Namjera je članka predstaviti prostorne značajke procesa industrijalizacije u Istri od 1918. do 1940., a naglasak je na ekonomsko-historiografskoj analizi triju industrijskih grana – eksploatacija ...boksita, ugljena i proizvodnja cementa – koje su bile među glavnim industrijama na području Istre, s time da je istraživanje ograničeno na hrvatski dio poluotoka. Rezultati analize pokazuju da su spomenute industrijske grane poprilično raspršene u prostoru, a za transport sirovina i materijala primarno su se koristile luke. Značajan izvor poduzetničkoga znanja i investicija bio je Trst, iako su se te industrije razvijale i neovisno o njemu, pomoću bankovnih investicija iz Italije. U 1930-ima možemo promatrati i kako su fašistička gospodarska politika i državno vođenje gospodarstva utjecali na usmjerenje tih industrija prema državnoj razini.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Republika Hrvatska je od 1. srpnja 2013. godine punopravna članica Europske unije (EU).
Poljoprivreda je strateška grana hrvatskog ...gospodarstva u kojoj su se pristupanjem dogodile
znatne promjene i prilagodbe. Gospodarske koristi otvorenog tržišta prisutne su već i prije
same integracije države u EU. Kao potpora donošenju odluka i strateškom planiranju u
praksi se koriste rezultati evaluacijskih i analitičkih alata. Jedan od alata za procjenu učinaka
koji na temelju kvalitativnih i kvalitativnih pokazatelja analizira promjene na tržištu
poljoprivrednih proizvoda je model parcijalne ravnoteže. Prema dostupnoj literaturi, slične
analize - konkretno za domicilno tržište poljoprivrednih proizvoda, nisu zastupljene u
dovoljnoj mjeri. Integracijom domaćeg poljoprivrednog tržišta zajedničkom tržištu EU na
razini domaće proizvodnje i potrošnje događaju se promjene. Neki od čimbenika koji oblikuju
domaću ponudu i potražnju su cijene na tržištu EU, razina samodostatnosti u EU, agrarno
političke mjere, razvoj tehnologije i sl.
Cilj rada je razviti i primijeniti ekonometrijski model parcijalne ravnoteže u ratarskom sektoru
hrvatske poljoprivrede u kontekstu Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) tj. procijeniti
učinak agrarno političkih mjera u sektoru. Rezultati modela projiciraju razvoj tržišnih
pokazatelja izabranih ratarskih proizvoda u uvjetima postojeće ZPP-a, uz uvjet ceteris
paribus. Budući je primijenjeni hrvatski model integrirani podmodel EU modela, u radu su
prikazani i rezultati projekcija za tržišta ratarskih proizvoda u EU i u državama članicama koje
„diktiraju“ tokove na tržištima analiziranih proizvoda u EU.
Pristup modeliranju preuzet je iz postojeće metodologije ustanovljene AGMEMOD
(Agriculture Member State Modelling) partnerstvom. Sustav ekonometrijski procijenjenih
bihevioralnih jednadžbi, potom kalibriranih parametara jednadžbi, predstavlja tržišta pojedinih
ratarskih kultura (pšenica, ječam, kukuruz, zob, raž, uljana repica, suncokret, soja). Tim
jednadžbama stvara se međuveza dva sustava (EU i Hrvatska) kojom se izračunavaju
trgovinski pokazatelji (neto trgovina). Domaće cijene proizvoda su vezane na EU cijene
jednadžbama koje opisuju utjecaj EU na domaće cijene. Cijene, uz uključene elemente
politike u model, određuju razine proizvodnje i potrošnje svih analiziranih proizvoda. Tzv.
politički harmoniziran pristup primijenjen u modelu omogućuje strukturiranu prezentaciju
mjera ZPP-a te se njime prikazuju učinci mjera na proizvodnju. Međudjelovanje pojedinih
tržišta uključenih u model i određena biološka ograničenja uzeti su u obzir i neposredno su
uključeni u model. Nakon ekonometrijske procjene parametara bihevioralnih jednadžbi i
rješavanja modela, multiplikatori učinaka pokazali su da se struktura modela i parametri
ponašaju kako je predviđeno. Cjelokupni model osjetljiv je na egzogene šokove koji se a
priori očekuju, vodeći računa o biološkim i ekonomskim ograničenjima.
Analiza rezultata započinje generiranjem tzv. Polaznog scenarija (Baseline-a) za Hrvatsku.
Polazni scenarij pretpostavlja agrarnu politiku iz 2015. godine (koja u odnosu na politiku prije
pristupa nudi veći proračun poljoprivredi) koja vrijedi za domaće tržište poljoprivrednih
proizvoda. Posljednja promatrana godina tržišnih ulaznih podataka u model je 2012., a
budući je Hrvatska već tada preuzela mjere ZPP-a s primjenom u ratarstvu (nevezana
plaćanja), u polaznom scenariju uključena je agrarna politika EU za razdoblje 2012./2014. i
2014./2020. godine.
