Koncept održive mode generacije “Z Markuz, Ana; Plećaš, Mihael; Ban, Doroteja
Acta Economica Et Turistica,
12/2022, Volume:
8, Issue:
2
Web Resource, Journal Article
Peer reviewed
Open access
Preobrazba mode na održivu zahtjev je koji pred proizvođače, dizajnere i cijelu modnu industriju postavlja generacija Z, koja je odgojem oslobođena od svih tabu tema, snažno podupire različitosti te ...ozbiljno korača prema promjenama skrojenim po svojoj mjeri, pritišćući tako oblikovanje modne industrije prema principima održivog razvoja. Svijest o ograničenim resursima na Zemlji kod ove je generacije na visokoj razini i postoje dobre predispozicije da upravo ona bude ta koja će vrlo brzo, za razliku od generacije Y, dovesti modu na puno održiviju razinu, a kao što se to potvrđuje u radu, za to im neće nedostajati ni hrabrosti ni volje.
Društvenim i tehnološkim razvojem mijenjaju se i značajke ljudi koji svojim međusobnim intenzivnim komuniciranjem oblikuju nove obrasce ponašanja te pogled na svijet i njegov razvoj. U posljednje ...vrijeme mogu se uočiti značajke ljudi rođenih od 1996. godine nadalje, a koje se naziva post-milenijalcima ili generacijom Z. Pritom se postavlja pitanje kako se ova generacija može uklopiti u zahtjeve suvremenoga poslovanja, odnosno kako njome upravljati s ciljem njihovoga doprinosa povećanju produktivnosti, efikasnosti, efektivnosti, ali i održivosti. Generaciju Z primarno određuje njihova stopljenost s informacijsko-komunikacijskom tehnologijom te konzumacija velikoga broja informacijskih sadržaja, što dovodi i do mnogih nepovoljnih značajki poput smanjenoga raspona pozornosti. Cilj ovoga rada je utvrditi značajke generacije Z u svrhu definiranja smjernica upravljanja ovih ljudima kao novim ljudskim kapitalom u smislu njihova učinkovitijega učenja, inoviranja, ali i postizanja cilja samoostvarenja.
Along with social and technological development, human characteristics tend to change. Each generation, by means of mutual and intensive communication, creates new behavioral patterns and perspectives about the world and its development. Recently, a new generational cohort called postmillennials or the generation Z could be identified comprised of people born from 1996 onward. The question is raised how this new generation could fit with the demands of modern business and how they should be managed to ensure that they further contribute to the increase of productivity, efficiency, effectiveness and sustainability. Members of the generation Z are primarily determined by their mergence with the information and communication technology and consumption of enormous amount of the information content, contributing to many adverse effects such as shortening of their attention span. The goal of this paper is therefore to determine characteristics of the generation Z with the purpose to identify guidelines regarding managing this new human capital in the labor market with the emphasis on their effective learning, innovation but also reaching the goal of self-actualization.
U ovom eksplorativnom istraživanju provedenom u Zagrebu putem promatranja bez sudjelovanja i dubinskih intervjua nastojali su se otkriti učestalost, obrasci i motivi uporabe pametnih telefona za ...vrijeme druženja mladih pripadnika generacije Z (osobe rođene u periodu kasnih 90-ih godina 20. stoljeća i u prvom desetljeću 21. stoljeća) licem u lice, kako bi se istražila potreba za neprestanom povezanošću mladih i s time povezan strah od propuštanja. Rezultati istraživanja pokazuju da mladi za vrijeme druženja licem u lice pametne telefone koriste kako bi premostili pad intenziteta razgovora i generirali nove teme, s varijacijama u dinamici uporabe koja ovisi o veličini grupe i kvaliteti poznanstva članova. Dodatno, istraživanjem je otkriveno da su mladi neprestano povezani po navici – naročito oni koji se nalaze u ljubavnoj vezi. Neprestana je povezanost, u načelu, rezultat dosade i želje za zabavom, a takva povezanost može dovesti do stresa i straha od propuštanja. Taj se strah manifestira u situacijama kada mladi ostaju bez pametnog telefona zbog čega se osjećaju „odsječenima od svijeta“. Također, zbog visokih očekivanja neprestane komunikacijske prisutnosti mladi osjećaju pritisak za brzom komunikacijom, što generira stresne situacije.
