Genetic testing is a medical procedure that enables detection of inherited disorders and risk factors for certain pathological processes. Its application, which will likely be part of standard ...medical care in the future, opens up many psychological, philosophical, ethical, legal and other questions concerning the gains and risks associated with genetic diagnostics. Three types of genetic testing – diagnostic, predictive and carrier – are described here together with their purpose, mode of implementation and a list of some of the diseases which they might detect. In addition, results of many contemporary studies exploring predictors in the decision-making process "for" and "against" genetic testing are presented. Finally, there is a discussion of results obtained in studies investigating emotional, behavioral and social outcomes of genetic testing and the psychological consequences of the results of such a medical procedure. A review of the literature does not indicate any long-term effects of information obtained by genetic testing and suggests that emotional reactions are milder and more short-term than expected, no matter what kind of genetic testing is used. In addition, behavioral outcomes are often not in accordance with the pre-testing intention. The article concludes with a discussion on methodological difficulties in this field, suggestions of guidelines for future studies and practical recommendations for clinical work.
Prenatalno genetičko testiranje u nadležnosti je Državne zdravstvene djelatnosti u Sloveniji i uključeno je u kliničku praksu od
1980.-ih godina. Prenatalne usluge tradicionalno obuhvaćaju ...kariotipiziranje i brz probir na fetalne aneuploidije kako bi se otkrile
kromosomne anomalije, dok se za poremećaje jednog gena provodilo ciljano testiranje na mutacije . Razvoj komparativne genomske
hibridizacije na mikropostroju i sekvenciranje sljedeće generacije omogućava analizu genoma uz bolju rezoluciju u jednom
testu. Dok se tehnološki napredak u medicini nastavlja poboljšavajući tako dijagnostičku točnost i šireći lepezu indikacija, ove inovacije
zahtijevaju sve veća ulaganja i sve više opreme te dodatno osposobljeno osoblje koje će raditi s tom opremom, što opterećuje
zdravstvene fondove i povećava troškove. To nas potiče da razmotrimo kako uklopiti nove tehnike u postojeću službu kako bismo
genetičke usluge prilagodili potrebama 21. stoljeća. Cilj nam je razviti nov pristup prenatalnoj genetici kojim će se postići najučinkovitiji
rezultati uz prihvatljive troškove.
Broj genetskih testova bilježi eksponencijalan rast u kliničkim laboratorijima, zahvaljujući izvanrednim znanstvenim i tehnološkim dostignućima, uz potporu relativno jeftinih, brzih, pouzdanih i ...visoko propulzivnih tehnika. Sasvim je neupitno da je genetsko testiranje pomoglo u identi%ciranju molekularne osnove monogenskih bolesti, kao i mnoštva gena upletenih u većinu poligen-skih patologija. To je pak omogućilo individualizaciju liječenja i farmakološke terapije. Međutim, to je isto tako stvorilo jedan paradoks u upravljanom liječenju bolesnika prema kojemu se genetsko testiranje sad često vidi kao panacea, „lijek za sve", pretpostavljajući kako je svaki pojedini genetski po-limor%zam udružen sa speci%čnim, pojedinim fenotipom i/ili kliničkom slikom. Nažalost, više procesa koji reguliraju ekspresiju proteina ostaje i dalje nepoznato, dok njihova biološka osnova još nije konačno prepoznata, pa veza između genotipa, fenotipa i kliničkih nalaza nije uvijek očita te je često još teže ispitati u kojoj će mjeri veza između gena i okoline utjecati na liječenje bolesnika. Cilj ovoga članka je pružiti kritički osvrt na složen i višeslojan odnos koji povezuje gene, biokemiju i kliničke podatke, s naglaskom na prednosti i nedostatke genetskog testiranja kod monogenskih i poligenskih bolesti, te u predviđanju farmakološkog odgovora.
Monozigotni blizanci čine oko 30% blizanačkih trudnoća, njihova je učestalost stalna, a dvozigotni blizanci čine oko 70% blizanačkih trudnoća, njihova je učestalost u porastu, zbog učestale primjene ...tehnike pomognute oplodnje i zbog odgađanja prvih trudnoća te posljedične veće životne dobi trudnica. Rizik strukturalnih anomalija u blizanaca je veća nego u jednoplodnih trudnoća, rizik je do tri puta veći u monozigotnih, a u dizigotnih blizanaca je od prilike kao u jednoplodnih trudnoća. Zbog ukupno veće učestalosti višeplodnih trudnoća povećana je potreba za invazivnom prenatalnom dijagnostikom. U višeplodnim trudnoćama su biopsija korionskih resica u prvom i amniocenteza u drugom tromjesečju relativno sigurni i uspješni alternativni postupci, a uzimanje fetalne krvi kordocentezom je rezervirano za slučajeve kada je učinjena kariotipizacija fetusa nesigurna i nejasna. Izbor invazivne tehnike se temelji na dobi trudnoće kad se trudnica javlja, na postojeći rizik postupka i na tehničke zahtjeve, a od velikog je značaja iskustvo prenatalnog centra. Tehnološki napredak suvremene ultrazvučne aparature te rastuće iskustvo prenatalnog operatera doprinose točnoj i učinkovitijoj invazivnoj prenatalnoj dijagnostici u dvojaka i blizanaca višeg stupnja te na najmanju moguću mjeru smanjuju fetalni gubitak nakon invazivnog postupka.
