This works examines the concept of boundary through the prism of postmodern geopolitics. Through an analysis of theses by eminent authors in this field, the author aims at a synthetic representation ...and evaluation of the complexity of the globalisation phenomenon, and of the consequences that can be caused by deterritorialisation in the postmodern contextualisation of boundaries and space. Some premature theses regarding the "end of geography" or the states' loss of power in the contemporary world, have promptly been countered by well-founded criticism of the scientific community. The central section of the work inquires into the character of deterritorialisation, and analyses the traps inherent to contemporary research of territory and the geopolitical characteristics thereof. PUBLICAITON ABSTRACT
Geopolitics identifies and scrutinizes the central features of geopolitics from the sixteenth century to the present. The book focuses on five key concepts of the modern geopolitical imagination: * ...Visualising the world as a whole * The definition of geographical areas as 'advanced' or 'primitive' * The notion of the state being the highest form of political organization * The pursuit of primacy by competing states * The necessity for hierarchy.
Kritična geopolitika obravnava geopolitiko kot diskurzivni postopek, s pomočjo katerega različni akterji prostorizirajo mednarodno politiko. Hitro spreminjanje geopolitičnih razmer so po končani ...hladni vojni Evropsko unijo prisilile k oblikovanju vedno novih prostorizacij evropskega kontinenta. V ospredju le-teh sta širitev Evrope na vzhod in z njo povezano oblikovanje novih meja Evrope.
Iznenađujuće brzi uspon Kine iz temelja je promijenio postojeću strukturu regionalnih odnosa u Aziji. Tijekom proteklih godina Kina je uspješno gradila svoju ekonomsku, vojnu i političku moć, jačala ...položaj u međunarodnom sustavu i usvajala nove strategije kako bi povratila prestiž i status svjetske sile. Odredivši stupanj interakcije s međunarodnom zajednicom prema svojim potrebama, Kina je osigurala
vremenski suverenitet te iskoristila pristup zapadnim tržištima i tehnologiji kako bi razvila svoje gospodarstvo i modernizirala vojne snage.
Članak donosi pregled prostorne organizacije biskupijskog uređenja u Bosni i Hercegovini stavljajući ga, u užem smislu, u kontekst geopolitičkih razmatranja. U širem smislu, promatrajući ga s aspekta ...uloge Vatikana i Katoličke Crkve u geopolitičkoj konfiguraciji Balkana, članak kontekstualizira ovo prostorno uređenje u odnosu na širi regionalni i europski kontekst. U teorijskom smislu, članak zadire u teorijske aspekte političke geografije i geografije religije. U metodološkom smislu, članak inicijalno objašnjava povijesni kontekst nastanka prostorne organizacije biskupija u Bosni i Hercegovini. Nadalje, na temelju podataka iz popisa stanovništva, članak istražuje i kartografski interpretira odstupanja između granica biskupija i prostora naseljenima Hrvatima kao jedinim većinski katoličkim konstitutivnim narodom u Bosni i Hercegovini. Konačno, članak potvrđuje hipotezu
prema kojoj je, za razliku od etničkog pristupa, geopolitički pristup bio presudan u prostornoj organizaciji Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini.
U tekstu autori najprije analiziraju kompleksan sigurnosni diskurs i pojave na početku 21. stoljeća, fokusirajući se pritom na transformaciju (geo)političkih i sigurnosnih izazova, naročito u ...tranzicijskim društvima. Kao studiju slučaja koriste recentni kontekst Bosne i Hercegovine, koja se nakon više od dva desetljeća od okončanja agresivnog rata suočava sa izazovima karakterističnima za tranzicijske države. Kao mikrostudiju unutar ove bosanskohercegovačke studije slučaja koriste primjer euroatlantskih integracija i različitih geopolitičkih vizija države koje se prelamaju kroz taj proklamirani vanjskopolitički cilj države. Naime, na deklarativnoj razini, u dokumentima i pratećim zakonima Bosna i Hercegovina odredila je dva ključna strateška cilja, a to su integracija u NATO i EU. Navodimo da se radi o deklarativnim ciljevima, budući da trenutni geopolitički diskurs i praksa u Bosni i Hercegovini ne prate ono na što se država i njezini politički predstavnici obavezali kroz Opće smjernice o vanjskoj politici, svoje strateške dokumente u području sigurnosti i obrane, kao i Zakon o obrani itd. Put Bosne i Hercegovine ka euroatlantskim integracijama obilježen je nizom izazova, a sama država je u proteklih nekoliko godina u najvećim previranjima od okončanja rata 1995. godine. Autori u radu analiziraju (geo)političke izazove euroatlantskim integracijama Bosne i Hercegovine na tri razine – lokalnoj, regionalnoj i globalnoj.
