Kao dio rasprave formirane oko pokreta Black Lives Matter 2021. godine osnovana je inicijativa Chicago Monuments Project sa zadatkom propitivanja značenja umjetnosti u javnom prostoru, njezine uloge, ...poruke, forme i medija. Rasprava je zatvorena u ljeto 2022. godine, a dijelom se ticala ideološke pozadine para skulptura Indijanaca Ivana Meštrovića, oblikovanih u New Yorku i Zagrebu 1926. i 1927., a postavljenih 1928. godine u javni prostor grada Chicaga. U medijima su dominirale izjave Dalibora Prančevića i Barbare Vujanović, poznavatelja Meštrovićeva opusa i moderne skulpture u Hrvatskoj, koji su Indijance “branili” s obzirom na njihove formalne kvalitete te bivanje dijelom hrvatske nacionalne umjetnosti, vezujući ih i za širi urbanistički kontekst Chicaga te sagledavajući uvjete i okolnosti njihova postavljanja u javni prostor toga grada, a s druge su strane Nikola Vukobratović i Ivana Hanaček temi pristupali iz vizure postkolonijalnih studija, prema kojoj promicanje narativa o nadmoći i moralnoj superiornosti bijele rase podrazumijeva predstavljanje netočnih i/ili ponižavajućih karakterizacija Indijanaca. Ponajprije je rasprava vođena o tome predstavljaju li Indijanci selektivan i jednostrani pogled na američku povijest te prikazuju li karikaturalno i stereotipno američke starosjedioce, u napetosti između dva suprotstavljena mišljenja stručnjaka i javnosti. Postkolonijalna teorija u središtu svog interesa ima odnos kolonizatora i koloniziranog, kolonijalnog i postkolonijalnog u prošlosti i sadašnjosti, a u slučaju Indijanaca rasprava se ticala homogeniziranih stereotipnih predodžaba o drugima i suptilne konstrukcije subjekata iz skupine antitetično postavljene spram dominantnih pozicija, o kojoj se konstruiraju stereotipi i koje se tim stereotipima poima. Problemski fokus ovog rada je usporedna analiza recepcije skulptura od njihova nastanka do danas.
As part of the debate centering on the Black Lives Matter movement, the Chicago Monuments Project Commission was established in 2021, with the task of reviewing the meaning of public art, its role, message, form and medium. The discussion concluded in the summer of 2022, and it touched upon the ideological background of the pair of Indian sculptures by Ivan Meštrović, made in New York and Zagreb in 1926 and 1927, and erected in the public space of the city of Chicago in 1928. Statements by Dalibor Prančević and Barbara Vujanović, experts on Meštrović’s work and modern sculpture in Croatia, dominated the media coverage. Prančević and Vujanović “defended” the Indians because of their formal qualities and for being part of Croatian national art, relating them to the wider urban context of Chicago and considering the conditions and the circumstances of their placement in Chicago’s public space. In contrast, Nikola Vukobratović and Ivana Hanaček approached the issue from the point of view of postcolonial studies, according to which the promotion of narratives about white race supremacy and moral superiority means presenting inaccurate and/or humiliating characterizations of Native Americans. The discussion primarily revolved around whether the Indians present a selective and one-sided view of American history and whether they caricature and stereotype Native Americans, riding on the tension between the opposing opinions of the experts and the general public. Postcolonial theory primarily deals with the relationship between the colonizer and the colonized, the colonial and the postcolonial in the past and the present, and in the case of the Indians, the discussion concerned homogenized stereotypical images of others and the subtle construction of subjects from the point of view of a group antithetical to the dominant position, about which stereotypes are constructed and which is understood through these stereotypes. This paper presents a comparative analysis of the reception of the sculptures from their creation until the present day.
