Zadržavanje zaposlenika aktualan je izazov u ugostiteljskom sektoru. Svrha ovog rada bila je ispitati koje aspekte vezane za posao zaposlenici u hrvatskom ugostiteljskom sektoru smatraju važnima te ...postoje li generacijske razlike. Podaci su prikupljeni putem online upitnika provedenim od srpnja do kolovoza 2022. godine i analizirani deskriptivnom analizom. Rezultati pokazuju da generacija X najvažnijim čimbenicima smatra: dobru ravnotežu između poslovnog i privatnog života, plaću i sigurnost radnog mjesta te međuljudske odnose. Za generaciju Y najvažniji su aspekt plaća i sigurnost radnog mjesta, koje prate dobri međuljudski odnosi te dobra ravnoteža između poslovnog i privatnog života. Generacija Z jednako važnima smatra: plaću i sigurnost radnog mjesta, dobre međuljudske odnose i nisku razinu poslovnog stresa. Generacijske razlike su pronađene, ali nisu značajne. Važno je istaknuti zapažanje da sve generacije percipiraju sve čimbenike vrlo važnima. Zaposlenicima je stalo do poštene plaće i korektnih radnih uvjeta, ravnoteže između privatnog i poslovnog života te međuljudskih odnosa, cijene prilike za poslovni razvoj i više autonomije. Rukovoditelji u ugostiteljstvu trebali bi to uzeti u obzir kako bi kreirali visokokvalitetna radna mjesta i poboljšali zadržavanje zaposlenika.
Pregledom postojeće literature moguće je zaključiti kako se karakteristike i sklonosti pojedinih generacija bitno razlikuju, što dovodi do nesporazuma u poslovnoj komunikaciji. U ovom radu ispitano ...je 144 zaposlenika, pripadnika generacije X i Y radi utvrđivanja preferiranih oblika komunikacije i učestalosti međusobnih nesporazuma. Također ispitana su međusobna viđenja po različitim elementima radnog ponašanja, deriviranih iz prijašnjih istraživanja. Rezultati pokazuju visoko međusobno slaganje pripadnika generacije X u percepciji generacije Y, većinom u smjeru koji sugeriraju prijašnja istraživanja. S većinom se takvih percepcija slaže i najveći dio ispitane generacije Y, no s vidljivo manjim stupnjem međusobnog slaganja. Pronađene su i razlike u preferiranim oblicima komunikacije, pri čemu generacija X preferira više usmenu komunikaciju, s čime je moguće povezati i nalaz kako ta generacija rjeđe doživljava komunikacijske nesporazume, nego generacija Y.
An overview of the existing literature implies the conclusion that the characteristics and tendencies of particular generations are significantly different, leading to misunderstandings in business communication. In this paper, 144 employees, members of Generation X and Y, were surveyed with the aim of identifying the preferred forms of communication and the frequency of mutual misunderstandings. Mutual perceptions of different aspects of work behavior, derived from previous research were also examined. The results show a high degree of consistency between Generation X in the perception of Generation Y, mostly in the direction suggested by previous research. Most of those perceptions were also noted by the majority of Generation Y, but with a noticeably lower degree of consensus. Differences in preferred forms of communication were also found, with Generation X preferring oral communication, which is possible to link with the finding that this generation is less likely to experience communication misunderstandings than Generation Y.
Postoji uvriježena pretpostavka starijih ljudi da su mlađi sebičniji, narcisoidniji i usmjereni na sebe. Takve pretpostavke u zadnje vrijeme promiču i mediji, nazivajući generaciju današnjih mladih ...Ja generacijom. Postavlja se pitanje pokazuje li svaka sljedeća generacija mladih više narcisoidnih tendencija od prethodnih generacija? Unatoč raširenom javnom mišljenju o postojanju takvih razlika, rezultati nisu jednoznačni. Naime, ne postoji očigledan trend rasta stope narcizma među mladima. Postoje određena istraživanja čiji rezultati ukazuju na više rezultate na NPI upitniku kod novijih generacija, no takvi dobiveni rezultati podvrgnuti su kritikama zbog nemogućnosti replikacije i generalizacije na cijelu populaciju mladih osoba. Nakon 2009. godine u literaturi se nalaze novi radovi koji pronalaze međugeneracijske promjene u smjeru rasta stope narcizma među mladima, što se dijelom pripisuje lošijoj ekonomskoj situaciji u svijetu. Postoji prostor za metodološka poboljšanja i u daljnjim istraživanjima o ovoj temi, s obzirom na to da su do sada uzorke
većinom činili studenti u SAD-u, te bi prilikom interpretacije rezultata trebalo posvetiti više pažnje određenim facetama narcizma.
