Distanciranje Crne Gore od državne zajednice sa Srbijom otpočinje krajem 1990-ih, u vremenu u kojem je promotorima srpske velikodržavne ideologije izrazito sužen prostor da takvo što spriječe silom. ...Stoga se posegnulo za drugim instrumentima usmjerenima na uništenje ili minoriziranje identitetne konstrukcije nacionalnog crnogorstva među pravoslavnom populacijom Crne Gore te na njezino nadomještanje nacionalnim srpstvom, uz ispravnu procjenu da je nacionalno crnogorstvo glavna snaga u samosvojnom uobličavanju Crne Gore. Takva kojoj je najbolje suprotstaviti od dijela nekadašnjih nacionalnih Crnogoraca oblikovani »srpski narod u Crnoj Gori« kako bi se tu zemlju zadržalo, odnosno, nakon postizanja neovisnosti 2006. vratilo pod srpsko državno okrilje. U ovome radu dat ćemo prikaz povijesnog razvoja koji je omogućio da prikazani vid srpskog velikodržavnog djelovanja u Crnoj Gori bude relativno uspješan, a zatim i uvid u postojeće političke i nacionalne-demografske suodnose u toj zemlji. Ujedno, analizirat ćemo uzroke koji utječu na to da se nacionalno crnogorstvo teško nosi s pokušajima vlastite identitetne destrukcije te istaknuti razloge zbog kojih bi u svojim naporima za samoodržanjem trebali dobiti sasvim konkretnu podršku regionalnih i euroatlantskih struktura.
The distancing of Montenegro from the state union with Serbia began in the late 1990s, a time when proponents of the Greater Serbian nationalist ideology had significantly limited capacity to prevent it by force. Therefore, they resorted to other instruments aimed at the destruction or marginalization of identity construction of Montenegrin nationalism among the Orthodox population of Montenegro, and its replacement with Serbian national identity. They correctly assessed that Montenegrin nationalism was the main force in shaping an independent Montenegro. To counter this, they used the “Serbian people in Montenegro” formed from a faction of former Montenegrin nationals, with the aim of retaining, and after achieving independence in 2006, also returning the country under Serbian state protection. This paper will provide an overview of the historical development that enabled this relatively successful implementation of the form of Serbian Greater nationalist activity in Montenegro, as well as an insight into the existing political and national-demographic inter-relations in the country. Additionally, we will analyze the factors that make it difficult for Montenegrin nationalism to cope with attempts of its own identity destruction, and emphasize the reasons why they should receive concrete support from regional and Euro-Atlantic structures in their self-preservation efforts.
U radu se analiziraju paralelne kulturne politike Jugoslavenskog odbora, odnosno Ivana Meštrovića u Velikoj Britaniji (1915. – 1918.), i pokušaji da se u Hrvatskoj tijekom trajanja Velikog rata ...mobilizira osobito civilno stanovništvo pomoću propagandnih ratnih izložbi. Pritom se objašnjava geneza raskola među umjetničkim krugovima i ideološka matrica onih koji su pristajali uz kulturno jugoslavenstvo, odnosno onih koji su pokušavali djelovati u sklopu Glavnog stana ratne štampe kao središnjeg mjesta okupljanja intelektualaca i umjetnika iz čitave Habsburške Monarhije.
Šio straipsnio tikslas yra pasiūlyti naujo fenomenologinio požiūrio į gėdą apmatus. Tvirtinama, jog dominuojančios gėdos teorijos yra pernelyg siauros ir gėdą supranta vien kaip socialinių sankcijų ...baimę ar intymią patirtį, kai subjektas tampa išorinių socialinių normų objektu. Parodoma, kad gėdą reikėtų suprasti kaip individo išgyvenimą, jog jis nėra pajėgus pasiekti ego idealo standartų, nes stokoja kažko vertingo. Žvelgiant iš šios perspektyvos, gėda yra labai intymus išgyvenimas, kai individas vertina save neigiamai, nes esą stokoja to, kas, jo nuomone, jam reikalinga. Kita vertus, kadangi stoka pasireiškia tik individui lyginant realųjį savo Aš su ego idealu, gėda visuomet pasižymi ideologiniu aspektu, nes ego idealas atspindi bendras ideologines vertybes, prie kurių individas prisirišęs ir kurios sudaro dalį jo savipratos.
