Postupci uzorkovanja za mikrobiološku analizu hrane mogu utjecati na krajnji rezultat mikrobiološke pretrage. Uzorkovanje trebaju provoditi educirane i stručne osobe; pribor i oprema za uzorkovanje ...moraju biti sterilni; uzorak koji se uzorkuje mora biti reprezentativan, što znači da mora predstavljati jednu seriju ili lot proizvoda iz koje je uzet. Vrlo je važno uzorkovati dostatnu količinu uzorka koja je dovoljna za mikrobiološku analizu. Transport uzoraka do laboratorija i početak pretrage mora se provesti u što kraćem vremenu uz poštivanje temperaturnog režima. Sa svim se uzorcima treba postupati tako da bi se izbjeglo bilo kakvo oštećenje ambalaže. Uzorci moraju biti propisno upakirani te pravilno označeni. Subjekt u poslovanju s hranom sam određuje učestalost uzorkovanja hrane, vode i površina koje dolaze u dodir s hranom koja je definirana
planom samokontrole, a nadležna tijela kontroliraju provedbu propisanih planova. Osim uzorkovanja tijekom samokontrole koje provode osobe u poslovanju s hranom u Republici Hrvatskoj postoje i službene kontrole koje su propisane od nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj.
Mikotoksini predstavljaju toksične tvari koje učestalo kontaminiraju hranu i hranu za životinje, uzrokujući štetne učinke na zdravlje ljudi i životinja te značajne ekonomske gubitke diljem svijeta. ...Ovaj rad
daje pregled dosadašnjih istraživanja i spoznaja o metodama biološke detoksifikacije mikotoksina. Biološka detoksifikacija podrazumijeva primjenu mikroorganizama i njihovih enzima s ciljem razgradnje ili modifikacije strukture mikotoksina, a rezultira transformacijom izvornih
spojeva i nastankom manje toksičnih produkata, odnosno dekontaminacijom
mikotoksina. Međutim, dosadašnja istraživanja i dobivene spoznaje još uvijek nisu rezultirale primjenom u prehrambenoj i stočarskoj industriji
odnosno odobravanjem njihove uporabe od strane zakonodavstva. Potrebna su daljnja istraživanja o mehanizmima biorazgradnje, sigurnosti mikroorganizama, odnosno utjecaju primjene bioloških metoda na nutritivna svojstva i nastale produkte degradacije, kako bi metode biološke detoksifikacije mikotoksina mogle biti učinkovito primjenjene u
industriji.
Zearalenon je mikotoksin, metabolit plijesni iz roda Fusarium. Žitarice i proizvodi na bazi žitarica su u ljudskoj prehrani, kao i u hranidbi životinja, među najzastupljenijim komponentama, a ujedno ...i vrlo pogodna sirovina za razvoj plijesni koje tvore mikotoksine. Izloženost farmskih životinja ovom mikotoksinu dovodi do poremećaja urogenitalnog sustava, dok jača akutna ili kronična izloženost prouzroče trajne posljedice na organima reproduktivnog sustava u vidu degenerativnih promjena testisa, jajnika (atrofija), steriliteta te pobačaja. Prijenos fuzarijskih mikotoksina u hranu životinjskog podrijetla (primarno mlijeko i meso) je općenito nizak te se stoga smatra da ove namirnice ne predstavljaju znatnu opasnost za zdravlje ljudi, ukoliko su farmske životinje unosile hranu kontaminiranu ovim mikotoksinima. Međutim, važan problem može predstavljati prisutnost zearalenona i njegovih metabolita u hranu životinjskog podrijetla te sinergijski učinak više različitih mikotoksina i brojnih metabolita u organizmu koji su po svojoj kemijskoj strukturi slični estrogenim hormonima te njihova pojavnost u hrani biljnog podrijetla koju potrošači učestalo konzumiraju. Kako bi se izbjegli negativni učinci zearalenona i ostalih fuzarijskih mikotoksina za zdravlje ljudi i životinja neophodno je sprječavanje rasta plijesni, sustavna kontrola hrane i hrane za životinje.