Svrha rada: Rad daje pregled morfologije krune i korijena u populaciji Eskima Aleuta s američkog Arktika. U tom kontekstu uspoređuju se dentalne varijacije Eskima Aleuta s blisko povezanim američkim ...Indijancima i daljnje povezanim Europljanima. Materijali i metode: Karakterizacija varijacije učestalosti zubnih obilježja temelji se na opažanjima pokojnog Christyija G. Turnera II. i autora provedenima na približno 10 000 denticija. Šesnaest obilježja krune i pet obilježja korijena analizirano je prema smjernicama Dentoantropološkog sustava Državnoga sveučilišta u Arizoni. Rezultati: Od 21 razmatranog dentalnog obilježja samo su tri pokazala neznatne razlike između Eskima Aleuta, američkih Indijanaca i Europljana (peta kvržica na UM1, fisurni crtež na LM2, broj korijena na LM2). Za preostala je zabilježena drastična razlika između dviju populacija Novoga svijeta i Europljana. Iako općenito slični, Eskimi Aleuti i američki Indijanci razlikuju se u frekvencijama bilateralne meziopalatinalne rotacije (krilni Vpostav) na UI1, lopatastim i labijalno lopatastim sjekutićima, Carabellijevu svojstvu na UM1, tri kvržice na UM2, trokorijenskom UM2 i posebno trokorijenskom LM1. Zaključak: Razlike između triju skupina vjerojatno su rezultat genskoga odljeva i efekta osnivača, iako nedavno istraživanje alela EDAR V370A sugerira da neke dentalne varijable, poput lopatastog oblika i broja kvržica na donjim kutnjacima, mogu posredno odražavati prirodnu selekciju koja djeluje na druge varijable pod utjecajem toga alela.
The second edition of the book by archaeologist Ivan Šprajc, a considerably enlarged version of the first edition published in 2009, is a first-person narrative of his explorations in the Maya area. ...Written by a distinguished expert and published in German in 2015, with an English translation currently in press in the USA, it is an adventurous story presenting in a reader-friendly way the incidents, difficulties, dangers, and triumphs experienced by an archaeologist in the tropical forest of southeastern Mexico. The thematically rounded episodes following the chronological order of Sprajc's expeditions include interesting information about the life of the ancient Maya, about their settlements, economy, social order, religious life, politics, and the emergence, development, and collapse of their civilization, as well as about the lives of their modern descendants, the technological advances of archaeology, and Mexico's concern for cultural heritage. The book is equipped with an overview map and a wealth of photographic material.Publication of this book was made possible by generous gifts from Slovenian supporters of Šprajc’s expeditions: Abanka, Ars longa, Adria kombi, and National Geographic Slovenia (Rokus Klett Publishing House).
Based on eyewitness accounts of rituals conducted at the height of Inca rule, this is a key document that provides an unparalleled account of the prayers and religious celebrations of the Inca in a ...context of rapidly changing cultural practices.
Rad prikazuje najznačajniji sukob dviju europskih velesila izvan Europe. Zato se često u literaturi taj sukob navodi kao prvi svjetski rat jer se osim na europskom tlu odvijao i u Sjevernoj Americi i ...Aziji. U ovom radu naglasak je stavljen na zbivanja na američkom tlu jer su se dosadašnja istraživanja i radovi uglavnom bili usmjereni na bitke i procese u Europi jer su imali najizravniji utjecaj na politička zbivanja (ne samo politička) u navedenim državama.
Najznačajnija faza sukoba između Engleske i Francuske u Sjevernoj Americi bio Francuski – indijanski rat (poznat u Europi pod nazivom Sedmogodišnji rat). Taj je sukob počeo kad je jedna skupina Virdžinijaca poslala izviđače preko Apalačijskoga gorja u gornju dolinu rijeke Ohio radi trgovine s Indijancima i kupnje zemlje. Francuzi su odgovorili izgradnjom niza malih utvrda na gornjem Ohiju. Mladi je George Washington, odaslan na čelu jedne skupine virdžinijske civilne garde godine 1754., stigao prekasno da spriječi izgradnju utvrde Duquesne na rukavcima rijeke Ohio, na mjestu budućega grada Pittsburgha. Francuzi su ga odbili i rat je počeo, iako nije bio službeno objavljen u tijeku dvije sljedeće godine.
