U radu su analizirane zajedničke karakteristike kaznenih djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, uvažavajući kaznenopravnu autonomnost navedenih kaz-nenih djela. ...Identifikacija i utvrđivanje zajedničkih karakteristika kaznenih djela protiv čovje-čnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom omogućit će njihovu jednostavniju i lak-šu diferencijaciju. Autor je prilikom analize zajedničkih karakteristika kaznenih djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, uzeo u obzir kako teorijski sadržaj tako i rad odnosno praksu međunarodnog i nacionalnog pravosuđa koja u konkretnom postu-panju prepoznaje zajedničke karakteristike analiziranih kaznenih djela.
U ovom radu analizira se pojam tzv. etničkog čišćenja i pitanje može li etničko čišćenje biti kažnjivo kao genocid. Pitanje je osobito aktualno u kontekstu hrvatskog pravnog sustava jer, za razliku ...od međunarodnih izvora, Kazneni zakon RH kao genocid inkriminira i prisilno raseljavanje pučanstva počinjeno s namjerom potpunog ili djelomičnog uništenja određene nacionalne, etničke, rasne ili vjerske skupine. Usprkos tome što se pod određenim pretpostavkama radnjama u podlozi etničkog čišćenja mogu ostvarivati objektivna obilježja genocida i prema među-
narodnom pravu, treba voditi računa o tome da genocid karakterizira specijalna namjera uništenja koja nije nužno prisutna kod etničkog čišćenja. Stoga se, unatoč određenom preklapanju sadržaja, između tih dvaju pojmova ne može automatski staviti znak jednakosti, kao što su izgleda ponekad pogrešno činili hrvatski sudovi.
Kentridgeov podtekst Kovač, Leonida
Život umjetnosti,
07/2013, Volume:
92, Issue:
1
Paper
Open access
U tekstu se analizira nekoliko multimedijskih instalacija suvremenog južnoafričkog umjetnika Williama Kentridgea, poimajući njegov umjetnički postupak dekonstrukcijom i refiguracijom kulturalnih ...artefakata, odnosno resemantizacijom kulturalne povijesti. Razmatraju se modaliteti Kentridgeova performativnog kritičkog čitanja projekta europskog prosvjetiteljstva koji u njegovim radovima biva kontekstualiziran kapitalističkim kolonijalnim i genocidnim politikama prakticiranima na afričkom kontinentu.
Devedesetih godina 20. stoljeća svjedočili smo zločinima nezamislivima za kraj još jednog tisućljeća civilizacijskog razvoja. Najstrašniji među njima – genocid – „zločin nad zločinima“, kako je ...prepoznat u praksi međunarodnih kaznenih ad hoc tribunala, predstavlja čin usmjeren protiv određene etničke, rasne, vjerske ili nacionalne skupine, s ciljem njezina potpunoga ili djelomičnog uništenja. Takva definicija iz članka 2. Konvencije za sprječavanje i kažnjavanje zločina genocida iz 1948. Godine uža je od koncepta koji je imao na umu Raphael Lemkin – „otac“ pojma genocida. U njoj su, među ostalim, izostavljene određene skupine ljudi prema kojima može postojati genocidna namjera (primjerice, političke ili spolne skupine), izostavljen je koncept kulturnoga genocida te prisilno raseljavanje skupine, koje je u novijoj praksi prepoznato kao „etničko čišćenje“, a koje možemo smatrati genocidom samo uz zadovoljenje određenih uvjeta. Tako se danas, više od pola stoljeća nakon stupanja na snagu Konvencije iz 1948. godine, promatrajući praksu međunarodnih kaznenih ad hoc tribunala, otvaraju nova pitanja njezine primjene.
Ovim se istraživanjem nastojalo pokazati koliko je glazbena praksa Srebrenice izmijenjena u kontekstu rata 1992.–1995. i genocida u lipnju 1995. godine, ali i odgonetnuti koliko je glazbe ostalo među ...preživjelim srebreničkim Bošnjacima, koliko je relevantna u odnosu na veliku ljudsku tragediju i koliko je integralni dio kulture i života preživjelih danas. U radu se donose primjeri raširenosti religijske glazbene prakse, primjeri glazbenoterapijskih projekata pod pokroviteljstvom međunarodnih humanitarnih organizacija te primjeri žanrovski različitih glazbenih djela nastalih u ime Srebrenice.