Rezultati projekcije su pokazali da će cijene domaćih ratarskih proizvoda pratiti trend cijena u
EU i biti na nešto višoj razini u odnosu na prosjek 2010/2012 zbog troška domaće
proizvodnje. Pretpostavljeni tehnološki napredak će biti glavni pokretač povećanja prinosa, a
posljedično povećanju cijena očekuje se i povećanje proizvodnih površina jer u Hrvatskoj
postoji dovoljno „neograničenih poljoprivrednih površina“. Scenarij pokazuje pozitivan učinak
ulaska Hrvatske u EU na ratarsku proizvodnju. Drugi set rezultata u radu prikazuje trendove
ukupne ratarske proizvodnje u EU i kod pojedinih država članica, tzv. ključnih tržišta. Ta
tržišta (npr. francusko, njemačko, nizozemsko) su važna kako za EU tako i za hrvatski
model, jer su uključena u jednadžbe domaćih proizvoda i jer posredno prenose utjecaj
europskih ali i svjetskih cijena. Na strani ponude proizvoda, pretpostavke cijena i politike
djeluju podjednako važno u scenarijskoj projekciji. Potražnja svih poljoprivrednih proizvoda je
prvenstveno pod utjecajem promjena cijena, dok je učinak promjene politike indirektan. U
pozitivnom vrednovanju scenarija, gdje se testira model, uz povećanje EU cijena za 10% i
smanjenje učinka cjenovnog indeksa mineralnog gnojiva za 10% , proizvodnja svih proizvoda
raste dok je domaća potrošnja promjenjiva. Također, model reagira i u obrnutoj situaciji
(negativno vrednovanje: -10% EU cijene; +10% parametar indeksa troškova mineralnih
gnojiva). Model reagira na te egzogene šokove u skladu s ekonomskom teorijom.
Svrha ovoga rada nije samo razvoj modela koji se može koristi za analizu (politike) nego i
prikaz mogućnosti kreiranja modela u uvjetima ograničenih ili deficitarnih podataka.
Identificiranje varijabli i odnosa koji se analiziraju je središnji problem kod razvoja modela. U
procesu specifikacije, procjene, vrednovanja ili simulacije modela, često se dogodi da model,
kao što je originalno postavljen ne prikazuje korisne rezultate. Promjena, ponovna procjena
(engl. re-estimation) i/ili kalibracija pojedinih jednadžbi u modelu događa se nekoliko puta u
procesu razvoja modela sa svrhom postizanja što boljeg prikaza realnog stanja. Ograničenje
podataka i nedostatak detaljnih studija o učincima pojedinih varijabli (parametri u
jednadžbama) mogu biti identificirani kao glavna ograničenja prilikom kreiranja modela. U
ovom trenutku, jedna od prednosti trenutne verzije modela, može biti činjenica da je model
postavljen/izgrađen i da je konzistentan s ekonomskom teorijom te procijenjen od hrvatskih
stručnjaka. Ipak, u ocjeni modela, što je možda najbitnije, važno je razumljivo prikazati
rezultate modela ljudima koji imaju puno znanja o pitanjima koja se rješavaju u modelu, a
istovremeno su kritični prema metodi modeliranja, općenito.- Republic of Croatia is a full member of the EU from 1st of July 2013. Agriculture is a strategic
sector of the Croatian economy where were occurred the biggest changes and adjustments
by joining. Even before the country's integration to the EU there were present the economic
benefits of open market. Results of analytical tools are used in practice as support for
evaluation and decision-making and strategic planning. Model of partial equilibrium is one of
the tools for assessing the impact which on the basis of quantitative values and qualitative
indicators analyzes changes in the market of agricultural products. According to available
literature similar analysis, specifically for the domestic market of agricultural products, are
insufficiently present.
The aim is to build and validate econometric partial equilibrium model for Croatian crop
sector for projection and policy simulations. In general, AGMEMOD (Agriculture Member
State Modelling) models consist of sub-models for grains (soft wheat, durum wheat, barley,
maize, rye, and oats), oilseeds (rapeseed, sunflower, and soya), livestock (cattle, pigs,
poultry, sheep and goats) along with its products and dairy products (milk, cheese, butter,
skimmed milk powder, whole milk powder). Results of the model estimate market
development of selected agricultural crop products in terms of the existing agri-policy
measures, provided ceteris paribus. Since the Croatian model is a part of integrated submodel
of the EU model, the paper presents the estimated results for the agricultural products
market in the EU and in Member States which market trends affected the most analyzed
products markets in the EU.
Country model and his commodity sub-models are built on a common format in order to link
up with other partners’ models and such provide integrated model for the EU as a whole. On
the other side, each national model has to reflect specific problems and characteristics
typical for agricultural sectors in that country. National model joints sub-models of individual
commodities that are linked together through cross-price effects in supply and demand
equations and price transmission equations which link domestic prices with international
prices. Commodity sub-models describe acreage, animal stocks, yield levels, production,
commodity stocks, food and feed demand, imports and exports. Individual crop sector
models are linked through the allocation of land, while crop and livestock sectors are linked
through the use of feeds. Sub-models consist of numerous components which reflect various
aspects of demand, supply and price determination and such represent particular commodity
market structure in the form of linear equations. Each commodity market is in equilibrium
when sum of production, beginning stocks and imports equals to sum of domestic use,
ending stocks and exports.