Hrvatsko društvo karakteriziraju promjene koje su se odrazile na percepciju
i praksu bračnih i obiteljskih odnosa u smislu napuštanja patrijarhalnoga modela
braka i obitelji (Nikodem, 2010.), što se ...dijelom ogleda i u rastućoj stopi razvoda
braka. Ipak, istraživanja pokazuju da obitelj i dalje predstavlja najvažniju vrijednost u
europskom i hrvatskom kontekstu, te je najvažniji socijalizacijski čimbenik u formiranju
vrijednosnoga sustava pojedinca. U kontekstu unutarobiteljskoga modela prijenosa
vrijednosti (Goodnow, 1992.), za očekivati je da na razini obitelji postoji sličnost u
vrijednosnim prioritetima i stavovima. Pa ipak, u nekim istraživanjima nije potvrđena
ova pretpostavka (Josefowicz i sur., 1994.). Stoga se ovim istraživanjem željelo ispitati
postoje li, s jedne strane, generacijske razlike u vrijednostima i stavovima prema
razvodu, te, s druge strane, postoji li unutarobiteljska kongruentnost s obzirom na
iste varijable. Budući da je vrijednosti moguće razmatrati i kao uzroke stavova te
ponašanja pojedinaca, jedan od ciljeva ovoga istraživanja bio je ispitati determiniraju
li životne vrijednosti stavove prema razvodu braka.
U istraživanju je sudjelovalo 306 sudionica, odnosno 153 para majki i njihovih kćeri
starije adolescentne i postadolescentne dobi. Primijenjena je skraćena verzija inventara
životnih vrijednosti (Crace i Brown, 1996.), te skala stavova prema razvodu braka
(Kinnard i Gerard, 1986.).
Rezultati istraživanja su ukazali na značajno pozitivniji stav prema razvodu braka te na
značajno veće vrednovanje intime kao životne vrijednosti u skupini kćeri u odnosu
na skupinu majki. Na unutarobiteljskoj razini potvrđena je značajna povezanost u
vrijednosnim prioritetima i stavu prema razvodu braka. U obje skupine sudionica
duhovnost kao životna vrijednost pokazala se prediktivnom za stav prema razvodu,
dok ostale vrijednosti uglavnom nisu relevantne za stav prema razvodu braka.
E-UČENJE U RUKAMA GENERACIJE Y I Z Postolov, Kiril; Magdinceva Sopova, Marija; Janeska Iliev, Aleksandra
Poslovna izvrsnost,
12/2017, Volume:
11, Issue:
2
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Otkada je tehnološki napredak potaknuo zanimanje za sve online platforme kao i njihov razvoj pojavio se veći broj radova usredotočenih na e-učenje. Ipak, primjena e-učenja ne predstavlja samo ...tehnološko rješenje, već je riječ o procesu koji obuhvaća brojne i raznovrsne čimbenike kao što su društveni čimbenici i oni povezani s ponašanjem. Ovaj se rad prvenstveno bavi temeljnim odlikama najrelevantnijih generacija koje trenutno predstavljaju radnu snagu – generacijom Y i nadolazećom generacijom Z. To je temelj za pretpostavke koje će se ispitati s obzirom na problematično tržište rada, istovremeno
povezujući te generacije s razmatranjima o e-učenju. Uz pomoć deduktivnog rasuđivanja, u središtu zanimanja su vrste obučavanja uz raspravu o glavnim aspektima i sadržaju ove vrste učenja. Pored toga, iznijet će se nekoliko relevantnih zaključaka s obzirom na različite varijable povezane s e-učenjem na temelju uzorka koji se sastoji od pripadnika generacija Y i Z. Istraživanje će iznijeti određene pokazatelje povezane s generacijama Y i Z, njihovom orijentacijom i spremnošću da koriste e-učenje, a koji su prvenstveno rezultat odlika i dostupnosti prikladne informacijske tehnologije. Iako je istraživanje prilično novo, treba napomenuti da je generacija Z rođena i odrasla uz internet, da su usmjereni na digitalno, a tehnologija im je u krvi. Ovaj bi rad trebao dobiti praktičnu i primijenjenu dimenziju provođenjem relevantnih istraživanja. Ova će analiza ponuditi uvid u važna pitanja u pogledu e-učenja te pružiti temelj za daljnje rasprave o trendovima povezanima
s generacijom koja trenutno čini dominantni dio radne snage te o stavovima pripadnika te generacije u pogledu e-učenja. Ograničenja istraživanja izviru iz poteškoća u mjerenju određenih razlika i odlika različitih generacijskih skupina.