Ukoliko do kontaminacije i dođe, nužna je i primjena efikasnih metoda detoksikacije, odnosno dekontaminacije onečišćenih sirovina i proizvoda.
Ljekovita svojstva gljiva Širić, Ivan; Han, Luka
Glasnik Zaštite Bilja,
12/2018, Volume:
41, Issue:
6
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Cilj ovog rada je dati pregledan prikaz ljekovitih svojstava nekih vrsta gljiva. Prikazane vrste gljiva
sistematski pripadaju razredu Basidiomycetes, a prema načinu ishrane su saprotrofi te su ...izuzetno
pogodne za uzgoj. Također, neke od vrsta spomenutih u ovom radu rastu na prirodnim staništima diljem
Hrvatske. Danas su gljive popularna vrijedna hrana, jer imaju nisku kalorijsku vrijednost, siromašne su
ugljikohidratima, mastima i natriju te ne sadrže kolesterol. Gljive sadrže važne hranjive tvari, uključujući
selen, kalij, riboflavin, niacin, vitamin D, proteine i vlakna. Brojna istraživanja ukazuju blagotvorne učinke
na zdravlje i liječenje nekih bolesti gljivama, kao što su prevencija ili liječenje Parkinsonove i Alzheimerove
bolesti, hipertenzije i visokog rizika od moždanog udara. Također se koriste za smanjenje vjerojatnosti
pojave raka i metastaza. Gljive djeluju antibakterijski, snizuju kolesterol i jačaju imunološki sustav te su
važan izvori bioaktivnih spojeva.
Enterokoki imaju važnu ulogu u fermentaciji hrane te često pokazuju probiotička svojstva. U ovom radu istražen je njihov antimikrobni učinak in vitro prema referentnim sojevima i sojevima izoliranih ...iz hrane bakterija Listeria monocytogenes, Listeria ivanovii, Listeria innocua, Yersinia enterocolitica i Salmonella Typhimurium. Korištena je agar difuzijska metoda, a nadtalozi neutralizirani i tretirani proteazom. Enterococcus faecalis EF-101 je pokazao snažno inhibicijsko djelovanje prema svim sojevima bakterije roda Listeria, kao i soja Y. enterocolitica O:3. Karakterizacijom inhibitora ustvrđeno je da se radi o tvari proteinske strukture, moguće bakteriocina enterocina čija je aktivnost bila 1280 AU/mL. Potrebna su daljnja istraživanja radi potencijalne primjene enterocina kao prirodnog konzervansa u očuvanju održivosti i povećanja mikrobiološke sigurnosti hrane.
Prema sistematici Salsola soda L. ili sodna solnjača spada u porodicu Chenopodiaceae. To je jednogodišnja samonikla vrsta i koristi se kao povrće u Dalmaciji i šire na cijelom Mediteranu. ...Rasprostranjena je na šljunkovitim i pjeskovitim staništima na otocima i uz obalu Jadranskog mora. Biljka je punog svjetla, pokazatelj ekstremne topline, a uspijeva na staništu visokog saliniteta (halofit). Ugrožena je radi lošeg gospodarenja staništima na kojima se nalazi. Kao hrana
Salsola soda
L. je niskokalorična i izvor je esencijalnih vitamina. Zelena boja listova pokazuje da posjeduje znatnu količinu vitamina A i K, a kiselkast okus da je bogata vitaminom C. Uvrštena je na popis bilja „Plants for the future“, kao prehrambena namirnica te se koristi i uzgaja diljem Europe, najviše u Italiji, Engleskoj, Grčkoj i sve više u Hrvatskoj duž Jadranske obale. Blisko srodna podvrsta Salsola kali L. ssp. tragus (L.) Nyman, također je zabilježena u Hrvatskoj, a radi velike količine proteina koristi se kao stočna hrana.
