Cilj rada je istražiti procese dekonstrukcije institucije socijalne države pod utjecajem novih izazova kao što su ekonomska globalizacija i tehnološka revolucija. Rad se temelji na metodološkim ...alatima neoinstitucionalizma. Utvrđeni su glavni egzogeni i endogeni uzroci krize institucije socijalne države. Ekonomska globalizacija i tehnološki napredak svrstani su među odlučujuće čimbenike koji uzrokuju dekonstrukciju socijalne države. Sve socijalne države, bez obzira na njihov model, sada se reformiraju putem aktiviranja radno sposobnih osoba i stvaranja države socijalnih ulaganja. Primjećuje se da danas konfiguraciju socijalne države određuje njezin fokus na poticanje konkurencije i razvoj samoinicijative stanovnika glede osiguravanja vlastite dobrobiti. Naglašava se da ekonomsku globalizaciju i tehnološki napredak ne treba sagledavati samo kroz rizike za socijalnu državu. Ova su dva čimbenika utvrđena kao poticaji za daljnji razvoj institucije socijalne države kako bi se prevladalo njeno dugotrajnije stagniranje i kako bi se ona sačuvala kao politička institucija, ali u obnovljenom modelu.
The book (' The Energy Needs Of Humanity Through Time: From The Industrial Revolution To Type I Civilization') is about global consumption of energy and its impact on our planet. Energy demand is a ...quite dynamic phenomenon and depends heavily on technological development, which is particularly evident during industrial revolutions, which had improved the quality of life for the inhabitants, but lead to increase in energy consumption. However~the economic progress did not account for tangible physical limits of our planet, which manifested in rise in greenhouse gas concentrations in the atmosphere and a rapid increase in average annual global temperature. The consequences of this type of behavior are clear – future global warming, rising sea levels and direct threat to vast, low-lying areas, as well as a rapid increase in the number and consequences of extreme weather events such as storms, prolonged rainfall, and the like. A path toward less energy intense future requires rapid reductions of fossil fuels usage but also a radical shift towards larger energy efficiency. The book is intended as a source of key data showing how we have arrived at the current state of energy consumption and understanding of climate change.
Umjetna inteligencija Prister, Vladimir
Media, culture and public relations,
03/2019, Volume:
10, Issue:
1
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Prikazan je kratki povijesni uvod u sve četiri industrijske revolucije.
Autor prikazuje sedam segmenata 4. industrijske revolucije zbog njihove
važnosti. Rad opisuje neke vrlo važne aspekte umjetne ...inteligencije (UI) i njihov utjecaj. Navedeni primjeri složenog odnosa stroj – čovjek (IBM Deep Blue – Garry Kasparov i IBM Watson). Naglašena je važnost konferencije Dartmouth, Hanover, New Hampshire, 1956. Velike mogućnosti prikazane su i primjerom humanoidnog robota Atlas (Boston Dynamics – DARPA). Na kraju, daje se primjer Japana koji se bori za primat na ovom vrlo zanimljivom polju.
An short historical introduction on all of four industrial revolution are presented.
The author displays seven segments of 4. industrial revolution because of
their importance. The article describes some very important aspects of the artificial
intelligence (AI) & their impact. Mentioned examples of complex relationship
between machine – man (IBM Deep Blue and IBM Watson). Emphasized
the importance of the Dartmouth Confrence in Hanover, New Hampshire, 1956.
The great opportunities presented by the example of the Atlas humanloid robot
(Boston Dynamics – DARPA). Finally, there is an example of Japan that fights
for primacy in this very interesting field.
Cilj je ovog rada istražiti kakve posljedice, pozitivne i negativne, automatizacija koja se provodi unutar četvrte industrijske revolucije može imati na radna mjesta, a time i na održivost postojećeg ...fiskalnog sustava, te na koji način država kroz svoj fiskalni sustav može djelovati da ublaži eventualne negativne posljedice automatizacije.
S tim u vezi u radu se prvo analiziraju trenutačne posljedice industrijalizacije te predviđanja utjecaja automatizacije na radna mjesta u budućnosti, a potom se razmatraju fiskalne mjere koje država može implementirati kako bi prilagodila postojeći fiskalni sustav tim posljedicama.
Razvoj tehnologije i izuma kroz 20. i 21. stoljeće promijenilo je čovjekov način života. To je razdoblje treće i četvrte industrijske revolucije, popularno nazivane digitalnim revolucijama. Počevši ...od Alana Turinga koji je slavu stekao u Drugom svjetskom ratu dešifriranjem Enigme, ali i prvom uporabom pojma „kompjutor“, kroz razne izume i značajne individue, upoznat ćemo ljude poput Grace Hopper i Tim Berners-Leeja, zaslužnih za otvaranje digitalne znanosti širokoj populaciji. Tema je, uz prilagodbu, obrađena prema principu obrnute učionice.