Antirodni pokreti u 21. stoljeću Gergorić, Maja
Anali Hrvatskog politološkog društva,
12/2020, Volume:
17, Issue:
1
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Početak 21. stoljeća obilježili su pojava i širenje antirodnih pokreta u Europi i Latinskoj Americi. U ovom radu prikazujem literaturu o tim pokretima. Analizirane radove izabrala sam pregledom ...akademske tražilice Google Scholar, a temeljni kriterij za uvrštavanje u analizu bila je uporaba izraza "antirodni" u naslovu, sažetku ili sadržaju teksta. U analizu su uvrštena šezdeset dva rada, a pregled je strukturiran prema glavnima analitičkim pristupima u studijama društvenih pokreta: prema kulturnim artefaktima i diskurzivnim okvirima, organizacijskim obilježjima i aktivističkim mrežama te strukturama političkih mogućnosti. U članku analiziram i određenje pojmova, dizajn istraživanja, korištene metode i zemljopisnu pokrivenost istraživanjima. Na temelju analize sadržaja zaključujem kako su antirodni pokreti određeni heterogeno, kako su korištene metode i zemljopisna pokrivenost homogeni te kako u analizi prevladavaju kulturni artefakti i diskurzivni okviri.
The beginning of the 21st century was marked by the emergence and geographical spread of anti-gender movements in Europe and Latin America. The analysed research articles were selected through the Google Scholar academic search engine with the basic criterion for inclusion in the analysis being the mention of the term 'anti-gender' in the title, abstract, or the body of the text. Sixty-two papers on the subject of anti-gender movements have been included in the analysis, and the review is structured according to the main analytical approaches in social movements studies: regarding cultural artefacts and discursive frames, organizational characteristics and activist networks, and the structure of political opportunities. The article also analyses the conceptual definitions, the methods used, and the geographical coverage of the research. Based on the content analysis the author concludes the presence of heterogeneity in terms of the conceptual definition, homogeneity when it comes to methods and geographical coverage, and the prevalence of cultural artefacts and discursive frameworks when analysing anti-gender movements.
Miestų nacionalizavimo procesas – su nacionaline bendruomene besitapatinančiųjų žmonių pastangos įvairiais būdais tame mieste įsigalėti – ilgajame XIX šimtmetyje reiškėsi didelėje Vidurio Rytų ...Europos dalyje. Toks nacionalizavimas šiame regione beveik visais atvejais reikšdavo daugiakultūrio miesto transformavimą į „savąjį“ miestą, esą priklausantį vienai nacijai. Nors šio proceso tyrimus Europos istoriografijoje šiandien jau sudėtinga būtų įvardyti inovatyviais, lietuvių pastangų įsigalėti miestuose tyrimai šiuo metu tik įsibėgėja, o į daugelį klausimų, ypač susijusių su pradiniu šio proceso etapu, iki šiol neatsakyta. Straipsnyje, remiantis dabartine tyrimų padėtimi, aiškinamasi, ar lietuvių pastangos įsigalėti miestuose gali būti apibendrinamos ir kontekstualizuojamos pagal bendraregionį pavyzdį. Siekiama atsakyti į klausimą, ar regiono kontekste miestų lituanizacija buvo kuo nors išskirtinė. Nagrinėjama, kokie veiksniai nulėmė šios lituanizacijos specifiką.
It seems that the academic community is not interested in any branch of philosophy more than in ethics, the philosophy of morality. With the more pronounced questions of 21st century culture, the ...question of human action precisely in the context of the creation of “good or evil” is now becoming a burning issue, leading to contradictory scientific analyses and interpretations. We constantly discuss the ethics or lack of ethics in the world around us, too often only superficially understanding or experiencing this concept. In art and literature, it is the development of contemporary literary theories that contributes to the more intensive development of ethical criticism and to interdisciplinary links between philosophy and literary science. This paper, through various critical approaches, discusses the role of ethics and ethical criticism, aesthetics and ideology in children’s literature and critically analyses the positive and negative aspects of these phenomena.