According to the systematic Salsola soda L. belongs to the family Chenopodiaceae. It is a wild growing annual plant and it is mostly used as a vegetable in Dalmatia and more widely in the Mediterranean area. It is widespread in gravelly and sandy habitats along the islands and Adriatic coast. This plant needs to be exposed to the full light. It is an indicator of extreme heat, and thrives in a high-salinity (halophyte) habitat. It is endangered due to poor managment of the habitat in which it is widespread. As a food, Salsola soda L. has a low calorie content and it is a source of essential vitamins. The green leaf color indicates that it has a substantial amount of vitamins A and K, and its sour taste suggests that it is rich in vitamin C. It is included in the list of Plants for the Future, as a nutritional plant and itis cultivated throughout Europe, mostly in Italy, England, Greece and even more in the Mediterranean part of Croatia along the Adriatic coast. Closely related subspecies Salsola kali L. ssp. tragus (L.) Nyman, also noted in Croatia, due to the large amount of protein is used as animal feed
Samonikla flora i fauna nisu u potpunosti iskorištene u ljudskoj prehrani. U ovom radu prikazani su rezultati terenskih botaničkih istraživanja uglavnom zeljastih vrsta i podvrsta suhih mediteranskih ...travnjaka i šumskih rubova područja Ćićarije. Tijekom više vegetacijskih sezona od proljeća do jeseni floristički je istraživano područje Natura 2000 zaštićenih staništa (habitat 62A0). U cilju povećanja mogućnosti proizvodnje hrane i raznolikosti poljoprivrednih proizvoda, ovdje je izdvojeno i opisano 106 svojti. Od 32 vrste koje se koriste kao hrana (npr. Artium lappa, Scorzonera hispanica, Capsella bursa-pastoris, Diplotaxis tenuifolia, Rumex acetosa i dr.), najviše je samoniklog povrća (19 svojti), 9 vrsta se koristi kao samoniklo voće i 4 vrste kao baza za izradu pića. Od 46 vrsta koje se koriste kao hrana za životinje, većina ih spada u porodicu trava (Poaceae), među njima nalazimo 3 vrste koje se koriste kao samoniklo povrće (Portulaca oleracea, Trifolium incarnatum i T. aureum) i 3 kao arome (Elymus repens, Melilotus officinalis i Trifolium pratense). Također među njima nalazimo 8 medonosnih biljaka (npr. Marrubium vulgare, Melilotus officinalis). U kategoriji materijala odnosno tvari nalazimo biljke poput Hyssopus officinalis, Juniperus communis, Salvia officinalis i dr. Povećanje proizvodnje hrane od samoniklih biljaka koje nas okružuju, kao i povećanje prerade u određene proizvode (npr. začina i dodataka hrani) je moguće, pri tome imajući u vidu potrebu zaštite okoliša i aktualne klimatske promjene.
Wild growing flora and fauna are not fully utilized in human nutrition. This paper presents the results of field botanical research and mainly herbaceous species and subspecies of dry Mediterranean grasslands and forest edges of the Ćićarija area. During several vegetation seasons from spring to autumn, the area of Natura 2000 protected habitats (habitat 62A0) was floristically explored. In order to increase the possibility of food production and diversity of agricultural products, 106 taxa have been singled out and described here. Of the 32 species used as food (eg Artium lappa, Scorzonera hispanica, Capsella bursa-pastoris, Diplotaxis tenuifolia, Rumex acetosa, etc.), most are wild vegetables (19 taxa), 9 taxa are used as wild fruits and 4 taxa as a base for making drinks. Of the 46 species used as animal feed, most belong to the grass family (Poaceae), there are also 3 species used as wild vegetables (Portulaca oleracea, Trifolium incarnatum and T. aureum) and 3 as aromas (Elymus repens, Melilotus officinalis and Trifolium pratense). Among them we also find 8 honey plants (eg Marrubium vulgare, Melilotus officinalis). In the category of materials or substances we find plants such as Hyssopus officinalis, Juniperus communis, Salvia officinalis and others. Increasing food production from wild plants that surround us, as well as increasing processing in certain products (eg spices and food additives) is possible, bearing in mind the need for environmental protection and current climate change.
