Straipsnyje apžvelgiamos ir įvertinamos skirtingų šalių diferencinio mokymo formos. Įrodoma, kad šiuo metu kapitalistiniame pasaulyje mokymo diferenciacija yra grįsta klasiniu suskirstymu. ...Socialistinėse šalyse veikia vieninga aštuonmetė mokymo sistema. Bandoma įdiegti individualizacijos ir diferenciacijos elementus į mokyklinį darbą. Autorius daro išvadą, kad mokymo diferenciacija yra aktualia socialine, psichologine ir pedagogine problema, reikalaujančia mokslinių tyrimų.
V članku razpravljamo o učinkih globalizacije na spremembo življenjskih potekov. Izhajamo iz teze, da individualizacija in destandardizacija življenjskega poteka terja od ljudi večjo pripravljenost ...za odgovorno načrtovanje življenja. Predvsem prehodi iz mladosti v odraslost postajajo nejasni in fleksibilni, kar spreminja tudi obdobje odraslosti. Posledično je odraslost izgubila mnogo svojih stabilnih struktur vlog in tradicionalnih pomenov ter postaja vse bolj psihološki pojav. Vse to pa seveda pomeni, da imajo zdaj odrasli opravka s ključnim identitetnim delom, prej rezerviranim za obdobje mladosti. Tu ima pomembno vlogo izobraževanje odraslih, ki je postavljeno pred nove izzive in naloge. Poleg izobraževanja za delo (dokvalifikacije, prekvalifikacije) ima izobraževanje odraslih vedno bolj pomembno socialno funkcijo (socialno in tehnološko vključevanje, pridobivanje novih socialnih kompetenc za razumevanje družbenih dogajanj) in posebej psihološko funkcijo (razvoj »identitetnih kapitalov«, potrebnih za suvereno odraslo življenje v sodobnih življenjskih razmerah).
Uslijed demografskih promjena, socijalni rad sa starijim osobama pred velikim je izazovima. Važno je na te izazove odgovoriti profesionalno u skladu s načelima i smjernicama za socijalni rad. U tom ...je kontekstu vrlo važna metoda personaliziranog planiranja i pružanja usluga. Ta metoda postoji u međunarodnom kontekstu socijalnog rada. Stoga se u ovom radu govori o njezinom unapređenju i praktičnoj primjeni iz perspektive pružanja personaliziranih usluga i perspektive korisnika. Personalizacija, perspektiva korisnika i uključenost načela su koja su dio suvremenih socijalnih politika, no u kontekstu dugoročne skrbi ta su načela temelj za promjenu paradigme u skrbi. U socijalnom radu, spomenuta su načela ključne polazne točke za pružanje profesionalne pomoći koja se osigurava upravo metodom personaliziranog planiranja i pružanja usluga. Specifične karakteristike te metode u socijalnom radu predstavljamo na primjeru starijih osoba te ukazujemo na slabe točke u pružanju personalizirane skrbi i osnaživanju starijih osoba. Nakon primjera za primjenu te metode u institucionalnoj skrbi za starije osobe u Sloveniji ukazujemo na vrstu promjena do kojih dolazi u životu korisnika i radu institucije uslijed primjene te metode. Smatramo da će u budućnosti metoda personaliziranog planiranja i pružanja usluga biti glavno načelo socijalnog rada po kojem se profesionalni socijalni rad razlikuje od drugih disciplina, čime ima središnju ulogu u osnaživanju starijih osoba i omogućavanju autonomnog odlučivanja u procesu primanja pomoći.
Reformacija i moral Sadžakov, Slobodan; Antolović, Mihael T
Filozofska istraživanja,
02/2019, Volume:
38, Issue:
4/152
Journal Article
Peer reviewed
Open access
This paper deals with the fundamental aspects of Luther’s and Calvin’s understanding of morality, particularly regarding the notion of moral individualisation as a key ethical definition. ...Additionally, the question of the role of Reformation teachings in the degeneration of the medieval “moral picture of the world” is also being considered, as well as the consequences it caused in the political and economic sense.
The paper analyses and considers the character and consequences of reforms in the eldercare system in Croatia, putting reforms in comparative perspective and taking into account the existing ...knowledge on the effects of similar reforms in European countries. The analysis begins with the period of socialism when the eldercare policy started to develop and continues through the 1990s marked by pluralization of service providers and the beginnings of decentralization, and the period of the 2000s until today marked by growing fragmentation of the system and the professionalization of non-institutional forms of care. The social risk of dependence in older age does not have the necessary attention of policymakers. Reforms of the past twenty years aimed at cost-containment in the eldercare system and the reduced role of the state, and were reflected in marketization, individualisation and professionalization of care. The eldercare system failed to cope with the growing demand for services and remains of residual character, fragmented and characterized by social assistance orientation. Future reforms will have to seriously address the sustainability of the eldercare system, in particular sustainable solutions of financing long-term care.
V prispevku analiziramo družbene spremembe, ki jih prinašajo procesi globalizacije, kapitalizem, individualizem in pozna moderna. Na podlagi teh sprememb pojasnjujemo premik v politiki izobraževanja ...odraslih, za katerega je odgovorna država in je v funkciji demokratizacije družbe, v politiko vseživljenjskega učenja kot pripravo odraslih za potrebe trga dela, pri čemer so odrasli sami odgovorni za svoj razvoj in življenjske izbire. Ob tako razumljeni politiki vseživljenjskega učenja se sprašujemo, ali je mogoča emancipacija odraslih onkraj zahtev trga po lastnem opolnomočenju.
Hrvatska, u usporedbi s ostalim državama Europe, ima preveliku potrošnju energenata i energije grijanja. Njezino se smanjivanje može postići na nekoliko osnovnih načina: racionalnijom uporabom, ...primjenom odgovarajuće mjerne regulacijske opreme, i uvođenjem novih načina obračuna troškova grijanja. Najveći učinci se postižu uvođenjem suvremenih i pravednih sustava individualizacije troškova, koji, na racionalnu uporabu i štednju snažno potiču i motiviraju sve korisnike grijanja. U nas je s tom svrhom, u proljeće 1997., dogovorom predstavnika Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske (Odjel Energetike i rudarstva), Gradskog stambeno-komunalnog gospodarstva (GSKG) Zagreba, tvrtke Techem A.G. iz Frankfurta i tvrtke Danfoss d.o.o. iz Zagreba, izabrana ili dogovorena stambena zgrada u Gospodskoj ul. 84-86, kao zgrada prvog Pilot-projekta individualizacije troškova grijanja. Godinu dana kasnije, u proljeće 1998., dogovorom istih donatora, odnosno tvrtki Techem i Danfoss, i predstavnika GSKG-a Zagreb, HEP TD-a i Ministarstva gospodarstva RH, je za Pilot-projekt Zagreb 2 određena zgrada II Vrbik 1-3.
This article analyses the case of Slovenia, a post-socialist state with a notable history of state social interventions and institutionalised care. Nowadays, however, flexibilisation rules the labour ...market, and activation is the primary social policy measure, according to which benefits become conditioned upon inclusion into paid labour, and the state only intervenes in cases of severe poverty. In recent years, alongside changes in social policy, the state has introduced measures against illicit work, including work in private households. The demand for care work is growing, while it is increasingly being relegated to the private domain. Drawing on interviews with informal care workers, we delineate methodological concerns related to conducting qualitative research, arguing that the individualisation of care work has brought increased state control and, in consequence, fear among and marginalisation of care workers. Introducing the concept of chains of trust, the article concludes that the structural effect of the individualisation of care is seclusion behind the four walls of private households, where trust becomes the only currency.
PDF
