Tužitelj je izdao tri garancije za povrat avansa naručitelju triju novogradnji u korejskom brodogradilištu. Brodogradilište nije isporučilo brodove sukladno uvjetima iz ugovora o gradnji broda te su ...tuženi zatražili povrat plaćenih avansa po garancijama. Tužitelj je ustao deklaratornom tužbom radi utvrđenja da nije u obvezi platiti po garancijama tvrdeći, između ostaloga, da su garancije zapravo jamstva (suretyship), a ne garancije plative na prvi poziv (performance bond ili demand guarantee). Sud je utvrdio da se ipak radi o garancijama plativim na poziv te je presudio u korist korisnika garancija u iznosima navedenima u garancijama.
Bankarska garancija na poziv (dalje: BG) u hrvatskom i poredbenim pravimajedno je od najčešćih sredstava osiguranja koje ima za cilj brzu i učinkovituisplatu novčanog iznosa iz BG-a ako druga strana ...ne ispuni svoju ugovornuobvezu. Ako banka izda BG, obveza banke na isplatu novčanog iznosa iz BG-a jesamostalna, a ne akcesorna. Drugim riječima, ako se ispune uvjeti iz BG-a bankaneće moći isticati prema korisniku prigovore iz temeljnoga posla. Mogućnostzloupotrebe prava na naplatu iznosa iz BG-a otvara pitanje do koje mjere trebaslijediti jedno od temeljnih načela kod BG-a „plati pa se sudi“. Stoga i ne čudi daje unatoč navedenim teorijskim koncepcijama o BG-u pred hrvatskim sudovimazamjetan trend povećanja prijedloga za određivanje privremenih mjera kod BGa,a u novijoj hrvatskoj literaturi o tome se nije sustavno raspravljalo. Slijedomnavedenoga, autorice propitkuju dopustivost određivanja privremenih mjerakod BG-a, analiziraju pretpostavke za određivanje privremenih mjera i dajuocjenu postojećega stanja dovodeći u suodnos svrhu i temeljna načela BG-a sasvrhom i pravilima Ovršnog zakona o privremenim mjerama.
Bank guarranty on first demnad (hereinafter: BG) in Croatian and comparative law is one of the most common security aimed at fast and efficient payment of amount in BG in the event that the other party does not perform its contractual obligation. If the bank issues a BG, the bank’s obligation to pay the amount from the BG is autonomus and it is not accessory. In other words, if the requirements from BG are met, the bank will not be able to raise objections against the beneficiary from the main business. The possibility of abuse of the right to collect amounts from BG raises the question to what extent one of the basic principles of BG “pay first, sue later” should be followed. Therefore, it is not surprising that, despite the mentioned theoretical conceptions of BG before the Croatian courts, there is a noticeable trend of increasing proposals for the issuing of interim measures regarding BG, and this has not been systematically discussed in the recent Croatian literature. Following the above, the authors question the admissibility of issuing interim measure, analyze the assumptions for issuing interim measures and give an assessment of the current situation, correlating the purpose and basic principles of the BG with the purpose and rules of the Enforcement Act on interim measures.
U radu se obrađuje aktualno uređenje bankarskih garancija na poziv s aspekta domaće i međunarodne regulative. Polazi se od analize odredbi Zakona o obveznim odnosima pri čemu se pojedinačno ...pojašnjavaju zakonska određenja i razlozi koji su 2008. godine doveli do posljednjih izmjena tog zakona u ovom području. Materija se razrađuje kroz pitanje pojma bankarske garancije na poziv, potvrde garancije i kontragarancije, prestanka valjanosti garancije te pitanje prijenosa garancije i primitaka iz garancije. Istodobno, primjenom komparativne metode odredbe Zakona o obveznim odnosima uspoređuju se s rješenjima novih Ujednačenih pravila Međunarodne trgovačke komore za garancije na poziv koja su objavljena u publikaciji br. 758. Nova pravila za nezavisne garancije stupila su na snagu 01. srpnja 2010. i od njih se očekuje da postanu standardan tekst za garancije na poziv diljem svijeta. Imajući to u vidu autorice nastoje utvrditi koliko su domaći pozitivni propisi usklađeni s recentnom međunarodnom regulativom.