Ciklopiazonična kiselina Kiš, Maja; Vulić, Ana; Kmetič, Ivana ...
Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam,
09/2019, Volume:
14, Issue:
1-2
Journal Article
Open access
Mikotoksini su proizvodi sekundarnog metabolizma toksikogenih plijesni koji predstavljaju vrlo česte onečišćivače hrane i hrane za životinje. Ciklopiazonična kiselina (CPA) je indol-tetraminska ...kiselina koju sintetiziraju različite plijesni iz rodova Penicillium (P. griseofulvum,
P. camemberti, P. commune, P. dipodomyicola) i Aspergillus (A. flavus, A. oryzae, A. tamarii). CPA je prirodni kontaminant hrane biljnog (kukuruz, kikiriki, riža) i animalnog podrijetla, uključujući mlijeko, sir i suhomesnate proizvode. Česta zajednička pojavnost CPA i aflatoksina u hrani i hrani za životinje upućuje na moguće sinergističko djelovanje. Iako toksični učinci CPA nisu detaljno proučeni, kod pojedinih životinjskih vrsta dokazano je tremorgeno, neurokemijsko i imunosupresivno djelovanje. S obzirom da je CPA slabo istražen mikotoksin, nužna su daljnja istraživanja njegove toksičnosti, pojavnosti te sinergističkog učinka više različitih mikotoksina koji se mogu nalaziti u istoj namirnici.
Pozadina istraživanja. Polisaharidi izolirani iz biljaka, gljivica i bakterija imaju dokazani imunomodulacijski učinak. Ljuska slanutka, koja se smatra otpadom prehrambene industrije, bogata je ...antioksidansima i bioaktivnim spojevima. Eksperimentalni pristup. U ovom smo radu ispitali imunomodulacijsku aktivnost polisaharida iz ljuske slanutka (Cicer arietinum L.) vrste kabuli. Ispitivanje je provedeno in vitro na staničnoj liniji RAW264,7, a in vivo na BALB/c miševima, uzgojenim u uvjetima bez patogena specifičnih za miševe. Rezultati i zaključci. U ispitivanju in vitro na makrofagu sličnim stanicama RAW264,7, tri pročišćene frakcije polisaharida iz ljuske slanutka imale su izraženu imunomodulacijsku aktivnost. Uzorak iz treće frakcije imao je veći utjecaj na preživljavanje stanica, znatnije je poboljšao fagocitni indeks i u najvećoj mjeri utjecao na aktivnost kisele fosfataze. Osim toga, taj je uzorak bitno (p
Toplinska i fizikalna svojstva proizvoda mijenjaju se tijekom odmrzavanja, pa je određivanje vremena odmrzavanja oduvijek predstavljalo problem. Razvijeni su različiti matematički modeli za ...rješavanje tog problema, počevši od relativno jednostavnih analitičkih funkcija koje polaze od niza pretpostavki, pa sve do raznih empirijskih modela što uključuju složene izračune. U ovom su radu kritički prikazani analitički, empirijski i grafički modeli. Osim toga, raspravlja se o uvjetima potrebnim za rješavanje problema, ograničenju i mogućoj primjeni modela. Grafički i polugrafički modeli izvedeni su iz numeričkih metoda. Numeričke metode nisu uvijek primjenjive jer izračuni oduzimaju puno vremena, a specijalizirani su programi i oprema uglavnom skupi. Zbog toga su za primjenu u inženjerstvu prikladniji analitičko-empirijski modeli. Ovaj revijalni prikaz potvrđuje da ne postoji jednostavna, točna i u praksi lako izvediva analitička metoda određivanja vremena odmrzavanja prehrambenih proizvoda, te da treba razviti jednostavnije metode. Zaključeno je da postojeća rješenja treba poboljšati ili treba razviti nove modele koji će omogućiti precizno određivanje vremena odmrzavanja u različitim uvjetima prijenosa topline prilikom obrade hrane.