U radu se opisuju značajke stambenog sektora te njegov utjecaj na gospodarstvo i na socijalnu sigurnost građana. Posebno je opisano stanje stambene izgradnje u Crnoj Gori i problemi koji nastaju ...prijelazom na tržišne odnose. Prikazane su osnovne karakteristike stambenog gospodarstva i u zemljama tržišne orijentacije. Potanko je izložen prijedlog modela organizacije stambenog sustava s opisom podsustava i u 10 točaka nabrojeni su najvažniji uvjeti financiranja toga modela.
U ovom uvodnom članku iz serije članaka o projektu Eko-Kaštelanski zaljev opisuju se polazne osnove i zamisao tog značajnog ekološkog projekta za jedno od najzagađenijih područja na Mediteranu. ...Hrvatska vlada je u suradnji sa Svjetskom i Europskom bankom odlučila da se uloži oko 150 milijuna € u vodoopskrbni i kanalizacijski sustav za osiguranje kvalitete mora. Opisuje se postojeće stanje, njegova struktura i tehnički pristup rješavanju problema te način financiranja pothvata.
U duhu Drugoga vatikanskog koncila i na temelju novog Zakonika kanonskog prava (1983.) u Crkvi je sve više rasla svijest o potrebi korjenitijih promjena i određenih župnih pastoralnih struktura. To ...se odnosi i na formiranje posebnih tijela, odnosno vijeća, koja omogućuju veće uključivanje vjernika laika u život i djelo župne zajednice. Osim župnog pastoralnog vijeća, od osobite je važnosti i župno ekonomsko vijeće, koje bi savjetom i djelom trebalo surađivati sa župnikom u upravljanju vremenitim dobrima. To je u demokratskom društvu tim potrebnije što su vjernici postali sve osjetljiviji i na način trošenja svoga doprinosa, odnosno, tzv. crkvenoga novca i očekuju transparentnost u poslovanju. Autor polazi od tvrdnje da je uloga župnoga ekonomskog vijeća nužno uvjetovana od što ispravnijega shvaćanja bîti i poslanja Crkve. To u prvome redu znači da bi se župno ekonomsko vijeće u misionarskoj situaciji u kojoj se Crkva našla, osim prema obnovi ili izgradnji crkvenih objekata i potrebama bogoštovlja, trebalo usmjeriti prema većem praćenju cjelokupnoga pastoralnog plana župe, koji bi trebao biti više evangelizacijski usmjeren, i traženju načina da ga se i financijski podrži. Stoga je od temeljne važnosti da župa ima svoj pastoralni plan i program koji ide za zauzetijim okupljanjem svih ljudi, jačanjem župnoga zajedništva i novom evangelizacijom za zahvaćanje novih ili distanciranih vjernika te da župno ekonomsko vijeće senzibilizira župljane za pomoć pri njegovom ostvarenju. To se ne odnosi samo na osiguranje prostora i sredstava ili, posebice, na uzdržavanje župnika, već i na ulaganje u župne animatore za razne segmente župnoga pastorala, bez čega nema suvremene župne zajednice. Ako župljani vide da se novčana sredstva ulažu u prave planove i ljude koji vode prema stvaranju 'novog lica' župne zajednice, bit će motiviraniji da pridonose njihovom ostvarenju. Donoseći nove pastoralne smjernice za rad župnoga ekonomskog vijeća, ovaj rad pokazuje njegovu novu i sve značajniju ulogu u planiranju i ostvarivanju pastoralnih planova župne zajednice. Dakako, to pretpostavlja i prementalizaciju, kako župnika, tako i ostalih vjernika, osobito župnih vijećnika, kako bi se moglo doći do većega povjerenja, suradnje i suodgovornosti sviju, osobito odgovornijih župljana, kao što su članovi župnoga pastoralnoga i ekonomskog vijeća.