U radu se opisuju razlozi nastanka industrijske arheologije, kao i njenog prihvaćanja kao posebne znanstvene discipline. Industrijska arheologija je interdisciplinarna znanost koja proučava sve vrste ...povijesnih izvora: dokumente, artefakte, ljudska naselja kao i prirodne i gradske krajobraze stvorene za industriju ili od nje. Industrijska arheologija služi se takvim metodama istraživanja koje su najpogodnije za povećano razumijevanje naše industrijske prošlosti i sadašnjosti. Industrijsko nasljeđe se sastoji od ostataka industrijske kulture koja ima povijesnu, tehnološku, društvenu, arhitektonsku i znanstvenu vrijednost. Posebna pozornost u radu posvećena je uključivanju industrijske baštine u nastavni program povijesti u osnovnim i srednjim školama. Obrađene teme omogućuju nastavnicima povijesti da u okvirima izborne nastave, pa i slobodnih aktivnosti, prema lokalnim mogućnostima i uvjetima rada škole, sami osmisle metodički pristup i izrade nastavni program i program aktivnosti kojim će pobuditi interes učenika za očuvanje industrijske baštine kao i za razvoj njihove svijesti o važnosti njena očuvanja.
Glavna je namjera ovoga rada prikazati kako je vrijeme, kao svojevrsna nadnaravna dimenzija kapitala, kroz povijest dobivalo sve veće značenje. To se može vidjeti, ne samo kroz različite čimbenike ...koji su spomenuti u tekstu, već i kroz razmatranja teoretičara, poput Manuela Castellsa, Pierrea Bourdieua, Petera Burkea i drugih. Razrađujući Bourdieuovu teoriju o vrstama kapitala, možemo dodati i vrijeme kao nadnaravnu dimenziju kapitala, istovremeno imajući u vidu „neopipljivost“, ali i značenje vremena za ljude, posebice ako obratimo pozornost na činjenicu da vrijeme, za razliku od prijašnjih povijesnih epoha, više ne „prolazi“, već se „troši“. Nadalje, analizirajući Castellsovu teoriju, valja istaknuti da je vrijeme poprilično povezano s prostorom. Tako možemo objasniti i analizirati značenje vremena kroz različite dihotomije, navedene u ovom radu, ovisno o tome radi li se o selu ili o gradu, odnosno, o kojoj je gospodarskoj djelatnosti riječ, te kroz položaj ljudi unutar tih gospodarskih djelatnosti. Na taj način možemo uvidjeti i značenje kako radnog, tako i slobodnog vremena u rastućoj sociologiji rada, sociologiji industrijalizacije i sociologiji slobodnog vremena.
Drniški je kraj na prijelazu 19. u 20. stoljeće bio žarište iz kojega se rasplamsala industrijska revolucija šibenskoga zaleđa, točnije drniškoga kraja, a grad Drniš razvijao se ukorak s modernom ...europskom urbanističkom praksom. Provincijski gradić nastojao je u postojećim mogućnostima, u značajno skromnijim uvjetima, imitirati život većih centralnoeuropskih gradova. Pripadnici građanskog sloja držali vodeće gospodarske, uprave, obrazovne i kulturne funkcije te su ujedno bili generatori i moderatori građanskoga stila života. Uz građanski životni stil veže se i kultura dokolice koja podrazumijeva konzumaciju različitih kulturnih i sportskih sadržaja. U takvome kulturološkome ambijentu bilo je moguće otkriće talenta mladog umjetnika Ivana Meštrovića.
Elementi biopolitike i disciplinskog društva kao što su statistike, izvještaji, regulacije i standardizacije obrazovnih, zdravstvenih i drugih praksi postaju krajnje važni za „nadzor i kaznu“ ...subjekta tijekom 19. stoljeća. S obzirom na industrijski razvoj, ove je trendove moguće promotriti i u Osijeku krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Primajući utjecaje iz Budimpešte, Beča, Zagreba i drugih gradova, osječke gradske vlasti poduzimaju nove korake u osiguravanju produktivne radne snage te izolaciji novih i nepoželjnih devijacija u vidu kriminalnih radnji koje bivaju analitički promišljene i označene.
U opsežnoj literaturi o globalizaciji postalo je uobičajeno tvrditi da su se koncepti ‘prostor’, ‘vrijeme’ i ‘sebstvo’ drastično promijenili posljednjih desetljeća tijekom procesa globalizacije. Moj ...tekst nudi analizu nekoliko tema za raspravu, koristeći navedene riječi metaforički. Analiza se prvo usmjerava na slavne termine Manuela Castellsa ‘prostor protoka’ i ‘bezvremeno vrijeme’ te na više klasičan termin Hannah Arendt ‘gubitak sebe’. Kroz analizu njihova korištenja u radovima spomenutih autora i njihovih sljedbenika, nastojat ću prikazati: (1) navedeni termini su previše nejasni da bi se koristili kao ogledni koncepti te su prihvatljivi samo u pukom metaforičkom smislu; (2) ti su termini utemeljeni u dobro poznatom diskursu literature klasičnog moderniteta i time nisu specifični termini globalizacije. Posljednji autor kojeg analiziram u tekstu je škotski profesor iz 19. stoljeća Andrew Ure. On je, vokabularom koji koristi za opisivanje svoga svijeta, a koji je sličan ranije spomenutim terminima M. Castellsa i H. Arendt, dio diskursa klasičnog moderniteta sa radikalno drugačijom evaluacijom.
PDF