The Croatian market of crops (wheat, barley, corn, oats, rye, rapeseed, sunflower, and
soybean) is described using the system of econometric estimated behavioral (linear)
equations, which are then then calibrated. Behavioral equations reflect supply and demand
side. These equations produce also the interconnection of two systems (EU and Croatia)
which addresses trade indicators (net trade). Domestic prices of products are related to the
EU price equations that describe the impact of the EU on domestic prices. Prices with
included elements of policy model, determine the level of production and consumption of the
products analyzed. The so-called policy harmonized approach in the model provides a
structured presentation of measures of the CAP and shall show the effects of the measures
on production. The in
Još sredinom osamdesetih godina dvadesetoga stoljeća Irska je bila jedna od najsiromašnijih i gospodarski najnerazvijenijih zemalja Europe. Od tog razdoblja uslijedio je vrlo brz rast irskog ...gospodarstva, za što su posebno ilustrativne devedesete godine
dvadesetoga stoljeća u kojima je postotna promjena outputa Irske ekonomije znatno nadmašila prosjek EU petnaestorice, te je danas Irska u visini per capita bruto domaćeg proizvoda pretekla čak i Veliku Britaniju u čijoj je političkoj i gospodarskoj sjeni stoljećima živjela. Upravo stoga je moguće izdvojiti razvojni put irskog gospodarstva s relativno skromnim prirodnim resursima i populacijom od oko 4 milijuna stanovnika kao jedan od najfascinantnijih u suvremenoj europskoj ekonomskoj povijesti, osobito imajući pri tome
u vidu da Irsko gospodarsko čudo ni u kojem smislu nije nastalo preko noći i niti za većinu stanovnika bezbolno. Zajedničko djelovanje brojnih unutarnjih i vanjskih čimbenika rezultiralo je preobrazbom irskoga gospodarstva, pogotovo u vidu liberalizacije i otvaranja
domaćeg tržišta, uspješnog privlačenja direktnih stranih investicija multinacionalnih kompanija, osobito u području visokih tehnologija, postojanja fl eksibilnog radnog zakonodavstva i sustava socijalne sigurnosti, visoko kvalifi cirane radne snage koja je stvorena
zahvaljujući pomno planiranom obrazovnom sustavu koji osluškuje potrebe gospodarstva i smjernice razvojnih strategija, te socijalnog partnerstva između radnika poslodavaca i vlade. Članstvo u Europskoj uniji omogućilo je Irskoj uspješnu realizaciju izvozno orijentirane razvojne strategije i otvorilo vrata sredstvima iz Europskih razvojnih fondova. Irska je u svakom slučaju dobitnik u procesu globalizacije, čime predstavlja pozitivan primjer Hrvatskoj i ostalim malim, otvorenim gospodarstvima na putu gospodarskog razvoja. Određene slabosti irskog razvojnog modela prvenstveno vezane uz pretjerano oslanjanje na strane direktne investicije, nedovoljnu potporu domćem poduzetništvu i nerješena socijalna
pitanja u makroekonomskim uvjetima prevelike javne potrošnje i nemogućnosti autonomnog vođenja monetarne politke, koje su do punog izražaja došle već tijekom prve faze prelijevanja globalne gospodarske krize iz SAD-a, upozoravaju da posao kreatora
ekonomske razvojne politike nije ni izdaleka gotov, te će se upravo u odgovoru na te izazove ponovno moći potvrditi izdržljivost i inovativnost “Keltskog tigra”.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- U empirijskom dijelu doktorskog rada izrađen je gospodarski model Republike Hrvatske
temeljen na kriterijalno definiranim ...čimbenicima, te su provedena istraživanja utjecaja
promjene vrijednosti istih na parametre koji definiraju eko-socijalno-tržišni gospodarski
model. Cilj provedenog istraživanja je utvrditi ključne parametre, te intenzitet djelovanja na
iste, kako bi gospodarski sustav Republike Hrvatske, kroz kompatibilnost s globalizacijskim
procesima, ostvario uravnoteženost ekološko-socijalno-tržišnih zahtjeva društva. Korištenjem
Stella i iThink računalnih programa, izvršeni su simulacijski procesi kriterijalno definiranog
gospodarskog modela Republike Hrvatske, te je korištenjem matematičkih modela definirana
kauzalna veza među pojedinim parametrima, kao i njihov intenzitet. U doktorskom radu
dokazano je da se podizanjem razine intenziteta parametara, koji definiraju eko-socijalnotržišni
model, može postići uravnoteženost između sigurnosti i razvoja društva na održivoj
tržišnoj platformi. Na temelju rezultata istraživanja, formirani su i znanstveno utemeljeni
prijedlozi mjera za razvoj eko-socijalno-tržišnog gospodarskog modela, kao i preporuke za
buduća istraživanja spomenute tematike temeljem kreiranog teorijsko-matematičkog modela
društvene konkurentnosti. Upravo je eko-socijalno tržište mjesto na kojem se treba odvijati
intenzivna razmjena, koja bi zadržavajući elemente profita, poticala održivi razvoj kroz
interakciju ponude i potražnje temeljene na ekološkoj i socijalnoj platformi. Pokretač svakog
tržišnog gospodarstva je, prije svega, težnja za stvaranjem profita, no ukoliko redefiniramo
ulogu konkurentnosti, možemo stvoriti preduvjete za smanjenje jaza između interesa
pojedinaca i društva u cjelini. Kada govorimo o održivoj konkurentnosti, tada prije svega
mislimo na konkurentnost koja u sebi objedinjuje ključne čimbenike ekonomskog, društvenog
i ekološkog rasta, neophodnih za uspostavljanje održivog razvoja. Indikatori održive
konkurentnosti su stoga determinirani međuodnosom određenih varijabli unutar istih.
Argument konkurentnosti u ovom stoljeću otvorenosti, promjena i nesigurnosti je da
jedinstvenost, različitost, kreativnost i inovativnost, treba neprestano usavršavati i
unaprjeđivati, jer je riječ o procesu globalizacije koji ne staje, već se potiče akcelerirajućom
brzinom i neprekidno se mijenja.
