Polazeći od Talmyjevoga (2001b: 52) popisa koji sadrži 20 engleskih glagola koji izriču put, u ovome radu istražujemo semantička i sintaktička svojstva tih glagola fokusirajući se na to mogu li ili ...ne uzeti prijedložnu frazu. U ovome su smislu od osobitoga interesa one kombinacije u kojima (elementi) Puta kodirani u prijedložnoj frazi dijele središnje semantičke komponente s (elementima) Puta kodiranima u glagolu (npr. enter into). Nadalje, glagole, odnosno njihova različita semantička ostvarenja, istražujemo iz međujezične perspektive promatrajući sintaktičke realizacije struktura koje izriču kretanje u hrvatskome. Također, uspoređujemo i kontrastiramo semantičko-sintaktička svojstva svih hrvatskih prijevoda ciljanih engleskih struktura. Zanimljivo je da je moguće provesti kategorizaciju engleskih glagola koji izriču Put temeljem toga mogu li se na hrvatski prevesti prefigiranim glagolom nakon kojega slijedi prijedložna fraza u kojoj su oblik prefiksa i oprijedloga isti (npr. ući u), ili ne. U zaključku nudimo sistematizaciju međujezične slike glagola koji izriču Put i identificiramo četiri razine međujezične sistematičnosti (s time da je ona koju nazivamo ‘Ishodišno-Ciljna Os’ najkoherentnija, odnosno, najsistematičnija).
U ovome se radu opisuju glagoli negativnoga transfera kao zaseban sintaktičko-semantički razred u hrvatskome jeziku. Glagoli negativnoga transfera, primjerice glagol uzeti, kodiraju transfer nekoga ...predmeta između dviju osoba na obratan način od prototipnih dvoprijelaznih glagola poput dati. Naglasak se u opisu stavlja na povezanost semantičkih obilježja pojedinih glagola s njihovim sintaktičkim izrazom. Pokazuje se da odabir sintaktičkoga izraza kod glagola negativnoga transfera uvelike ovisi o tome implicira li radnja glagola neku šteta ili ne. Posebno važno mjesto u radu dano je opisu u hrvatskome inače slabo proučavanoga dativa štete. Opisana je njegova uloga u izražavanju implikacije štete, a njegova su glavna obilježja zatim povezana s većopisanim obilježjima drugih značenja dativa.
U radu se opisuju primjeri češće uporabe akuzativa bez prijedloga u suvremenim hrvatskim medijima i razgovornom jeziku. Primjeri se takve uporabe razvrstavaju u nekoliko skupina: 1. sintagme s ...nepunoznačnim glagolom i besprijedložnim akuzativom, 2. glagol + *imenska riječ (A) + imenska riječ (A) < glagol + od + imenska riječ (G) + imenska riječ (A), 3. neprijelazni glagol → prijelazni glagol. Među sintagmama s akuzativom promjene se primjećuju i u sljedećoj, 4. skupini: glagol + unutrašnji objekt → glagol + hiponimni objekt (rubni izravni objekt?). Pri opisu se potvrđuje da se akuzativ kao puni, središnji padež, kojim se predmet obuhvaća u potpunosti, nameće rubnosti ostalih perifernih padeža, pr. instrumentala (kod glagola kontaktirati). Pokazuje se da su, usprkos normi koja uz glagole traženja ne preporuča uporabu dvaju akuzativa bez prijedloga, nego jednoga besprijedložnoga akuzativa (ili dijelnoga genitiva) te drugoga genitiva s prijedlogom od, uz glagol tražiti u jeziku suvremenih medija česte potvrde dvaju besprijedložnih akuzativa.
U radu se govori o instrumentalnim imenskim skupinama i prijedložnim skupinama s instrumentalom koje se pojavljuju uz psihološke glagole. U literaturi se raspravljalo o tome jesu li dopune izražene ...instrumentalom zaista dopune ili dodatci (Schütze 1995; Van Valin 2001; Koenig i dr. 2003; 2008). Problem svrstavanja instrumentalne imenske skupine u jednu od vrsta dopuna javlja se pri obradi glagola unutar valencijskih modela. Na temelju nekoliko kriterija instrumentalna imenska skupina uz psihološke glagole u ovom se radu odredila kao instrumentalna, predikatna, priložna dopuna i kao dio prijedložne dopune.
O odnosu elementa se i zamjenice sebe Oraić Rabušić, Ivana
Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
07/2015, Volume:
41, Issue:
1
Paper
Open access
U hrvatskoj jezikoslovnoj tradiciji element se formalni je pokazatelj pripadnosti pojedinoga glagola skupini povratnih glagola. Taj se element dosad smatrao zamjenjivim zamjenicom sebe u tzv. pravih ...povratnih glagola. U ovome se radu na temelju postavaka više autora (Zec 1985, Sells, Zaenen i Zec 1987, Moskovljević 1997, Medová 2009, Oliva 2010) pokušava dokazati neistovjetnost elemenata se i sebe. Slobodna zamjena tih dvaju elemenata rezultira promjenom značenja i gramatičkom neovjerenošću. Iz toga proizlazi i drugačija podjela povratnih glagola. U radu će se usporedbom nekoliko povratnih glagola i njihovih prijelaznih parnjaka iznijeti drugačiji pristup povratnim glagolima.
Osnovni je cilj članka analiza naglaska glagolâ s i-prezentom u mjesnom govoru Medulina (kod Pule) na sinkronijskoj i dijakronijskoj razini. Materijal je dobiven u razgovoru s izvornom govornicom te ...iz Rječnika medulinskoga govora (v. popis literature). Glagoli se razvrstavaju prema naglasnim paradigmama (A, B ili C) i drugim obilježjima, poput dužine samoglasnika u osnovi, formanta u oblicima infinitivne osnove (-i- ili - ě -) i dr. Usporedbom suvremenoga stanja s praslavenskim utvrđeno je da se razvoj naglaska toga glagolskoga tipa u medulinskom govoru uvelike podudara s onim u većini čakavskih i štokavskih govora.
Cilj ovoga rada bio je proučiti sintaktičke odlike mađarskih imenskih fraza kojima se dodjeljuje uloga akuzativa, tj. konstituenta u svjetskoj lingvistici poznatog kao “lažni” rezultativ, ili ponekad ...lažni objekt. Analizom se otkrilo da se taj konstituent, koji se pojavljuje u rezultativnim konstrukcijama izvedenima iz neergativnih glagola, ponaša sasvim jednako kao pravi, odnosno direktni objekt, npr. pojavljuje se na položaju specifikatora u glagolskoj frazi, uzima akuzativ kao padež i funkcionira kao argument na kojem se odvija čin izražen glagolom. Zbog ovih specifičnih sintaktičkih odlika, u radu se predlaže da se analizirani nekategorizirani sintaktički element nazove ‘honorarnim’ objektom.
U ovom se radu govori o rečenicama koje su dopune uz psihološke glagole u hrvatskom jeziku. Zavisne surečenice koje se javljaju uz pojedine psihološke glagole tumače se različito ‒ bilo kao uzročne ...rečenice bilo kao rečenična realizacija padežne ili prijedložne dopune. Cilj je rada raspraviti o određenju zavisnih surečenica uz određene psihološke glagole kao dopuna ili dodataka te ispitati mogu li se veznici koji uvode zavisnu rečenicu uz psihološke glagole tumačiti kao uzročni.