Članak tematizira nezaposlenost mladih i NEET populacije u Hrvatskoj te prikazuje normativne akte i trenutne izazove te potencijalne buduće korake ka povećanju zaposlenosti mladih u Hrvatskoj. Što se ...tiče siromaštva ili socijalne isključenosti, mladi su jedna od najizloženijih skupina. Članak kombinacijom analize strateških dokumenata, statističkih podataka i relevantne znanstvene literature pokušava prikazati stanje „na terenu“ te dati smjernice za daljnji rad na smanjenju nezaposlenosti mladih i NEET populacije u Hrvatskoj. Garancija za mlade (GZM) od 2013. godine novi je pristup na razini Europske unije za rješavanje pitanja nezaposlenosti mladih osoba, kojim se sve osobe mlađe od 25 godina (u RH mlađe od 30 godina) nastoje što brže aktivirati na tržištu rada. Slobodno se može reći kako je u Hrvatskoj uslijed protekle krize nezaposlenost mladih postala strukturnim problemom koji treba rješavati na razini kurikuluma u obrazovanju i pomoću rapidne prilagodbe procesima i stanju na tržištu rada. Činjenično je jasno kako postoji i neusklađenost između potreba tržišta rada i obrazovnog sustava. Neovisno o tome koja je zemlja u pitanju, politike prema mladima i politike zapošljavanja istih, tj. smanjenja njihove nezaposlenosti (naravno, uključujući NEET populaciju), moraju biti politički prioritet svih političkih garnitura na razini europskog i nacionalnog konsenzusa, i to sad i odmah. Mladi i njihovo obrazovanje, zapošljavanje i prosperitet su condicio sine qua non budućeg razvoja i opstanka svake zemlje.
Članak analizira učinke Europskog semestra, okvira EU-a za socijalno-ekonomsku koordinaciju, na promjenu politike zapošljavanja u Hrvatskoj. Slučaj Hrvatske treba ilustrirati kako, pod kojim uvjetima ...i u kojoj mjeri arhitektura Europskog semestra utječe na politike zapošljavanja u Hrvatskoj. U žarištu su analize dvije stavke javnih politika: Garancija za mlade i dob za umirovljenje. Nalazi vezani za Garanciju za mlade podržavaju očekivanje prema kojemu pojačani nadzor i obveze izvještavanja pridonose promjeni nacionalnih javnih politika. Koristeći intervjue kao izvore podataka, auto pronalazi dva ključna elementa utjecaja: administrativni pritisak i slabu upoznatost s načinom rada Europske komisije u sklopu Europskog semestra. Istodobno, Hrvatska je opetovano zanemarivala preporuke za usklađivanjem dobi umirovljenja za muškarce i žene. Razlozi slaba utjecaja Europskog semestra na tom području mogu se pronaći u ograničavajućem efektu sastava koalicijske vlade, krutosti javne politike, suprotstavljenih uvjerenja i vrlo neizvjesne političke situacije. Ti su uvjeti bili čimbenici odvraćanja od promjene javnih politika, unatoč mogućim sankcijama EU-a.
Novi Zakon o obveznim odnosima promijenio je naziv instituta bankarske garancije u bankarsko jamstvo i pojam tog instituta izložen u čl. 1039. st. 1. i 2. (tako da se sada pod nazivom bankarskog ...jamstva pojavljuje samostalna bankarska garancija), dok ostale odredbe ranijeg ZOO sadržajno nisu promijenjene. Promjena naziva i pojma ovog instituta predstavljaju vrlo važne sadržajne promjene, pa se u radu analizira utjecaj tih promjena na dosadašnja stajališta pravne znanosti i prakse o ovom institutu. Polazi se od dosadašnje terminologije u domaćem i poredbenom pravu i značenja pojedinih pojmova, a potom se obrađuje problematika primjene odredbi ZOO, s obzirom na prvenstvo trgovačkih običaja (čl. 12. ZOO). Imajući oboje u vidu, rad slijedi i obrađuje pitanja koja su uređena odredbama ZOO i to uzimajući u obzir dosadašnja stajališta literature i sudske prakse glede svakog pojedinog obrađenog pitanja, a uvijek izlažući mogući utjecaj uvodno navedenih promjena na buduća stajališta i praksu. Izlažu se pitanja u svezi s oblikom garancije, kvalifikacijom i nastankom bančine obveze prema korisniku, pretpostavkama isplate, prenosivošću i potvrdom garancije. Zakon o obveznim odnosima, bankarska garancija, bankarsko jamstvo, samostalna garancija, akcesorna garancija, primjena odredbi Zakona o obveznim odnosima o bankarskim garancijama (bankarskom jamstvu).