Socijaldemokracija u Hrvatskoj Maldini, Pero; Raos, Višeslav
Politička misao,
2023, Volume:
60, Issue:
1
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
U kontekstu opće krize i opadanja političke potpore socijaldemokraciji članak se usredotočuje na socijaldemokraciju u Hrvatskoj i na razinu izborne potražnje. Nastojeći pridonijeti razumijevanju ...stanja socijaldemokracije u Hrvatskoj, analizira se odnos ideološkog samoidentificiranja birača i njihovih stranačkih preferencija na primjeru socijaldemokracije i glasovanja za SDP. Na temelju podataka dobivenih terenskim anketnim istraživanjima u razdoblju od 1999. do 2020. godine nastoje se identificirati faktori koji utječu na to da socijaldemokratski birači glasuju, odnosno ne glasuju za stranku koja tu političku ideologiju predstavlja – SDP. U radu se testira generalizirani linearni mješoviti model u kojemu se godine anketiranja tretiraju kao slučajni efekti. Kao značajni faktori koji objašnjavaju zašto neki socijaldemokrati glasuju za SDP, a neki ne pokazuju se samoidentifikacija na ljestvici lijevo-desno te stav o pobačaju, pri čemu su SDP-ovi birači koji se nalaze na ljevijim pozicijamas kloniji podržavati slobodno odlučivanje žene o prekidu trudnoće od drugih socijaldemokratskih birača. Slučajni efekt godine anketiranja pokazuje nisku varijabilnost, no pojačavajući utjecaj na fiksni efekt vidljiv je za 2003. i 2012. godinu kada dolazi do razilaženja, odnosno okupljanja socijaldemokratskih birača oko SDP-a. Model upućuje na važnost ideološke samoidentifikacije za biračku orijentaciju čak i među biračima istoga ideološkog predznaka.
The article focuses on social democracy in Croatia and on electoral demand in the context of the general crisis and declining political support for socialdemocracy. The paper seeks to contribute to the understanding of the state of social democracy in Croatia, by examining the relationship between voter ideological self-identification and party preferences regarding social democracy and voting for the SDP. The analysis uses data obtained through field surveys from 1999 to 2020, to identify factors that influence social democratic voters to vote for the party that represents this political ideology – the SDP. The paper tests a generalized linear mixed model in which survey years are treated as random effects. Self-identification on the left-right scale, as well as the attitude on abortion are found to be significant factors explaining why some social democrats vote for the SDP and others do not, with SDP voters leaning towards more left-wing positions and being more likely to support a woman’s free choice on abortion when compared to other social democratic voters. The random effect of survey years has shown low variability, but the amplification of the impact of the fixed effects is evident for 2003 and 2012, where we can see fragmentation and consolidation, respectively, of social democratic voter support for SDP. The model points to the importance of ideological self-identification for voter orientation even among voters from the same ideological camp.
Članak je posvećen analizi fenomena tranzicije, s fokusom na prostor bivše Jugoslavije, i tom zadatku pristupa na nekoliko razina. U uvodu je ponuđen kratak osvrt na osnovne teze, interpretacije i ...razumijevanja spomenutog fenomena, kako iz srednjostrujaške perspektive autora liberalnih i konzervativnih tradicija u politologiji i sociologiji, tako i kritičara „tranzitologije" iz rakursa lijevo-marksistički orijentiranih pristupa. Slijedi dio članka namijenjen pitanjima kako misliti tranziciju u kontekstu naravi njezina vremena, to jest temporalnosti; koja metoda i tradicija mišljenja bi bila primjerena tako postavljenom problemskom motivu, te na tragu takvog imperativa sučeljava prakse historizacije nasuprot modelu tzv. kulture sjećanja. U zasebnim poglavljima bavimo se analizom tranzicije kao ideologije i tranzicije kao pojma / koncepta – ideologema. Središnji i najveći dio članka posvećen je ključnom problemskom motivu teksta – iskustvu tranzicije (post)jugoslavenskog prostora.