The main aim of this explorative research paper was is to discover frequency, patterns, and motives of smartphone usage by Generation Z (people born in the late 1990s or the early 2000s)’ during their face-to-face interaction with a view to exploring the need for constant connection and correlated fear of missing out. For this purpose, the authors of the paper conducted in-depth interviews and an observation in Zagreb. As the results indicate, young people use smartphones during their face-toface interactions in order to bridge the fall of dialogue intensity and generate new topics, while usage dynamics varies in correlation with the size of the group and the quality of friendship. Additionally, it is discovered that youth’s constant connection is a habit – especially for the ones in a love relationship. Constant connection is, in general, the result of boredom and desire for fun, which can lead to stress and a fear of missing out. Such a fear manifests itself in situations when young people lose their smartphones, which makes them feel ”cut off from the world“. Also, due to high communication expectations generated by constant connectedness, young people feel the pressure of quick communication, which leads to stress.
Za razliku od ranijih generacijskih skupina Baby Boomers, generacije X i
generacije Y, generacija Z (poznata i kao post-milenijska generacija) još je uvijek
nedovoljno istražena tema u kontekstu ...njezina maloprodajnog ponašanja. Iako postoje
znatne razlike među generacijama, može se tvrditi da svaka generacijska skupina utječe
na način poslovanja tradicionalnih maloprodavača. Uz to, tradicionalni se
maloprodavači suočavaju s rastućom konkurencijom, posebice od strane internetskih
maloprodavača. Osim toga, kupovne navike značajno mijenjaju maloprodajni sektor pa
tradicionalni maloprodavači moraju prilagoditi svoje strategije kako bi zadovoljili
zahtjeve suvremenih potrošača koji se brzo mijenjaju. Na temelju dosadašnje literature,
svrha je rada identificirati glavna obilježja post-milenijske generacije u kontekstu
tradicionalne maloprodaje. Nadalje, u radu se razvija okvir koji može dati smjernice za
buduća istraživanja i pomoći tradicionalnim maloprodavačima kako bi se bolje usmjerili
na post-milenijsku generaciju. Ključno je za tradicionalne maloprodavače pravilno
pristupiti generaciji Z kako bi učinkovitije osvojili taj tržišni segment te kako bi poboljšali
njihovo cjelokupno kupovno iskustvo.
Tisućama godina društveno se međudjelovanje gradilo isključivo na komunikaciji licem u lice. S dolaskom i razvojem komunikacijskih tehnologija, kao i razvojem interneta, pojavili su se novi oblici ...društvenosti koji ne odgovaraju svakom tipu čovjeka. Prostorna i vremenska udaljenost više ne čine nikakvu prepreku da poslana poruka ne bude primljena u realnom vremenu tisućama kilometara daleko, a ti novonastali proizvodi i sustavi stvaraju svakim danom svoju, sve širu, publiku i vlastita pravila komuniciranja i obrasce socijalne komunikacije. Svrha ovog rada jest prikazati učinak procesa digitalizacije i globalizacije na različite generacije – bejbibumerse, generaciju X, generaciju Y i generaciju Z. Primjenom metode ankete istražili smo razlike između generacija kada je riječ o poznavanju digitalnih medija (novih medija). Osim toga, istražili smo i razlike u upotrebi novih medija te u načinu dolaska do željenih informacija.
U suvremenom, na znanju baziranom gospodarstvu, zaposlenici igraju iznimno važnu ulogu te mogu
pridonijeti postizanju konkurentske prednosti. Upravo iz navedenih razloga poduzeća nastoje privući
...kvalitetne, vješte i znanjem oboružane zaposlenike te istovremeno potaknuti predanost kod postojećih.