U radu se problematiziraju korijeni, ideje i perspektive
Inicijative triju mora koja je u ljeto 2016. godine pokrenuta u hrvatsko-
poljskoj suradnji. Inicijativu se prikazuje kao svojevrsni nastavak
...ideje Međumorja koju je između dvaju svjetskih ratova razradila poljska
inteligencija. Ispituju se do sada uloženi napori u izgradnji Inicijative,
ideje iznesene o povezivanju država srednjoistočne Europe, kao i
geopolitički prijepori vezani uz povezivanje država između triju mora. U
konačnici, razmatra se hrvatski položaj u Inicijativi te njezine perspektive
u budućnosti.
Istraživanje donosi dvodimenzionalnu analizu posljedica pandemije COVID-19 na globalni
svjetski poredak nakon 2020. godine. Prva dimenzija analize orijentirana je prema geopolitičkim
parametrima, dok ...se druga bazira na geoekonomskim posljedicama pandemijske krize.
Autori su identificirali tri tipa geopolitičkih igara u međunarodnoj zajednici: igru zabrane
kretanja i etiketiranja; igru utrke oko cjepiva i igru sekuritizacije. Cilj je istražiti njihove potencijalne
posljedice po gospodarstvo određenih zemalja, ali i postulate međunarodne političke
ekonomije s obzirom na suvremene geografske, političke i ekonomske uzorke ponašanja u
pandemiji. Središnja teza usmjerena je prema potvrđivanju predvidljivih i uobičajenih uzoraka
ponašanja koje prate isprobani mehanizmi pokušaja ostvarivanja moći u međunarodnoj zajednici
(klasične geopolitičke igre moći u novim uvjetima). Glavni cilj ovog rada je izrada scenarija
potencijalnih promjena u odnosima moći na globalnoj razini i analiza posljedica s obzirom na
ishode triju navedenih igara. Analiza scenarija uobičajena je geopolitička kvalitativna metoda
koja se najčešće koristi za procjenu rizika u različitim sferama društva. Najčešće se njome služe
velike korporacije pri izračunu financijskih fluktuacija kod poslovnih procesa i pri donošenju
odluka, ali se pojavljuje i u čitavom nizu projekcija i kod industrijsko- tehnoloških procesa i
pri američkim institutima. Slična je metodologija i u slučajevima financijskih analiza scenarija,
dok se u ostalim društevnim znanostima (prvenstveno geopolitici i sigurnosnim studijama)
radi o otkrivanju potencijalnih i alternativnih svjetova. U geopolitici služi za projekciju potencijalnih
razvoja događaja u globalnom okruženju s obzirom na kreiranje novih svjetskih
poredaka, te fenomene koji mogu mijenjati predviđene ishode stvarnosti. Dok se analize novih
svjetskih poredaka mogu pripisati i metodama predviđanja u međunarodnim odnosima; za
razliku od njih, analize scenarija nisu samo prognoze razvoja događaja utemeljene na prošlim
trendovima. One prvenstveno uključuju razmatranja nepredvidljivih faktora odnosno obrata u
međunarodnim odnosima, gdje je pandemija svjetskih razmjera zasiguno jedan od njih.
PDF
