The interplay of knowledge, education, human potential, intellectual capital, lifelong learning and economic development is becoming increasingly evident. There is a rapid growth of new and even ...faster obsolescence of existing knowledge, and 21 are considered to be. The century is where people and societies are distinguished by their use of knowledge in everyday life. Based on science-based knowledge of human resources, knowledge, knowledge society and economic development, the dissertation points to human resources and changes in human resources management and development that are a necessary presumption for the development of a knowledge-based economy. The dissertation presents scientific knowledge, education, economic development and human resources development. The basic characteristics of knowledge and knowledge society and the importance of human resources and education for economic growth and development were explored and presented. On the basis of these findings, the impact of education, technology and economic development in a knowledge-based economy and the contribution of human resources education was determined by economic growth and development. In addition to quantitative and qualitative analysis methods, the contribution of innovation and technology development and research capacity to economic growth and development was explored, identified and interpreted. The use of mathematical and statistical methods measured the development of human resources for 110 countries in the world and placed Croatia in the world and European environment. In particular, the development of human resources of all Croatian counties was investigated and analysed. Following the results of empirical research, a number of measures and activities have been proposed to form a strategy for the development of human resources in a knowledge-based society and indicate necessary changes in education systems. Increasing human capital accumulation through human resources increases the rate of economic growth, and that insufficient and/or inadequate human education has a negative impact on economic growth, and economic growth and development is based on a combination of good functioning of education systems and development of research capacities that determine innovation and technology development.
Međuutjecajnost znanja, obrazovanja, ljudskog potencijala, intelektualnog kapitala, cjeloživotnog učenja i gospodarskog razvoja postaje sve očitija. Dolazi do brzog rasta novog i još bržeg zastarijevanja postojećeg znanja te se smatra da će 21. stoljeće biti ono u kome će se ljudi i društva razlikovati po upotrebi znanja u svakodnevnom životu. Polazeći od znanstveno utemeljenih spoznaja o ljudskim potencijalima, znanju, društvu znanja i ekonomskom razvoju, disertacija ukazuje na značajke ljudskih potencijala i promjene u upravljanju i razvoju ljudskih potencijala koje su nužna pretpostavka za razvoj gospodarstva temeljenog na znanju. U disertaciji se prikazuju dosadašnje znanstvene spoznaje o znanju, obrazovanju, gospodarskom razvoju te o razvoju ljudskih potencijala. Istražene su i prezentirane temeljne karakteristike znanja i društva znanja te značaj ljudskih potencijala i obrazovanja za ekonomski rast i razvoj. Na osnovu tih spoznaja utvrđen je međusobni utjecaj obrazovanja, tehnologije i ekonomskog razvoja u gospodarstvu temeljenom na znanju te doprinos obrazovanja ljudskih potencijala gospodarski rast i razvoj. Uz pomoć metoda kvantitativne i kvalitativne analize istražen je, utvrđen i interpretiran doprinos razvoja inovacija i tehnologije te istraživačkih kapaciteta gospodarskom rastu i razvoju. Primjenom matematičkih i statističkih metoda izmjerena je razvijenost ljudskih potencijala za 110 zemalja svijeta te je pozicionirana Hrvatska u svjetskom i europskom okruženju. Posebice je istražena i analizirana razvijenosti ljudskih potencijala svih hrvatskih županija. Slijedom rezultata empirijskog istraživanja predložen je niz mjera i aktivnosti za formiranje strategije razvoja ljudskih potencijala u društvu temeljenom na znanju te se ukazuje na nužne promjene u obrazovnim sustavima. Smatra se da se povećanjem akumulacije ljudskog kapitala putem razvoja ljudskih potencijala povećava stopa gospodarskog rasta te da nedovoljna i/ili neodgovarajuća obrazovanost ljudskih potencijala ima negativan utjecaj na ekonomski rast te da se ekonomski rast i razvoj zasnivaju na kombinaciji dobrog funkcioniranja sustava obrazovanja i razvijenosti istraživačkih kapaciteta koji determiniraju razvoj inovacija i tehnologije.
Međuutjecajnost znanja, obrazovanja, ljudskog potencijala, intelektualnog kapitala, cjeloživotnog učenja i gospodarskog razvoja postaje sve očitija. Dolazi do brzog rasta novog i još bržeg zastarijevanja postojećeg znanja te se smatra da će 21. stoljeće biti ono u kome će se ljudi i društva razlikovati po upotrebi znanja u svakodnevnom životu. Polazeći od znanstveno utemeljenih spoznaja o ljudskim potencijalima, znanju, društvu znanja i ekonomskom razvoju, disertacija ukazuje na značajke ljudskih potencijala i promjene u upravljanju i razvoju ljudskih potencijala koje su nužna pretpostavka za razvoj gospodarstva temeljenog na znanju. U disertaciji se prikazuju dosadašnje znanstvene spoznaje o znanju, obrazovanju, gospodarskom razvoju te o razvoju ljudskih potencijala. Istražene su i prezentirane temeljne karakteristike znanja i društva znanja te značaj ljudskih potencijala i obrazovanja za ekonomski rast i razvoj. Na osnovu tih spoznaja utvrđen je međusobni utjecaj obrazovanja, tehnologije i ekonomskog razvoja u gospodarstvu temeljenom na znanju te doprinos obrazovanja ljudskih potencijala gospodarski rast i razvoj. Uz pomoć metoda kvantitativne i kvalitativne analize istražen je, utvrđen i interpretiran doprinos razvoja inovacija i tehnologije te istraživačkih kapaciteta gospodarskom rastu i razvoju. Primjenom matematičkih i statističkih metoda izmjerena je razvijenost ljudskih potencijala za 110 zemalja svijeta te je pozicionirana Hrvatska u svjetskom i europskom okruženju. Posebice je istražena i analizirana razvijenosti ljudskih potencijala svih hrvatskih županija. Slijedom rezultata empirijskog istraživanja predložen je niz mjera i aktivnosti za formiranje strategije razvoja ljudskih potencijala u društvu temeljenom na znanju te se ukazuje na nužne promjene u obrazovnim sustavima. Smatra se da se povećanjem akumulacije ljudskog kapitala putem razvoja ljudskih potencijala povećava stopa gospodarskog rasta te da nedovoljna i/ili neodgovarajuća obrazovanost ljudskih potencijala ima negativan utjecaj na ekonomski rast te da se ekonomski rast i razvoj zasnivaju na kombinaciji dobrog funkcioniranja sustava obrazovanja i razvijenosti istraživačkih kapaciteta koji determiniraju razvoj inovacija i tehnologije.