VII
Ekonomski rast i kvalitetan okoliš treba se shvatiti kao komplementarne ciljeve. Ekonomski
rast se zasniva na investicijama u fizički i ljudski kapital (tehnologije koje štede prirodne
izvore, inovacije i sl.), zajedno s politikom zaštite okoliša i ekonomskom politikom, poticajan
je i pruža pretpostavke za razvijanje gospodarstva na održivi način. Održivo društvo je
moguće definirati na mnogo načina. Najjednostavnije je reći, to je ono društvo koje može
opstati generacijama, koje je dovoljno dalekovidno, fleksibilno i mudro, koje ne potkopava ni
svoje fizičke ni društvene sisteme održavanja. Sa sistemskog gledišta, to je ono društvo koje
pri ruci ima informacijske, društvene i institucionalne mehanizme, te drži pod kontrolom
pozitivne povratne sprege koje uzrokuju eksponencijalni rast populacije i kapitala. Da bi bilo
socijalno održivo, kombinacija stanovništva, kapitala i tehnologije morala bi biti tako uređena
da je materijalni životni standard adekvatan i siguran za svakoga, kao i pravedno raspodijeljen.
Problem razvoja takvog društva je u mentalnim modelima, koji su početkom 21. stoljeća
ljudima duboko utisnuti moćnim predstavama o istrajnom siromaštvu ili o brzom
materijalnom rastu i odlučnim naporima da se taj rast održi po svaku cijenu. Stoga bi održivo
društvo bilo zainteresirano za kvalitativni razvoj, a ne za fizičku ekspanziju. I ono ne bi
zacementiralo današnje nejednake obrasce raspodjele, jer bi u suprotnom bilo neodrživo zbog
toga što siromašni ne bi, niti bi trebali pristati na to, a ni održavanje bilo kojeg dijela
populacije siromašnih ne bi dovelo do stabilizacije društva. Upravo potreba rasta razvoja na
održivim osnovama profilira srednji sloj kao ključnog dionika tog kompleksnog procesa.
Sadržajno je suvremena konkurentnost direktno ili indirektno involvirana u težnjama
pojedinca da pomiri ekonomske, socijalne i ekološke potrebe.- Rad ne sadrži sažetak na drugom jeziku.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Osnovni cilj ove doktorske disertacije je utvrditi koji sektori u hrvatskom gospodarstvu imaju najveći kumulativan utjecaj na ...nacionalne vodne resurse. U tu svrhu, u disertaciji je razvijen prošireni input-output model na temelju kojeg je izvršena analiza utjecaja međusektorskih veza u hrvatskom gospodarstvu na ukupnu potrošnju vode i ispuštanje otpadnih voda. Rezultati modela ukazuju da se hrvatsko gospodarstvo temelji na vodom i vodnim onečišćenjem intenzivnoj ekonomskoj strukturi u okviru koje su izravni pritisci na vodne resurse najvećim dijelom koncentrirani u nekolicini bazičnih industrijskih sektora. S obzirom da ti sektori svojim outputima direktno ili indirektno podupiru proizvodnje svih ostalih sektora u nacionalnom gospodarstvu, razina finalne potražnje u ostatku gospodarstva ima značajan utjecaj na potrošnju i onečišćenje vode u tim sektorima. Uvažavajući modelom dobivene rezultate koji ukazuju da najznačajniji neposredni gospodarski potrošači i onečišćivači vode imaju ključnu poziciju u proizvodno-opskrbnim lancima u nacionalnom gospodarstvu, zaključak je disertacije da bi primjena represivnih instrumenata vodne politike nad sektorima koji svoju proizvodnju dominantno temelje na upotrebi vodnih resursa mogla izazvati negativne multiplikativne efekte u hrvatskom gospodarstvu. Zbog toga je u Hrvatskojnužno napustiti sektorski pristup u donošenju i provođenju politika zaštite i korištenja vodnih resursa i usmjeriti se na praktično usvajanje suvremenih načela i standarda integralnog upravljanja vodnim resursima. To se posebno odnosi na jačanje kapaciteta za planiranje i ostvarivanje ekološko učinkovitih, razvojno poticajnih i integriranih mjera nacionalne vodne politike.- The main objective of this dissertation is to determine the sectors of the Croatian economy having the greatest cumulative impact on national water resources. For this purpose, an extended input-output model was developed to analyse the impact of inter-sectoral relations within the Croatian economy concerning total water usage and wastewater discharge. The indicators derived from the model show that the Croatian economy is based on a water intensive and wastewater intensive economic structure where direct pressures on water resources are mainly concentrated within few basic industrial sectors. Since outputs of these sectors directly or indirectly support the production of all other sectors within the national economy, the level of final demand in the rest of the economy has significant impact on their water consumption and wastewater discharge patterns. Since the model results indicate that the most important water consumers and polluters are the one having a key position in the national economy production and supply chains, the conclusion of the thesis is that the use of repressive water policy instruments in water intensive sectors could cause a negative multiplier effect on the Croatian economy overall. Therefore, it is necessary to abandon the sectoral approach in making and implementing water usage and protection policies and to focuse on the practical adoption of modern principles and standards of integrated water resources management. This especially refers to strengthening the capacity for planning and realisation of eco-efficient, development incentive and integrated national water policy measures.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Povećanje efikasnosti predstavlja jedan od glavnih ciljeva bilo kojeg programa reformi u
elektroenergetskom sektoru. Općenito, od ...uvođenja reformi u elektroenergetskom sektoru se
očekuje da vode do viših razina efikasnosti u djelatnosti proizvodnje električne energije kao i
smanjenju razine prijenosnih i distribucijskih gubitaka električne energije. Glavni cilj ove
doktorske disertacije je istražiti da li reforme elektroenergetskog sektora realiziraju ova
očekivanja te utvrditi učinke reformi elektroenergetskog sektora na proizvodnju električne
energije, kao i na razinu prijenosnih i distribucijskih gubitaka električne energije, uzimajući u
obzir razlike između zemalja prema stupnju razvoja i regionalnim karakteristikama.