In the functioning of the locai self-government the township of Opatija faces the Problems common to the locai self-government units, which arisc fwm the incomplete and contradictory legal solutions. ...The self-government jurisdiction o f the townships and municipalities has been generally defined by the Articles 13 and 14 o f the Locai Self-government and Administration Act. It has been clear from the provisions o f the legislation by wkich the local services are delivered in the townships and municipalities, regardlcss o f their economic strength, that only in the less mimerons instances the right o f locai self-government unite for regulate and administer the substantial part ot the public business witht heir authority complete and encircled is at stake ( tasks from the area of communal services and a part o f social services), yvhile the other tasks appear sporadically and have no special significarne forfulfillment o f the needs of the locai citizenship. In the relatively small units o f locai self-government, taking into account a size, a population and the economie strength, which are notable even to collect the necessary revenues to ensure a delivery o f even this narmved self-government competencies and do not have the skilled and trained cadres, an accomplishment o f the tasks of the locai self-government units o f a required quality is made very difficult. The model of enumeration in defining the locai tasks and the tied principle o f a presumptive competence in favor o f the centrai authorities have left to the locai self- -govemment a negligible scope oftruly essential locai tasks and often even witbout the resources needed to perform the tasks and without the mechanisms o f an efficient control over the application o f the rules and regulations which regulate the defined questions from the self-government jurisdiction. The experiences in functioning o f locai self-government demonstrated a distrust of the central govemment towards locai self-government, which has often been treated as “an alien body" which must be kepi under the constant surveillance, but not as a fundament o f the democratie System, on whose levai the local; needs o f citizens are being fulfilled in the most immediate manner, as well as their participation in a regulation and administration ofthe substantial public business o f a local significance. Incompleteness and contradictions o f the particular legal solutions are not a resuit o f accidents, but make an undesired tendency. Tbere is no doubt that the certain normative solutions o f the local self-government depart from the acceptance o f the fundamental and necessarily bounding principies and institutions o f the European Charter on Self-government and Administration, but in order to fully implement the constitutional right ofcitizens on local self-government, it would be needed to accommodate the legislation to the provisions of the European Charter, which prefer that the public authority belong to the authorities which are the closest to citizens, and that the competencies given to the local self-government unit be complete and full, while their performance must not be disabled or restricted by some other central or regional authority. Such an approach would adivate the local initiative and increase the efficiency inperforming the tasks, while strengthening a confidence o f citizens into the strength of local self-government. In any case, if devolving a new competencies to the units of local self-government the sources o f financing should be provided for, which would in tum fully fulfill the repuirements o f the Section 2 o f the Article 9 of the European Charter on Local Self-government. The changes of the legislation regulating local self-government should be approached entirely, thus in the parts related to the organization, jurisdiction, financing and the rights o f the employees, since the fragmented approach would lead to a nerv disharmonies.
U radu se obraduje poslovna suradnja s inozemstvom na temelju proizvodno-komercijalne kooperacije kao jedne od najatraktivnijih poslovnih suradnji sa svijetom zasnovane na podjeli rada i daljnjoj ...specijalizaciji u proizvodnji jednog ili više proizvoda. Takav oblik povezivanja poslovnih partnera samo je još jedan doprinos daljnjem prevladavanju klasičnih oblika uvoza i izvoza roba i usluga. Opisane su četiri najvažnije faze kooperacije: montažna proizvodnja; licencna proizvodnja; komercijalna suradnja, industrijska kooperacija. U radu se također nastojalo dati veći značaj kooperaciji na temelju poslovne koncepcije bilateralne i tripartitne kooperacije (tzv. TIC- suradnja) industrijskih visokorazvijenih zemalja, zemalja u razvoju, te zemalja u tranziciji u koje spada i naša država - Republika Hrvatska.
U članku se istražuju kvantitativni i kvalitativni aspekti funkcionalne strukture fiskalnog sustava Republike Hrvatske, U prvom dijelu rada, koji je po opsegu mnogo veći, istražuju se ti odnosi u ...proračunskom podsustavu, dok se u drugom dijelu ti odnosi istražuju za onaj dio javnog financiranja koji se odvija putem izvanproračunskih fondova.
Specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika već godinama gotovo i ne provodimo iako smo je propisali. Time smo ozbiljno ugrozili zdravlje radnika sa svim posljedičnim, osobito dugoročnim štetama. Osnovni ...uzroci ovakvu stanju jesu nepostojanje jasno definiranih obveznika financiranja i izvršavanja pojedinih mjera specifične zdravstvene zaštite radnika, kao i kaznenih mjera za pojedine izvršitelje. U društvenodogovornom okruženju, to je rezultiralo nezainteresiranošću poduzeća, nezainteresiranošću i neadekvatnom organizacijom djelatnosti koja je trebala biti ključni izvršitelj mjera specifične zdravstvene zaštite radnika (djelatnost medicine rada) te popustljivošću sudskih, inspekcijskih i drugih nadležnih tijela. Navedene uzroke možemo neutralizirati samo radikalno izmijenjenim pristupom što je primjeren tržišnoj privredi. Država bi trebala propisati okvirna pravila a provođenje specifične zdravstvene zaštite radnika treba, osim iznimno, prepustiti zainteresiranim subjektima (ponajprije poduzećima) i objektivnim zakonitostima potražnje i ponude. Po sebi se razumije da ovakav pristup može oživjeti samo u pravnoj državi s definiranim titularima vlasništva (nad poduzećima i stručnim organizacijama) i s nezavisnim sudskim i inspekcijskim organima što jedino može na odgovarajuću, visoku razinu podići odgovornost glede kršenja propisa, oštećenja zdravlja radnika i nestručnog rada zdravstvenih i drugih stručnih radnika. U takvom okruženju mora se korjenito izmijeniti ne samo mjesto i uloga nego i naziv djelatnosti medicine rada.