mu Istraživanje se oslanja na arhivski fond Dvorskoga Trgovinskog vijeća i podređene ... službe. Trgovinske intendanture u Trstu, koja je od 1748. do 1776. provodila merkantilističku gospodarsku ...politiku, u austrijskoj i njemačkoj verziji poznatu kao kameralizam. Autorica se pita kako se taj gospodarski sustav odrazio na gospodarski život u Senju i Karlobagu. koji su tijekom stvaranja jedinstvenoga gospodarskog prostora jadranskih zemalja "inkorporirani" u taj prostor nazvan "Litorale austriaco". Nalazi istraživanja navode na zaključak da je glavna značajka merkantilizma centralističko, uniformno i dirigirano planiranje i vođenje gospodarske politike iz bečke središnjice, bez sudjelovanja lokalnog stanovništva i bez obzira na regionalne potrebe i osobitosti. Gospodarstvo su vodili državni činovnici; oni nisu poticali privatno poduzetništvo. Stanovništvo je na tu politiku reagiralo pasivno ili pružajući otpor. No ipak. merkantilistički su projekti bili temelji i preduvjeti za gospodarske pothvate, koji su se mogli ostvariti tek nakon napuštanja merkantilističkog sustava.
The Republic of Croatia as a number of countries in transition faces numerous difficulties in the field of transport, economy, foreign trade and foreign exchange operations, foreign and internal ...indebtedness, social welfare policy and demography etc. In order to solve efficiently these extremely complex problems it is necessary to use special instruments of state economic policy, since satisfactory results could not be achieved by using conventional instruments. One of the internationally recognized and most frequently used special instrument of central state economic policy for resolving the above mentioned difficulties without state investments and without state risk is the institute of «Free zone». In this paper, through the elaboration of the term, structure and function of the institute of «Free zone» and by presenting draft measures for its application in the Republic of Croatia, the intention has been to help the bodies of the state authority and government administration find adequate solution to current difficulties in the quickest and the most efficient way and at the same time provide a source which would give professionals and scientists in this field a support in search of these solutions.
Republika Hrvatska, kao i veći broj zemalja u tranziciji, sukobljava se s više poteškoća iz područja: prometa, gospodarstva, vanjskotrgovinskog i deviznog poslovanja, vanjske i unutarnje zaduženosti, socijalne politike i demografije itd. Za učinkovito rješavanje tih izuzetno složenih problema potrebno se koristiti specijalnim instrumentima državne gospodarske politike jer se pokazalo da se uporabom konvencionalnih instrumenata ne postižu zadovoljavajući rezultati. Jedan od među narodno priznatih i najčešće rabljenih specijalnih instrumenta središnje državne gospodarske politike za rješavanje navedenih teškoća bez državnog ulaganja i bez državnog rizika je institut slobodna zona. Elabo- racijom pojma, strukture i funkcije instituta slobodna zona i izradom prijedloga mjera za njegovu primjenu u Republici Hrvatskoj, u ovom radu, namjerava se pomoći tijelima državne vlasti i uprave da što brže i učinkovitije nađu odgovarajuća rješenja za aktualne teškoće, a struci i znanosti osigurati izvor za davanje potpore u traženju tih rješenja.
Republika Hrvatska, kao i veći broj zemalja u tranziciji, sukobljava se s više poteškoća iz područja: prometa, gospodarstva, vanjskotrgovinskog i deviznog poslovanja, vanjske i unutarnje zaduženosti, ...socijalne politike i demografije itd. Za učinkovito rješavanje tih izuzetno složenih problema potrebno se koristiti specijalnim instrumentima državne gospodarske politike jer se pokazalo da se uporabom konvencionalnih instrumenata ne postižu zadovoljavajući rezultati. Jedan od među narodno priznatih i najčešće rabljenih specijalnih instrumenta središnje državne gospodarske politike za rješavanje navedenih teškoća bez državnog ulaganja i bez državnog rizika je institut slobodna zona. Elabo- racijom pojma, strukture i funkcije instituta slobodna zona i izradom prijedloga mjera za njegovu primjenu u Republici Hrvatskoj, u ovom radu, namjerava se pomoći tijelima državne vlasti i uprave da što brže i učinkovitije nađu odgovarajuća rješenja za aktualne teškoće, a struci i znanosti osigurati izvor za davanje potpore u traženju tih rješenja.