U okviru ove doktorske disertacije testirani su modeli utjecaja reformi elektroenergetskog
sektora na proizvodnju električne energije i udio prijenosnih i distribucijskih gubitaka
električne energije u outputu (model br. 1), utjecaj industrijskog sektora na opseg reformi u
elektroenergetskom sektoru (model br. 2) i utjecaj reformi elektroenergetskog sektora na
omjer cijena električne energije između industrijskih potrošača i kućanstava (model br. 3).
Ovi modeli predstavljaju tri neovisna, ali povezana istraživanja.
U istraživanju se koristi panel regresijski model s fiksnim učincima („fixed effects model“). U
modelu br. 1 analiziran je panel kojeg čini ukupno 31 država te su primijenjene relevantne
metode panel-regresijske analize. Zasebno su analizirani ekonomski učinci reformi
elektroenergetskog sektora na proizvodnju električne energije i udio prijenosnih i
distribucijskih gubitaka električne energije u outputu za EU-15 (stare članice – prva skupina)
kao i za skupinu zemalja koju čine EU-12 i odabrane zemlje jugoistočne Europe (druga
skupina).Budući da su zemlje EU-12 i odabrane zemlje jugoistočne Europe kasnije započele s
procesom reformi elektroenergetskog sektora kod njih je izvršeno testiranje za razdoblje
1998-2010., dok je za zemlje EU 15 korišteno razdoblje 1995-2010.
Ekonomski učinci reformi u elektroenergetskom sektoru na djelatnost proizvodnje električne
energije i razinu prijenosnih i distribucijskih gubitaka električne energije u EU-15 su
statistički izraženiji nego u EU-12 (novije članice) i zemljama jugoistočne Europe.Dobiveni
rezultati istraživanja za EU-15 su očekivani i u skladu sa postavljenom znanstvenom
hipotezom.Rezultati istraživanja pokazuju da reforme elektroenergetskog sektora u EU-15
značajno pozitivno utječu na neto proizvodnju električne energije po glavi stanovnika, neto
instalirane proizvodne elektroenergetske kapacitete po glavi stanovnika i neto proizvodnju
električne energije po zaposlenom u elektroenergetskom sektoru. Nadalje, reforme u
elektroenergetskom sektoru zemalja EU-15 značajno utječu na smanjenje prijenosnih i
distribucijskih gubitaka električne energije.
Rezultati istraživanja pokazuju da reforme elektroenergetskog sektora u EU-12 i odabranim
zemljama jugoistočne Europe značajno pozitivno utječu na neto proizvodnju električne
energije po glavi stanovnika, neto instalirane proizvodne elektroenergetske kapacitete po glavi
stanovnika, neto proizvodnju električne energije po zaposlenom u elektroenergetskom
sektoru. Za razliku od zemalja EU-15 reforme elektroenergetskog sektora u EU-12 i
odabranim zemljama jugoistočne Europe nemaju značajan utjecaj na smanjenje
udjelaprijenosnih i distribucijskih gubitaka električne energije u outputu. To je posljedica
nedovoljnog ulaganja u prijenosnu i distribucijsku mrežu električne energije, nedovoljnog
II
razvoja prijenosnih interkonekcijskih kapaciteta, niske razine održavanja mrežnih kapaciteta
kao i zastarjele tehnologije.
Dobiveni rezultati iz modela br. 1 pokazuju da razdvajanje elektroprivrednih djelatnosti u
interakciji s privatizacijom kao i s regulatornom agencijom nije povezano s povećanjem
efikasnosti u djelatnosti proizvodnje električne energije. Upravo suprotno, razdvajanje
elektroprivrednih djelatnosti u interakciji s privatizacijom i regulatornom agencijom
negativno utječe na pokazatelje efikasnosti u djelatnosti proizvodnje električne energije.
Interakcijski efekti pojedinih reformskih koraka na proizvodnju električne energije i razinu
prijenosnih i distribucijskih gubitaka električne energije u EU-15 se razlikuju u odnosu na
EU-12 i odabrane zemlje jugoistočne Europe.Za razliku od zemalja EU-15, u EU-12 i
odabranim zemljama jugoistočne Europe, interakcijski efekti reformskih koraka
„PRIVATIZACIJA I REGULATOR“ ne utječu pozitivno na pokazatelje efikasnosti u
djelatnosti proizvodnje električne energije. Razlog leži u činjenici što ekonomske i političke
institucije neophodne za ispravno funkcioniranje regulatornih tijela još uvijek nisu dovoljno
razvijene u većini tranzicijskih zemalja, a regulatorne agencije suočavaju se s nedostatkom
kvalificiranih ljudskih, administrativnih i know-how resursa. Može se zaključiti da je
regulatorna kvaliteta i definiranje optimalnog regulatornog okvira ključna determinanta
uspjeha u provođenju reformi u elektroenergetskom sektoru tranzicijskih zemalja, dok je
osnivanje regulatornog tijela per se važan, ali ne i dovoljan uvjet uspješnosti reformi ukoliko
nije praćeno ukupnom institucionalnom kvalitetom.