Sve su veće europske sile ubrzo bile uvučene u rat. U početku su se stvari odvijale loše za Engleze u Americi i drugdje. Vojska generala Edwarda Braddocka bila je potučena nekoliko milja od utvrde Duquesne, što je cijelu granicu otvorilo francuskim i indijanskim udarima koji su trajali nekoliko godina. Činilo se da Englezi nemaju nikakve opće strategije, a kolonije nije bilo moguće prisiliti da odano i zanosno pridonose ratnim naporima. Predstavnici osam kolonija, koji su se sastali na takozvanom Kongresu u Albanyju godine 1754., odobrili su dalekovidni plan Benjamina Franklina za međukolonijalnu obranu i jedinstvo, ali taj prvi plan za dobrovoljno ujedinjenje nije uspio zadobiti potporu ni kralja ni kolonijalnih skupština. No, njegove postavke nisu bile izgubljene za buduće naraštaje pobunjenika, koji će se iznova, u tijeku imperijalne krize koja je uslijedila nakon rata s Francuskom, baviti planovima stvaranja čvršće unije.
Situacija se dramatično promijenila godine 1757., kad je odlučni William Pitt preuzeo vodstvo nad engleskim ratnim naporima. Postavljajući osvajanje Kanade za svoj krajnji cilj, Pitt je organizirao niz ofenziva koje su dosegle vrhunac zauzimanjem Quebeca godine 1759. Do završetka rata u Europi Englezi su bili pobjednici posvuda. Pariškim je mirom (1763.) Engleska dobila francusku Kanadu i španjolsku Floridu, kao i Indiju i druga područja. Louisiana je od Francuza prešla u posjed Španjolaca.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Fotografija prikazuje fante, našemljene v kavboja in indijance, leta 1962. Videti je, da so indijanci zajeli kavboja. Na fotografiji ...so od leve: Rade Jaklič, Mile Vranešič, Drago Prevalšek, Janko Bračika (r. 1951). Fotografiral je Daro Kopinič.Fotografijo je prispeval Janko Bračika (r. 1951), iz Metlike.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Friderik Baraga (1779-1868) Rojen je bil v Mali vasi pri Dobrniču. Med letoma 1828 in 1830 je bil kaplan v Metliki, od koder je ...odšel kot misijonar med severnoameriške Indijance. Poleg nabožnih knjig je napisal tudi knjigo Zgodovina, značaj, šege in običaji severnoameriških Indijancev. Zanimivost: v knjigi je prvič opisana tudi zgodba o indijanski princesi Pokahontas, ki je pozneje postala znana po celem svetu.Spominsko tablo je leta 1980 (ob 150-letnici Baragovega odhoda v Ameriko) postavil Baragov odbor. - All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Indijanske religije nisu tehnološke, one nisu filozofija civilizacije, već je filozofija društva konačnog otkrivenja. Sve je nastalo u vremenu koje se ne može izmjeriti, sve što je stvoreno je ...konačno i savršeno, red stvari i odnosa savršeno postoji: sile svemira, duhovi biljaka, životinja, prirode i ljudi. Savršenstvo je u čovjekovom poštovanju zakona prirode, odnosno svijeta duhova i svemira čija je konačnost u ravnoteži i harmoniji. Ovo je filozofija moći svemira i prirode koje pomažu nemoćnom čovjeku kroz darove koje mu pružaju: kiša, sunce, plodovi, biljke, životinje i dr., s tim da pokazuje zahvalnost i poštovanje. Ovdje čovjek nije iznad prirode, i svijet po ovoj filozofiji nije stvoren u slavu čovjeka niti je čovjek iznad prirode i svega onoga što u njoj postoji. U najboljem slučaju ravnopravan je sa svim pojavnim oblicima u prirodi i mora ih poštovati, pokazuje zahvalnost i tako održava sklad, ravnotežu i harmoniju. Za Indijance svijet nije samo fizičko mjesto već je i duhovni prostor u tom dvojstvu i prostoru čovjek svakodnevno hoda, oblikuje i usmjerava vlastiti život. Nesumnjiva je važnost ove religijske filozofije, posebno danas kada se svijet suočava sa nizom posljedica koje su nerješive jer su nastale kao rezultat grubog i bezobzirnog kršenja prirodnih zakona. Bespoštedna trka za profitom vidno razara milijunima godina podešavani i podešeni prirodni raspored i prirodne zakone i za posljedicu imamo ugrožen biljni i životinjski svijet, ugrožene eko sustave, a time je ozbiljno doveden u pitanje opstanak čovjeka i organiziranih društvenih zajednica na planeti.
PDF