Popularnost mlijeka s A2 tipom beta-kazeina sve je veća diljem svijeta što je popraćeno razvojem novih i pouzdanijih metoda za molekularne analize. Cilj je ovog istraživanja bila genotipizacija ...holštajnsko-frizijskih krava s obzirom na A1/A2 status primjenom PCR-a u stvarnom vremenu (RT-PCR) s posebno dizajniranim FRET hibridizacijskim sondama. DNA je dobivena iz uzoraka mlijeka 310 krava. RT-PCR-om analizirana je temperatura taljenja svakog amplikona te su ti podaci uz upotrebu sustava LightCycler 480 korišteni za iscrtavanje grafičkih prikaza. Senzorska sonda dizajnirana je tako da odgovara divljem tipu sekvencije u ciljnoj DNA. Vršne vrijednosti taljenja dobivene RTPCR-om bile su postojane razlučivosti za svaki genotip s obzirom na promjenu CCT→CAT. Rezultati su pokazali vrlo visoku učestalost alela A2 (68 %) i znakovitu učestalost heterozogotnih životinja (0,41). Genetska analiza u populaciji pokazala je srednje vrijednosti genetske varijabilnosti i bioraznolikosti. Proces usmjeravanja uzgoja prema životinjama s A2 tipom mlijeka složen je proces koji uključuje genetsko testiranje krava i teladi, procjenu stopa zamjene i konverziju heterozigota upotrebom A2-genotipiziranog sjemena bikova. U tom je smislu ključna brza i pouzdana metoda genotipizacije životinja koje proizvode mlijeko bez A1 tipa beta-kazeina. Ovo istraživanje pokazuje da se RT-PCR s posebno dizajniranim hibridizacijskim FRET sondama može preporučiti za A2 genotipizaciju goveda. Navedena metoda mogla bi biti korisna u daljnjim istraživanjima te u industriji i u uzgoju stada za proizvodnju mlijeka s A2 tipom beta-kazeina.
Novija istraživanja na polju genetike su otkrila nasljednu etiologiju jednog broja srčanih bolesti koje izazivaju iznenadnu srčanu smrt. Smrtonosne kanalopatije su od velike važnosti među genetski ...uvjetovanim bolestima srca. Njihova temeljna obilježja su nepredvidiva i smrtonosna narav, autosomno dominantno nasljeđe s varijabilnom ekspresivnosti i nepotpunom penetrantnosti u strukturalno normalnom srcu u odsutnosti morfoloških i histoloških naznaka koje se mogu identificirati standardnom obdukcijom. Minimalni odabir srodnika žrtve iznenadne srčane smrti obuhvaća uzimanje anamnestičkih podataka, fizikalni pregled, kardiološki pregled, elektrokardiografiju, ehokardiografiju, test opterećenja. Ukupna pozitivnost klasičnih genetskih testova za otkrivanje urođenih bolesti srca je od 15% do 25%. Ni nova generacija tehnologije sekvenciranja ne nudi pozitivan rezultat genetskog testiranja u više od 35% slučajeva, ni uz to što postupak testiranja traje kraće i jeftiniji je. Zato je potrebno identificirati veći broj gena prisustvo kojih može dovesti do iznenadne srčane smrti, smanjiti broj lažno pozitivnih rezultata genetskog testiranja, sigurnije ukazati na značenje provođenja genetskog testiranja mladih žrtava iznenadne srčane smrti, kako bi genetsko testiranje postalo dio standardnog dijagnostičkog postupka. Do tada je dovoljno uzeti i sačuvati 5 g svježeg srčanog tkiva žrtve iznenadne srčane smrti na temperaturi od -80 ˚C. Uzeti materijal može se analizirati i mnogo godina nakon uzimanja ne gubeći na aktualnosti, jer u sebi sadrži informaciju od važnosti za sljedeće generacije srodnika žrtve iznenadne srčane smrti.
PDF