Rezultati empirijske analize u modelu br. 2 su konzistentni sa postavljenom znanstvenom
hipotezom. Istraživanje je pokazalo da industrijski sektor ima značajan utjecaj na opseg
reformi elektroenergetskog sektora. Kako veličina industrijskog sektora raste, tako raste i
njegov utjecaj. Kada se pogledaju dobiveni rezultati istraživanja, uočava se značajno
negativan odnos između liberalizacije tržišta električne energije i veličine industrijskog
sektora. To znači da su zemlje sa većim industrijskim sektorima sklone da liberaliziraju
manje. Prema dobivenim rezultatima, može se zaključiti da je relativna snaga interesnih grupa
važna u determiniranju ishoda reformskih procesa na elektroenergetskom tržištu.
Prema dobivenim rezultatima u modelu br. 3, potvrđena je korelacija između reformi
elektroenergetskog sektora i omjera cijena električne energije između industrijskih potrošača i
kućanstava. Ipak, dobiveni rezultati potvrđuju da različiti reformski koraci na različit način
utječu na omjer cijena električne energije između industrijskih potrošača i kućanstava.. Dakle,
svaki individualni reformski korak ima različit utjecaj na omjere cijena električne energije
između industrijskih potrošača i kućanstava za svaku grupu potrošača i zemalja.
Rezultati istraživanja u ovoj doktorskoj disertaciji mogu imati široku primjenu. Rezultati
mogu biti korišteni kao smjernice za donositelje političkih odluka u procesu formuliranja,
implementiranja, evaluiranja i redizajniranja programa liberalizacije tržišta električne
energije. Mogu ih također koristiti i elektroprivredne kompanije, vlade država pri oblikovanju
svoje ekonomske i energetske politike, istraživački instituti i ostali.- Improvement in efficiency constitutes one of the main aims in any electricity sector reform
program. Overall, it is expected that the introduction of reforms in the electricity sector leads
to higher efficiency levels in activity of electricity generation and also to reduction of
transmission and distribution electricity losses. The main aim of this disertation is to
investigate whether electricity sector reforms realize these expectations and also to clarify
whether the impact of electricity sector reforms on generation efficiency and transmission and
distribution electricity losses differs among countries according to their development level
and regional characteristics.
Within this disertation empirical econometric models are tested and then analyzed to observe
the impact of electricity sector reforms on electricity generation and the share of transmission
and distribution electricity losses in output (Model 1), the impact of the industry sector on the
extent of electricity sector reforms (Model 2), and the impact of electricity sector reforms on
electricity price ratios between industrial consumers and households (Model 3). These models
represent three independent but related research.
Panel regression model with fixed effects was used in this disertation. In model 1 data set is
based on a panel of 31 countries where relevant panel regression methods were applied.
Economic effects of electricity sector reforms on electricity generation and the share of
transmission and distribution electricity losses in output are analysed for two groups of
countries: EU-15 (old EU Member States) and EU-12 (new EU Member States) and selected
Southeast European countries. Since the EU-12 and selected Sotheast European countries
have started later with electricity sector reforms, testing was conducted for time period 1998-
2010. For EU-15 countries time period 1995-2010 was used.
Economic effects of electricity sector reforms on electricity generation and the level of
electricity transmission and distribution losses are statistically more significant in EU-15
compared to EU-12 and Southeast European countries. Research results for EU-15 are
expected and in line with research hypothesis. Research results show that electricity sector
reforms in EU-15 have significantly positive impact on net electricity generation per capita,
net installed electricity generation capacity per capita and net electricity generation per
employee in electricity sector. Furthermore, electricity sector reforms in EU-15 have a
significant impact on reduction of electricity transmission and distribution losses.
Research results show that electricity sector reforms in EU-12 and other selected countries in
Southeast Europe have significantly positive impact on net electricity generation per capita,
net installed electricity generation capacity per capita and net electricity generation per
employee in electricity sector. Unlike EU-15 countries, electricity sector reforms in EU-12
and sel
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Institucije su pravila ponašanja u određenom društvu odnosno ograničenja koja je čovjek iznašao kako bi oblikovao ljudske ...interakcije. Zbog sinergijskog djelovanja svaka pozitivna ili negativna institucionalna promjena može prouzročiti značajne promjene u društvu. S institucijama su usko povezani transakcijski troškovi odnosno troškovi svih sredstava koja su potrebna kako bi se obavila razmjena. Glavni zadatak institucija je smanjenje transakcijskih troškova čime one stvaraju okvir za jačanje produktivnosti i konkurentnosti te okvir za gospodarski rast. Institucionalna promjena nastaje kada sudionici u razmjeni odluče mijenjati dotadašnji sporazum zato što misle da će im to omogućiti povoljniju poziciju.
U početku tranzicijskog procesa, gospodarstva i institucije bila su velikim djelom određena višedesetljetnim načinom života, a svaka je tranzicijska zemlja odabrala svoj razvojni put. To je dovelo do različitog stupnja razvoja tranzicijskih država, od kojih su neke postale članice EU. Također je u tranzicijskim zemljama primjetna različita razina razvoja institucija koje djeluju na transakcijske troškove. Iz tog se razloga činilo opravdanim istražiti utjecaj institucija na rast gospodarstva tranzicijskih država uključujući i Republiku Hrvatsku.