U tom se naporu sve više koriste marketinške tehnike i pristupi koji se temelje na poznavanju želja i
potreba zaposlenika i potencijalnih zaposlenika. Provedeno istraživanje imalo je za cilj utvrditi važnost
pojedinih faktora atraktivnosti poslodavaca u očima budućih posloprimaca i to u specifičnostima hrvatske
nacionalne kulture. Povrh toga, istraživanjem se ukazalo na odnose i veze među pojedinim faktorima
atraktivnosti te su prepoznate percepcije ispitanika prema obilježjima posla. Istraživanje je provedeno
na uzorku od 72 ispitanika. Radi utvrđivanja međuovisnosti između pojedinih varijabli izračunat je
Pearsonov koeficijent korelacije. Kako bi se bolje objasnile percepcije mladih prema obilježjima posla
provedena je eksplorativna faktorska analiza. Provedenim istraživanjem prepoznati su najvažniji te
najmanje važni faktori atraktivnosti, prepoznate su signifikantne razlike prema spolu, te veze među
pojedinim varijablama. Povrh toga, istraživanjem su prepoznata tri faktora atraktivnosti, a to su
sadržajna atraktivnost radnog mjesta, materijalni uvjeti rada te sloboda u obavljanju posla. Doprinos
ovoga rada sagledava se u prepoznavanju veza među pojedinim varijablama ali i prepoznavanjem faktora
atraktivnosti radnog mjesta u specifičnostima Republike Hrvatske te kod mlađe generacije koja ulazi na
tržište rada. Sve navedeno može pomoći praktičarima osobito menadžerima marketinga i menadžerima ljudskih
resursa u oblikovanju atraktivnih radnih okolina, sa dimenzijama koje će predstavljat adekvatan odgovor
na potrebe korisnika.
Cilj je rada utvrditi stavove mladih u kohezijskoj regiji Istočna Slovenija o poljoprivredi kao privrednoj djelatnosti i njihovim stavovima o karijeri u poljoprivredi. Na osnovu pregleda relevantne ...literature s područja poljoprivrede i mladih, sprovedeno je anketno istraživanje pomoću upitnika koji sačinjava osam tematskih sklopova (dimenzija): stavovi mladih prema poljoprivredi općenito, zarada u poljoprivredi, dostupnost resursa, poteškoće u radu, utjecaj obitelji, prijatelja i društva, zakonodavstvo, obrazovanje i karijera. Na osnovu rezultata istraživanja na uzorku od 232 ispitanika generacije Z, utvrdili smo razloge nezanimanja za poljoprivredu kao zanimanje budućnosti i utvrdili statističkih značajne razlike između različitih vrsta poduzoraka. Slijedom toga, u radu smo pokušali odgovoriti na jedno od temeljnih pitanja na polju Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije. S jedne strane dolazi do vrlo brzog starenja poljoprivrednog stanovništva, a s druge strane vrlo malog broja mladih koji bi poljoprivredu izabrali za put karijere. Rezultati rada daju konkretne smjernice za buduća istraživanja na području poljoprivrede i mladih.
Cilj je istraživanja bio ispitati kako nastavnici procjenjuju vlastita iskustva uporabe informacijskokomunikacijskih
tehnologija u odgojno-obrazovnom radu s generacijom Z. U fokusu je rada bio
odnos ...nastavnika prema novoj generaciji, odnosno generaciji Z. Radi se o generaciji čiji je život
obilježila svakodnevna uporaba tehnologije te spretnost u uporabi informacijsko-komunikacijskih
tehnologija s obzirom na prijašnje generacije, čime je generacija Z postala izazov obrazovnim
stručnjacima. Provedeno je kvantitativno istraživanje u kojem je sudjelovalo 60 nastavnika osnovnih
škola s područja Primorsko-goranske županije. Rezultati istraživanja pokazali su da se nastavnici
svakodnevno, bez većih poteškoća, koriste tehnologijom te smatraju da se uporabom informacijskokomunikacijske
tehnologije potiče učenike na timski rad i izražavanje kreativnosti, a da se pritom ne
smanjuje koncentracija učenika na nastavni sadržaj. Utvrđeno je i da škole nisu tehnološki opremljene
i prilagođene novim generacijama, a stariji se nastavnici teže prilagođavaju novim tehnologijama (M
= 4,09; s = 0,981) i novim generacijama učenika (M = 4,20; s = 0,447) u odnosu na mlađe nastavnike.
