On the basis of the analysis carried out, it can be concluded that on the basis of the height of the only N1 and Italy I1 provenances, they are separated into separate groups because they have noticeable and far least average values of the seedlings height. On the other hand, as far as diameter on the root of the root can be seen only the N1 Norway proves itself into a separate group with by far the smallest mean diameter.
Based on phenological observations, there is variability between all provenances. Differences in movement, duration and end of individual phenomena have been established. As a start of ordinary Scot pine tree vegetation in the international experiment on Kupres can be taken on April 26 because in the three provenances this day the opening of the buds began. In the other 12 provenances the opening of the buds began on May 3, and on 21 June it was noted that the plants in all fifteen investigated the origins have come to the final stage, that is, they have completely formed needles of green color.
The first results of the phenological observations show that these studies should continue to determine the overall genetic diversity of ordinary wrinkles, to determine the success and genetic variability of provenances, as well as the behavior and success of different provenances at a given locality.
Ordinary pine is genetically differentiated into ecological and vegetation areas, and shows different morphological and physiological characteristics from different areas. This indicates the separation of northern provenances.
The research results obtained at the early juvenile stage are incomplete, often burdened with various disadvantages, and very often different from those obtained at later stages, and such research has to be carried out in continuity.
Koštan (Echinochloa crus-galli L.) jednogodišnja je korovna vrsta iz porodice Poaceae. Uspješnost te vrste kao korova ogleda se u velikoj sjemenskoj proizvodnji, laganom širenju sjemena, izraženoj ...dormantnosti sjemena, mogućnosti cvatnje pri različitim uvjetima fotoperiodizma te u razvijanju biotipova rezistentnih na herbicide. Stoga se koštan smatra jednom od najvažnijih jednogodišnjih korovnih vrsta u svijetu. U Hrvatskoj je najučestaliji jednogodišnji uskolisni korov okopavinskih usjeva. Koštan je kozmopolitska vrsta s arealom rasprostranjenosti od 63° sjeverne do 55° južne geografske širine. Sposoban je prilagoditi se različitim klimatskim uvjetima te mu biološki temperaturni minimum, ovisno o klimatu, varira od 5,5 do 10,8° C. Može nicati u uvjetima visokog vodnog stresa (-0,97 MPa) kao i u širokom rasponu pH tla (4,7 - 8,3). Svojom prisutnošću u usjevu, ovisno o gustoći i razvojnom stadiju kulture, znatno utječe na smanjenje potencijalnog prinosa okopavinskih te povrtlarskih kultura.
Crvena lunja nastanjuje otvorena mozaična staništa zapadnog palearktika s najvažnijim gnijezdećim populacijama u Njemačkoj, Švicarskoj, Francuskoj i Španjolskoj. Prema istoku Europe brojnost parova ...postaje sve manja. U Hrvatskoj se sve do 2018. godine smatrala regionalno izumrlom gnjezdaricom te rijetkom zimovalicom istočne Slavonije i Baranje. Ranije se gnijezdila na istoku Hrvatske, a posljednje gniježđenje je zabilježeno 1968. godine kod Migalovaca. Nakon što je 2014. godine u Austriji, Slovačkoj i Češkoj pokrenut projekt praćenja crvenih lunja pomoću GPS/GSM i GPS/GSM/UHF uređaja, pokazalo se da mnoge od njih zalaze i u Hrvatsku. Ovaj rad daje kratak pregled rezultata dobivenih analizom podataka sa satelitske telemetrije. U razdoblju od rujna 2014. do listopada 2018.g. u Hrvatskoj je zabilježeno 39 različitih crvenih lunja označenih uređajima za praćenje te su ovdje provele sveukupno 1484 dana. Glavni period pojavljivanja crvenih lunja u Hrvatskoj je od rujna do ožujka (s vrhuncem selidbe u listopadu odnosno ožujku), dok se malobrojne ptice ovdje zadržavaju i tijekom ljetnog lutanja. Ptice koje gnijezde u srednjoj Europi kroz Hrvatsku sele u širokom pojasu, pojavljujući se u svim dijelovima zemlje pa čak i na nekim pučinskim otocima, prateći osnovni smjer JJZ do zimovališta u Italiji, dok manji broj jedinki seli u smjeru JI i zimuje u Grčkoj. Između 2014. i 2018. zabilježeno je zimovanje četiri označene crvene lunje u Hrvatskoj (po jedna ptica u Baranji, istočnoj Slavoniji, srednjoj Posavini i Pokupskom bazenu), s dolaskom na zimovališta većinom ulistopadu i odlaskom oko sredine ožujka. Terenski obilasci su pokazali da se tijekom zime crvene lunje u manjim skupinama (3-13 jed.) okupljaju na redovito korištenim noćilištima (šumarci, drvoredi i sl.) te je na dva mjesta utvrđeno zajedničko noćenje s crnim lunjama Milvus migrans. Tijekom ranog proljeća 2018. godine jedna od crvenih lunja zadržavala se u istočnoj Slavoniji južno od Đakova te se sumnjalo na mogući pokušaj gniježđenja. Radilo se o mladoj ženki s uređajem AUKI49 označenoj kao ptić prstenom C144030 tijekom 2016. godine u okolici Břeclava u Češkoj, nakon čega je u dva navrata zimovala u Italiji i redovito selila preko Hrvatske. Obilaskom terena u travnju opaženo je svadbeno ponašanje ženke i mužjaka crvene lunje bez oznake, dok je u svibnju na istom mjestu na rubu šume hrasta i graba pronađeno gnijezdo na hrastu lužnjaku i ženka koja je sjedila u njemu. Početkom lipnja tijekom provjere gnijezda nisu pronađeni mladi, već samo nekoliko pera i jedno napuklo jaje crvene lunje. Mužjak je uočen iznad šume dok je ženka netom prije napustila područje i uputila se prema Češkoj. Na temelju analize uzorka kretanja ženke tijekom proljeća odnosno činjenica utvrđenih terenskim obilascima, pretpostavlja se da se u gnijezdu najmanje jedan ptić uspješno izlegao te da je vjerojatno postao žrtvom predacije. Iako tijekom
2018.godine par crvenih lunja nije othranio nijednog ptića, nedvojbeno je dokazano ponovno gniježđenje vrste nakon 50 godina izostanka. Tijekom zimovanja i gniježđenja u Hrvatskoj crvene lunje su koristile mozaična nizinska poljoprivredna područja s manjim njivama, livadama, drvoredima i šumarcima. Noviji podaci prikupljeni tijekom zimskog prebrojavanja ptica odnosno satelitskim praćenjem ptica iz sjevernijih populacija, pokazali su da je crvena lunja redovita preletnica u čitavoj Hrvatskoj te redovita zimovalica, prvenstveno u istočnoj Slavoniji i Baranji. Gnijezdeća populacija crvene lunje u srednjoj Europi pokazuje blago rastući trend te se u narednim godinama može očekivati eventualni pronalazak novih gnijezdećih parova i u Hrvatskoj.
Istraživanje gniježđenja i povezanih obrazaca ponašanja pčele Andrena patella provedeno je na 27 lokacija različitih krajobraznih kategorija, od 2013. do 2016. godine. Odabrana područja istraživanja ...općenito su bila ravna i vlažna. Uočeno je 15 velikih agregacija gnijezda, a iskopano je 120 gnijezda. U vrsta koje su bile ugniježđene na glinenom zemljištu mužjaci su se razvili prije ženki, a parenje se zbilo na cvijeću za vrijeme sezone paše, treći tjedan u svibnju. Različiti pokazatelji gnijezda i stanica pokazali su nisku varijabilnost u različitim godinama i na različitim lokacijama, no dužina stanica saća, njihov promjer i broj statistički su se znakovito razlikovali čak i na istom mjestu. Gnijezda su bila multistanična, kosa do vodoravna, a oblik stanica ovalan. Pokušaj parenja i kopulacijsko ponašanje uključili su različite faze koje su završene u nekoliko sekunda. Mužjaci su se prvi pojavili na cvijeću, blizu mjesta za gniježđenje, i živjeli su kraće od ženki. Ženke su počele s pašom drugi i treći tjedan svibnja, a jajašca su položile prvi tjedan u lipnju. Opisani su oblici odraslih jedinki, polaganje jaja, opskrba stanica i hranjenje ličinki.
U radu se govori o prof. Ivanu Potočnjaku koji je zaslužan za prvi udžbenik iz meteorologije. Njegov rad na Gospodarskom šumarskom učilištu u Križevcima započinje 1875. gdje će godinama održavati ...nastavu meteorologije i klimatologije te rukovoditi radom meteorološke postaje. Prvi meteorološki udžbenik na hrvatskom jeziku objelodanio je 1878. Osim ovoga udžbenika tiskao je sam ili u koautorstvu i druge udžbenike za koje se malo zna, a kako su iz
različitih područja znanosti nisu se ukupno dovodili u vezu s prof. Ivanom Potočnjakom.