U navedenom istraživanju pošlo se od različitih razina institucionalnog razvoja zemalja tijekom tranzicijskog perioda i od različitih razina ekonomskog rasta da bi se utvrdilo jesu li te dvije kategorije povezane i ako jesu, kakve su implikacije na Hrvatsku. Dokazana je hipoteza da postoji značajan pozitivan utjecaj institucionalnih reformi na ekonomski rast tranzicijskih zemalja (novih članica EU) i Republike Hrvatske u razdoblju od 1996. do 2012.godine što stvara pretpostavke koje su bitne za buduće stope rasta hrvatskog gospodarstva.
Provođenjem institucionalne promjene u Hrvatskoj, djelujući prvenstveno na institucije koje imaju utjecaj na smanjivanje transakcijskih troškova moguće je pozitivno djelovati na gospodarski rast Republike Hrvatske.
Cilj disertacije je ukazati značaj institucionalne promjene u njenoj povezanosti s ekonomskim rastom Hrvatske.- Institutions are the rules of conduct within a society, i.e., limitations which have been devised
by humans in order to shape human interactions. Due to synergy, each positive or negative
institutional change may cause significant changes within the society. Transaction costs,
i.e.,the costs of all the means necessary to carry out an exchange are closely connected to the
institutions. The main task of the institutions is to reduce the transaction costs with which they
create a framework for strengthening productivity and competitiveness and a framework for
economic growth. Institutional change is created when the participants in the exchange decide
to change a previous agreement because they think it will provide them with a more
favourable position.
At the beginning of the transitional process, the economy and the institutions were to a great
extent determined by a decade-old way of life, and each transitional country has chosen its
path of development. That led to a different stage of development of the transitional countries,
some of which became members of the European Union. A different level of development of
the institutions is also noticeable in the transitional countries. For that reason, it seemed
justified to explore the influence of the institutions on economic growth of the transitional
countries, including the Republic of Croatia.
In the stated research, the starting point were the different levels of institutional development
of the countries during the transitional period and different levels of economic growth to
ascertain whether those two categories are connected and, if so, what the implications are for
Croatia. The hypothesis which has been confirmed is that institutional changes have
significant and positive effect on economic growth of transitional countries (new EU
members) and the Republic of Croatia from 1996 till 2012. That gives assumptions which are
important for the future growth rates of Croatian economy.
By implementing institutional change in Croatia, acting primarily on the institutions which
have influence on the reduction of transaction costs,it is possible to have a positive influence
on the economic growth of the Republic of Croatia. The goal of the dissertation is to point out
the significance of the institutional change in its connection to the economic growth of the
Republic of Croatia.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- U disertaciji se polazi od temeljne hipoteze da u hrvatskoj ekonomiji postoje deformacije i
neravnoteže koje se stvaraju i/ili ...održavaju u interakcijama bankovnog i realnog sektora. Cilj
je istraživanja identifikacijom deformacija i neravnoteža, kao i potencijalnih uzroka njihova
nastajanja, odnosno održanja, proširiti spoznaje o ograničenjima učinkovitog ekonomskog
utjecaja banaka na hrvatsko gospodarstvo i mogućnostima njihova otklanjanja. U ostvarivanju
tog cilja istražene su teorijske i empirijske osnove povezanosti financija i rasta, te provedeno
kvantitativno istraživanje indikatora monetarnih i realnih kretanja u Hrvatskoj u usporedbi s
odabranim zemljama u širem i užem obuhvatu. Izvršena je i usporedba financijskih rezultata i
ekonomskog stanja poduzeća i banaka u Hrvatskoj. Na temelju postavljenog konceptualnog
okvira i početnih nalaza istraživanja, identificirane su deformacije i/ili neravnoteže koje se
stvaraju i/ili održavaju u interakcijama bankovnog i realnog sektora u Hrvatskoj. Te se
deformacije i/ili neravnoteže odnose na: sektorske promjene u hrvatskom gospodarstvu i
povezano s tim na neuposlene resurse, ekonomski model utemeljen na potrošnji financiranoj
zaduživanjem, visoku nezaposlenost i nisku zaposlenost, problem odabrane tečajne politike,
neodgovarajuću sektorsku alokaciju bankovnih kredita, euroiziranost hrvatske ekonomije,
visinu kamatnih stopa na bankovne kredite, nelikvidnost hrvatskog gospodarstva,
disproporcije u ostvarivanju financijskih rezultata i ekonomskom stanju poduzeća i banaka,
disproporcije u izvozno-uvoznim aktivnostima, unutarnju i vanjsku neravnotežu, odnosno
problem dvostrukog deficita i povezano s tim javnog i inozemnog duga, te procikličnost
bankovnih rezerviranja za rizike. Istražena je povezanost tih deformacija i/ili neravnoteža s
potencijalnim uzrocima: monetarnom politikom, tržišnom i financijskom disciplinom i
upravljanjem rizicima, financijskim tržištima i institucijama, te regulacijom-strukturomkoncentracijom-
konkurencijom bankovnog sektora. Na temelju provedenog istraživanja,
sintetizirani su nalazi, potvrđena temeljna hipoteza, te iznesene mogućnosti otklanjanja
identificiranih deformacija i/ili neravnoteža.- This dissertation bases its hypothesis on the existence of deformities and imbalances in the
Croatian economy, which are generated and/or maintained in interactions between banking
and real sectors. The research aims at expanding knowledge on limitations of the efficient
banking economic impact on the Croatian economy by identifying deformities and
imbalances as well as potential causes of their occurrence and continuation and the
possibilities of their elimination. For the purpose of meeting this objective, theoretical and
empirical bases of financial-growth interconnection have been studies and quantitative
research of monetary and real trend indicators in Croatia in comparison to selected
neighbouring and wider region countries conducted. Companies and banks in Croatia have
been compared in terms of their financial results and economic situation. In line with the set
conceptual framework and initial research findings, deformities and/or imbalances generated
and/or maintained in interactions between banking and real sectors in Croatia have been
identified. These deformities and/or imbalances regard the following: sector changes in the
Croatian economy and connected unused resources, economic model based on debt funded
consumption, high unemployment and low employment, the issue of selected exchange rate
policy, inappropriate sector allocation of bank loans, euroization of the Croatian economy,
level of bank loans interest rate, insolvency of the Croatian economy, disproportions in
delivering financial results and economic position of companies and banks, disproportions in
export-import activities, internal and external imbalance i.e. the issue of double deficit and
related issue of public and foreign debt, as well as procyclicality of banking risk provisions.