Presuda Međunarodnoga suda iz 2007. godine naišla je na mnoga neodobravanja u široj javnosti. Njihov uzrok leži u nepoznavanju razlika između pojmova kaznene odgovornosti pojedinaca počinitelja ...međunarodnih zločina i odgovornosti država stranaka za kršenje Konvencije o genocidu iz 1948. godine. Ovdje se opširno raspravlja o tim razlikama, ali se izlažu i kritike nekih točaka u izrečenoj presudi. Na koncu se raspravlja i o izgledima Hrvatske da uspije u tužbi protiv Srbije pred Međunarodnim sudom o istom predmetu.
U Drugome svjetskome ratu hrvatski narod se našao u procjepu između dviju suprotnih političkih opcija: Pavelićeve NDH koja je trebala Hrvatskoj osigurati nezavisnost, oslanjajući se pritom na ...nacionalsocijalističku Njemačku i fašističku Italiju te antifašističke opcije koja svoj izraz dobiva u partizanskom pokretu i u osnivanju zasebne vlade, kao dijela antifašističke koalicije.
Antisemitizam je bio jedna od sastavnica politike Pavelićeve NDH. On ju je prihvatio kao dio svoga savezništva s Njemačkom, unatoč tome što do tada u Hrvatskoj antisemitizam praktički nije bio poznat. Prema podacima hrvatskoga demografa Vladimira Žerjavića, u Drugome svjetskom ratu na području NDH, to će reći na današnjem području Hrvatske i Bosne i Hercegovine te Srijema, tijekom Drugoga svjetskoga rata bilo je 19.800 židovskih žrtava, od toga u Hrvatskoj 9.900, u BiH 8.900 i Srijemu 1.000. Prema istom izvoru u zloglasnom logoru Jasenovac nastradalo je 13.000 Židova.
Završetak rada Komisije za međunarodno pravo na tematici odgovornosti država i usvajanje Nacrta članaka o odgovornosti država za međunarodno protupravne čini mnogi su pravnici označili jednim od ...prijelomnih trenutaka u razvoju međunarodnog prava.
Primarna pravila međunarodnog prava defi niraju suštinske obveze država kao članicameđunarodne zajednice. Samo njihova interakcija sa sekundarnim pravilima, kojima se defi niraju konstitutivni elementi međunarodno protupravnog djelovanja, može dati
metodološki prihvatljiv i praktično održiv rezultat u vidu utvrđene državne odgovornosti. Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, iako naglasak stavlja na indivi dualnu odgovornost i procesuiranje optuženih pojedinaca, prema tumačenju Međunarodnog
suda pravde u slučaju Bosne i Hercegovine protiv Srbije, niti na koji način ne isključuje odgovornost država za genocid kao “zločin nad zločinima”. Državama se nameće trostruka obveza – genocid ne smiju počiniti, moraju ga spriječiti i kazniti. Iako utemeljena na kaznenoj odgovornosti pojedinaca, međunarodna odgovornost
država za genocid nije kaznenog karaktera.
Sela Tordinci i Antin kod Vinkovaca, nastanjena Hrvatima, a okružena selima s većinskim srpskim stanovništvom, trpjela su provokacije i napade naoružanih susjeda od travnja do konca rujna 1991., kada ...civili iz Antina uspijevaju organizirano izaći predavši pobunjenim Srbima nešto osobnog naoružanja, a Tordinčani se uspijevaju uz pomoć stotinjak pripadnika 109. brigade HV-a obraniti do 25. listopada kada Jugoslavenska narodna armija (JNA) i srpske paravojne postrojbe zauzimaju selo. Ubijene zakapaju u nekoliko masovnih grobnica od kojih je najveća u središtu Tordinaca koju će pobunjeni Srbi izmjestiti izvan mjesta, a Vladin ured za nestale otkriti i ekshumirati 2004.