U radu se kritički pristupa poimanju rječnika kao
neutralnog izvora znanja. Rječnik se proučava kao zbirka tragova koje u njemu
ostavljaju autori i sredina u kojoj nastaje. Cilj je ovoga istraživanja ...otkriti kako su se u
jednojezičnim objasnidbenim rječnicima hrvatskoga i češkog jezika odrazile
razlike u društvenom uređenju dviju bivših socijalistički uređenih država: SFRJ
i Čehoslovačke. Provedena je sociolingvistička poredbena analiza prvenstveno
predgovora čeških i hrvatskih rječnika objavljenih tijekom socijalističkog
razdoblja. Posebna pozornost posvećena je dijelovima teksta koji se odnose na
društvenu zbilju i okolnosti nastanka rječnika. Glavna pretpostavka bila je da
će socijalizmu i njegovim utjecajima na leksikografiju više pozornosti biti
posvećeno u češkim rječnicima, dok će hrvatski rječnici u većoj mjeri
obrađivati temu jezika kao indeksa nacionalnoga identiteta.
Analiza dobivenih podataka bolje rasvjetljuje
položaj leksikografske djelatnosti u uspoređivanim društvima i opisuje utjecaje
koje na nju imaju nejezikoslovne (ekonomske, političke, ideološke) okolnosti.
Rezultati potvrđuju hipotezu o prisutnosti teme socijalizma u češkim rječnicima
i teme jezika kao indeksa nacionalnoga identiteta u hrvatskim rječnicima.
This paper
takes a critical approach to understanding a dictionary as a neutral source of
knowledge. A dictionary is studied as a collection of traces left in it by its
authors and the society in which the dictionary is created. The main aim
of this study is to discover how the monolingual explanatory Czech and Croatian
dictionaries reflect differences in social organisation of the two former
socialist republics: Yugoslavia and Czechoslovakia. A sociolinguistic
comparative analysis of the forewords of Czech and Croatian dictionaries
published during the socialist period was carried out. Special attention was
paid to the parts of the text referring to the social reality and circumstances
related to the creation of each dictionary. The main hypothesis was that in
Czech dictionaries more attention had been dedicated to socialism and its
relations to lexicography, whereas in Croatian dictionaries the topic of language
as an index of national identity had prevailed. The analysis
reveals differences in the status of lexicography in the two societies and
describes extralinguistic (economic, ideological, political) impacts on
lexicography.
The results
confirm the hypothesis that the topic of socialism is prevalent in Czech
dictionaries, as opposed to the subject of nation being more present in
Croatian dictionaries.
DISKURZIVNI KARAKTER IDEOLOGIJE Marinković, Dušan; Ristić, Dušan
Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu,
12/2013, Volume:
38, Issue:
2
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Osnovna pretpostavka ovog rada je da su ideologije izražene i reprodukovane u diskursu i komunikaciji, uključujući i paleosimboličku dimenziju koju u sve većoj meri afirmišu ...informaciono-komunikacione tehnologije. Ideologija svoj društveni karakter duguje jeziku i govoru, odnosno diskursu. Društvene predstave, odnosi i strukture se često konstituišu, procenjuju, normalizuju i vrednuju, odnosno legitimišu kroz društvene prakse – pomoću teksta i govora. Jedan od načina da se ideologiji pristupi kao društvenom fenomenu jeste pratećenje njenih efekata u diskurzivnim društvenim praksama. U radu je istaknut stav da se ideologija ne može svesti na diskurzivne prakse, ali da njenu genezu, društvene funkcije i smisao, odnosno reprodukciju nalazimo u njima – to je smisao stava da diskurs otkriva semantički identitet ideologije, ali je ne obuhvata u potpunosti.
PDF