Novi Zakon o obveznim odnosima promijenio je naziv instituta bankarske garancije u bankarsko jamstvo i pojam tog instituta izložen u čl. 1039. st. 1. i 2. (tako da se sada pod nazivom bankarskog ...jamstva pojavljuje samostalna bankarska garancija), dok ostale odredbe ranijeg ZOO sadržajno nisu promijenjene. Promjena naziva i pojma ovog instituta predstavljaju vrlo važne sadržajne promjene, pa se u radu analizira utjecaj tih promjena na dosadašnja stajališta pravne znanosti i prakse o ovom institutu. Polazi se od dosadašnje terminologije u domaćem i poredbenom pravu i značenja pojedinih pojmova, a potom se obrađuje problematika primjene odredbi ZOO, s obzirom na prvenstvo trgovačkih običaja (čl. 12. ZOO). Imajući oboje u vidu, rad slijedi i obrađuje pitanja koja su uređena odredbama ZOO i to uzimajući u obzir dosadašnja stajališta literature i sudske prakse glede svakog pojedinog obrađenog pitanja, a uvijek izlažući mogući utjecaj uvodno navedenih promjena na buduća stajališta i praksu. Izlažu se pitanja u svezi s oblikom garancije, kvalifikacijom i nastankom bančine obveze prema korisniku, pretpostavkama isplate, prenosivošću i potvrdom garancije.
Zakon o obveznim odnosima, bankarska garancija, bankarsko jamstvo, samostalna garancija, akcesorna garancija, primjena odredbi Zakona o obveznim odnosima o bankarskim garancijama (bankarskom jamstvu).
Tužitelj je izdao tri garancije za povrat avansa naručitelju triju novogradnji u korejskom brodogradilištu. Brodogradilište nije isporučilo brodove sukladno uvjetima iz ugovora o gradnji broda te su ...tuženi zatražili povrat plaćenih avansa po garancijama. Tužitelj je ustao deklaratornom tužbom radi utvrđenja da nije u obvezi platiti po garancijama tvrdeći, između ostaloga, da su garancije zapravo jamstva (suretyship), a ne garancije plative na prvi poziv (performance bond ili demand guarantee). Sud je utvrdio da se ipak radi o garancijama plativim na poziv te je presudio u korist korisnika garancija u iznosima navedenima u garancijama.
Bankarsko jamstvo na prvi poziv Miladin, Petar
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu,
12/2006, Volume:
56, Issue:
Posebni broj
Paper
Open access
Zastupa se stajalište da je bankarsko jamstvo na prvi poziv samostalan pravni institut ta da ga je utoliko potrebno razgraničiti prema srodnom institutu bankarske garancije na prvi poziv. Tema rada ...usko je vezana uz djelovanje akademika Barbića i to barem zbog dva ključna razloga. Jubilar je prilikom izrade novoga Zakona o obveznim odnosima (ZOO) kao član Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga ZOO zastupao stajalište da bankarsku garanciju ne treba posebno uređivati zakonom te da to treba prepustiti autonomnoj bankarskoj praksi koja mora voditi računa o prisilnopravnim ograničenjima. Prvi je kritički istupio protiv neodgovorne intervencije jezičnih stručnjaka učinjene bez konzultacije s pravničkom strukom koji su izraz bankarska garancija zamijenili izrazom bankarsko jamstvo, iako izraz jamstvo ima bitno drukčije značenje od garancije. Drugi je razlog taj da je akademik Barbić prvi u domaćoj pravnoj književnosti pisao o bankarskom jamstvu na prvi poziv kao o samostalnom pravnom institutu neovisnom o bankarskoj garanciji na prvi poziv. Utoliko je riječ o pionirskom radu budući da je jubilar bankarsko jamstvo na prvi poziv učinio aktualnim i sa stajališta domaćeg prava netom nakon što je poredbenopravna sudska praksa počela baratati sa samostalnim pravnim institutom bankarskog jamstva na prvi poziv. Jubilarova stajališta o bankarskim garancijama i bankarskim jamstvima ostala su najblaže rečeno bez odjeka. Kao član Radne skupine ostao je usamljen u svojim stajalištima, a njegov je pionirski rad zaboravljen. Ovaj rad je spomenica na više od 10. 000 stranica teksta koje je jubilar svojim neponovljivim rukopisom ispisao u razdoblju dužem od desetljeća, priređujući maltene sam Informatorov časopis Inozemno i međunarodno privredno pravo.
PDF