S obzirom na to, da smo svjedoci stalnih promjena, suočeni smo sa suradnicima koji su identificirani kao problematični. Budući da i u našemu radnom okruženju ima takvihradnika, odlučile smo istražiti ...taj problem.
Istraživačko pitanje (IP): Postavile smo istraživačko pitanje kako u pojedinoj organizaciji prepoznajemo problematičnog zaposlenika? Zanima nas da li na takvo ponašanje ima utjecaj radno iskustvo, motivacija, vrijednosti ili način vođenja. Uočile smo, da je relevantno pitanje da li i u kolikoj mjeri na takvo ponašanje utječu međugeneracijske razlike i da li one uzrokuju problematično ponašanje.
Svrha: Svrha ovog članka je istražiti dva konkretna slučaja-profila problematičnih zaposlenika iz različitih generacija: generacije "X" u profitnoj organizaciji i generacije "Babyboom" u neprofitnoj organizaciji. Želimo identificirati i procijeniti načine ponašanja dviju problematičnih zaposlenika, različitih generacija i pristupe njihovih vođa. Istražujemo da li na vođenje i zaposlenika ima utjecaj razlika između generacija.
Metoda: Studija dvaju slučajeva iz perspektive rukovoditelja.
Rezultati: Procjenjujemo da im nedostaje znanja iz područja društvenih i radno specifičnih kompetencija i motivacije, što čini većinu problema i stvara problematično ponašanje. Otkrile smo, da je zadatak svakog voditelja otkrivanje slabosti svakog pojedinca s namjerom da im se pomogne naći načine kako smanjiti stres, preusmjeriti pažnju na zadatke i postizanje ciljeva. Utvrdile smo, da je ponašanje zaposlenika odgovor na ponašanje voditelja. Voditelj je odgovorna osoba koja treba poduzeti odgovarajuće mjere onda kada se problemi pojave.
Problematičan radnik je dodatno opterećenje za voditelja i negativno utječe na njegovu produktivnost. Negativno stajalište također utječe na frustracije i smanjuje učinak drugih zaposlenika. Takav odnos šteti organizacijskoj klimi, sve veća i veća je fluktuacija zaposlenika i uspjeh organizacije pada. U određenim organizacijama slična istraživanja još nisu nikada napravljena, iako su se slične konfliktne situacije događale i u prošlosti.
Ograničenja istraživanja može se vidjeti u činjenici da je studija slučaja formirana od strane rukovoditelja i danemamo povratne informacije sa strane problematičnih suradnika.
Nezadovoljstvo tjelesnim izgledom igra značajnu ulogu u nastanku poremećaja hranjenja. Cilj je ovoga istraživanja bio ispitati opće nezadovoljstvo vlastitim tjelesnim izgledom, zadovoljstvo pojedinim ...dijelovima tijela i tjelesnim funkcijama te navike hranjenja kod studentica, njihovih majki te procjena majki o tome kako su se osjećale kada su bile u dobi svojih kćeri. U istraživanju su sudjelovale 73 studentice riječkoga sveučilišta (Filozofskog i Ekonomskog fakulteta te Visoke učiteljske škole u Rijeci) i njihove majke. Korišteni su Upitnik sociokulturnih stavova o tjelesnom izgledu (SATAQ; Heinberg, Thompson i Stormer, 1995.), Upitnik zadovoljstva tjelesnim izgledom (BES; Franzoi i Shields, 1984.), Upitnik navika hranjenja (EAT-26; Garner i Garfinkel, 1979.) te Skala percepcije tjelesnog izgleda slikovnim podražajima (Stunkard, Sorenson i Schlusinger, 1983.). U odnosu na svoje majke studentice pokazuju višu internalizaciju, odnosno usvojenost društvenih standarda vezanih uz ideal mršavosti i zadovoljnije su svojom seksualnom privlačnošću. Usporedbom procjena kćeri i sjećanja majki o tome kako su se osjećale u njihovoj dobi pokazalo se da su majke u toj dobi imale značajno višu svjesnost i internalizaciju, odnosno prepoznavanje i usvojenost društvenih standarda o značenju mršavosti, bile su manje zabrinute težinom i zadovoljnije svojom tjelesnom kondicijom kao i vlastitom slikom tijela. U objašnjenju odstupajućih navika hranjenja kod studentica značajnim prediktorom pokazali su se svjesnost i internalizacija društvenih standarda, kao i zabrinutost težinom, kod majki internalizacija društvenih standarda i zadovoljstvo seksualnom privlačnošću, dok je kod majki u dobi njihovih kćeri zabrinutost težinom jedini značajan prediktor. Rezultati su komentirani u kontekstu kohort efekta.
PDF