Biološki mehanizam listanja pod izravnim je utjecajem okolišnih čimbenika. Razvijeni su mnogi modeli i objavljene različite studije s ciljem što boljeg opisa pojedinog biološkog mehanizma fenoloških ...svojstava, a koji su izloženi upravo okolišnim čimbenicima tijekom svoga života. Temperatura je neminovno jedan od najbitnijih čimbenika za pokretanje mnogih procesa u biljci i upravo je ona okosnica većine izrađenih modela. Growing Degree Days model se temelji na minimalnim i maksimalnim temperaturama, te na baznoj temperaturi, odosno temperaturnom pragu iznad kojeg se aktiviraju procesi u biljci.Istraživanja u ovome radu temelje se na desetogodišnjem monitoringu početka listanja hrasta lužnjaka u klonskoj sjemenskoj plantaži koja sadrži ukupno 53 genotipa. Cilj je bio utvrditi ponašanje svojstva listanja te implementirati dobivene rezultate u GDD model. S obzirom da je već poznato da hrast lužnjak ima svoje tri fenološke forme listanja (rane, intermedijarne i kasne), bilo je potrebno dokazati da se te tri grupe jasno diferenciraju i po temperaturnim sumama, odnosno GDD-u. Razdoblje monitoringa u svakoj godini bilo je oko 130/131 dan, odnosno od 1.siječnja do 10.svibnja. Izračunom GDD-a i povezivanjem tog modela s dobivenim vrijednostima početka listanja, iskazala se jasna segregacija na već spomenute tri forme. Svakoj fenološkoj grupi, dodijeljen je interval vrijednosti temperaturnih suma koje su potrebne da bi ta fenološka forma započela s listanjem. S obzirom na godišnje vrijednosti temperaturnih suma koje su potrebne pojedinoj formi da krene s listanjem, evidentno je bilo da vrijednosti značajno variraju kroz godine, i to za kompletno promatrano razdoblje. Upravo to variranje onemogućava da se putem GDD modela izradi simulacijski model, koji bi mogao, uz određena manja odstupanja, predvidjeti početak listanja za iduće razdoblje. Važnost predviđanja nije jednostrana, naprotiv, cijeli je niz sinergijskih čimbenika koji su izravno ili neizravno vezani za početak listanja pojedinih vrsta šumskog drveća, među kojima možemo spomenuti stadijni razvoj entomofagnih i fitopatogenih štetnika, koji su svojom biologijom usko vezani za biologiju određene vrste drveća.S obzirom na izraženo variranje vrijednosti temperaturnih suma, po fenološkim formama, u istraživanja su uključeni i drugi okolišni čimbenici, kao što su količina oborina (mm), insolacija i broj dana. Cilj je bio ispitati kako se ova tri čimbenika ponašaju s obzirom na kretanje GDD vrijednosti, odnosno koji od ispitivanih čimbenika je preciznija poveznica za svojstvo početka listanja. Statističkom obradom podataka, jasno su i s visokim postotkom isključeni količina oborina i broj dana kao čimbenici koji definitivno ne utječu ili utječu s jako malim učešćem na kretanje vrijednosti GDD-a. Insolacija se iskazala kao čimbenik koji s najvećim udjelom sudjeluje u kretanju GDD vrijednosti i to za ranu fenološku formu sa 74,1 %, za intermedijarnu formu sa 90,6 %, te za fenološku formu kasnog listanja sa 78,7 %.
Fenofaze masline Krapac, Marin; Sladonja, Barbara
Glasnik Zaštite Bilja,
11/2010, Volume:
33, Issue:
5
Journal Article
Open access
Proučavanje fenofaza dio je znanosti koju nazivamo fenologijom. Fenologija je znanost koja istražuje pojave bioloških ciklusa i njihovu povezanost sa klimom. Pojava fenofaza kod biljaka iste vrste, ...osim o klimatskim faktorima u velikoj mjeri ovisi i o sorti. Identifikacija sorti u današnje vrijeme pouzdano se vrši molekularnim tehnikama, no praćenje fenofaza ipak ostaje važno za određivanje optimalnog trenutka primjene pojedinih agrotehničkih zahvata. Fenološki stadiji određuju se prema definiranim skalama. Službena skala Međunarodnog savjeta za masline i maslinovo ulje je skala po Colbrantu i Fabreu, a Europske organizacije za zaštitu bilja je BBCH skala. Fenološka mjerenja nam pomažu u boljem razumijevanju klimatske varijabilnosti, a biljke su pouzdani mjerni instrument uz čiju pomoć sa sigurnošću možemo uočiti klimatske promjene u svijetu.
U kolekcijskom nasadu maslina Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču prate se fenofaze autohtonih i nekih introduciranih sorti maslina.
PDF