The connection between these deformities and/or imbalances and potential causes has been
researched including: monetary policy, market and financial discipline, risk management,
financial markets and institutions as well as regulation-structure-concentration-competition
of the banking sector. Based on the research conducted, the findings have been synthesized,
the initial hypothesis confirmed and possibilities of eliminating identified deformities and/or
imbalances set forth.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- U teorijskom dijelu doktorske disertacije utvrđena je uloga znanja kao i značajke
znanja kao ekonomskog resursa. Utvrñena su ...teorijska obilježja ekonomije znanja, te
preduvjeti nastanka ekonomije znanja: brz razvoj znanosti i proces globalizacije.
Ekonomija znanja snažno je povezana s održivim razvojem, a inovacije postaju imperativ
gospodarskog razvitka. Stoga, razvijene nacionalne ekonomije nastoje formirati
nacionalne inovacijske sustave i prerasti u tzv. inovacijska društva. Veća primjena znanja
i inovacija u svim sferama društva dovodi do transformacije ekonomija u pravcu
gospodarstava utemeljenih na znanju. Teorijska osnova za tu transformaciju utemeljena
je na tzv. Teorijskom okviru ekonomije znanja koji je osmišljen u sklopu projekta
„Znanje za razvoj“ Svjetske banke. Taj se teorijski okvir ekonomije znanja sastoji od
četiriju stupova ekonomije znanja, a to su: Ekonomski poticaji i institucionalni režim;
Obrazovana i vješta radna snaga; Efikasan inovacijski sustav; i Moderna i adekvatna
informacijska infrastruktura. Sinergija transformacija u navedena četiri stupa gradi
gospodarstvo utemeljeno na znanju.
U empirijskom dijelu disertacije provedeno je istraživanje kojemu je bio cilj
utvrditi specifične „scenarije“ transformacije ekonomija za skupine zemalja sličnog
dostignutog stupnja gospodarskog razvoja u pravcu dostizanja gospodarstva utemeljenog
na znanju. Pri tome su korišteni statistički podaci čimbenika ekonomije znanja dostupni u
benchmarking alatu Metodologije procjene znanja (KAM) Svjetske banke na uzorku od
118 zemalja. Tako su primjenom komponentne i multivarijatne analize utvrñeni
relevantni stupovi i čimbenici ekonomije znanja za tri različite dohodovne skupine
zemalja. Na temelju rezultata empirijskog istraživanja formirani su modeli, te dani
prijedlozi i preporuke za upravljanje čimbenicima ekonomije znanja i brži održivi
gospodarski razvoj triju dohodovnih skupina zemalja. Na temelju rezultata istraživanja
formirani su i znanstveno utemeljeni prijedlozi i mjere za unaprjeñenje razvoja Republike
Hrvatske u cilju dostizanja gospodarstva utemeljenog na znanju.- The theoretical part of the doctoral dissertation sets out the importance and the
role of knowledge as a basic economic resource. It lays out the theoretical features and
preconditions for the knowledge economy, such as rapid development of science and
globalization. Knowledge economy is strongly linked to sustainable development, and as
a result innovations have become an imperative of economic development. Therefore,
developed national economies tend to form national innovation systems in order to
evolve into innovative societies. Greater use of knowledge and innovation in all spheres
of society leads to the transformation of an economy into an economy based on
knowledge. The theoretical foundation for this transformation lies in Knowledge
Economy Framework within the "Knowledge for Development" program of the World
Bank. This theoretical framework consists of four pillars of knowledge economy:
economic incentives and institutional regime, educated and skilled workforce, efficient
innovation system, and modern and adequate information infrastructure. The synergy of
transformation in the four pillars creates a knowledge-based economy.
The empirical part of the dissertation presents the research carried out in order to
establish the transformation "scenarios" for three groups of countries, grouped according
to their income level, into knowledge-based economies. The research has been conducted
by using indicators of knowledge economy, which are a part of Knowledge Assessment
Methodology (benchmarking tool of the World Bank), on a sample of 118 countries. The
application of the principal component and multivariate analyses determined different
significant factors and pillars of knowledge economy for the different income groups.
Three models of managing knowledge economy factors and achieving a more rapid
sustainable development for all three income groups have been developed based on the
obtained results. Moreover, the research results made it possible to formulate
scientifically based proposals and measures of enhancing the development of Republic of
Croatia towards a knowledge-based economy.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