E-UČENJE U RUKAMA GENERACIJE Y I Z Postolov, Kiril; Magdinceva Sopova, Marija; Janeska Iliev, Aleksandra
Poslovna izvrsnost,
12/2017, Volume:
11, Issue:
2
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Otkada je tehnološki napredak potaknuo zanimanje za sve online platforme kao i njihov razvoj pojavio se veći broj radova usredotočenih na e-učenje. Ipak, primjena e-učenja ne predstavlja samo ...tehnološko rješenje, već je riječ o procesu koji obuhvaća brojne i raznovrsne čimbenike kao što su društveni čimbenici i oni povezani s ponašanjem. Ovaj se rad prvenstveno bavi temeljnim odlikama najrelevantnijih generacija koje trenutno predstavljaju radnu snagu – generacijom Y i nadolazećom generacijom Z. To je temelj za pretpostavke koje će se ispitati s obzirom na problematično tržište rada, istovremeno
povezujući te generacije s razmatranjima o e-učenju. Uz pomoć deduktivnog rasuđivanja, u središtu zanimanja su vrste obučavanja uz raspravu o glavnim aspektima i sadržaju ove vrste učenja. Pored toga, iznijet će se nekoliko relevantnih zaključaka s obzirom na različite varijable povezane s e-učenjem na temelju uzorka koji se sastoji od pripadnika generacija Y i Z. Istraživanje će iznijeti određene pokazatelje povezane s generacijama Y i Z, njihovom orijentacijom i spremnošću da koriste e-učenje, a koji su prvenstveno rezultat odlika i dostupnosti prikladne informacijske tehnologije. Iako je istraživanje prilično novo, treba napomenuti da je generacija Z rođena i odrasla uz internet, da su usmjereni na digitalno, a tehnologija im je u krvi. Ovaj bi rad trebao dobiti praktičnu i primijenjenu dimenziju provođenjem relevantnih istraživanja. Ova će analiza ponuditi uvid u važna pitanja u pogledu e-učenja te pružiti temelj za daljnje rasprave o trendovima povezanima
s generacijom koja trenutno čini dominantni dio radne snage te o stavovima pripadnika te generacije u pogledu e-učenja. Ograničenja istraživanja izviru iz poteškoća u mjerenju određenih razlika i odlika različitih generacijskih skupina.
Koristeći pametne aplikacija, pripadnici generacije Z komuniciraju putem svojih mreža o širokom spektru tema, što oblikuje njihovu društvenu osjetljivost i utječe na njihovo korištenje medija. ...Članak se fokusira na generaciju Z u Srednjoj i Istočnoj Europi gdje je udio mladih u ukupnom stanovništvu najmanji na svijetu. Ova studija istražuje generaciju Z u Litvi, jednoj od zemalja Srednje i Istočne Europe te predstavlja rezultate opsežne ankete provedene među mladima koja analizira korištenje i povezanost s obilježjima koja oblikuju društveni mediji. Tri su glavna obilježja koje objašnjavaju korištenje generacije Z: kulturna tolerancija, socijalna tolerancija i tolerancija prema drugačijima na mreži. Ovaj trostruki teorijski model dokazan je uporabom strukturalnog modeliranja (Structural Equation Model - SQM). Na temelju ovog testa otkriveno je da je društveni način razmišljanja najjači posrednik između komunikacijskog okruženja i korištenja kod generacije Z. Istodobno, komunikacijsko okruženje motivira na samonagrađivanje i hedonističku potrošnju, što je u skladu s društvenim načinom razmišljanja. Zaključujemo da je Generacija Z nova grupa u potrošačkom društvu koja se razlikuje po svojim jedinstvenim obilježjima.
PDF
