Cilj. Cilj rada jest ukazati na stavove i motivaciju knjižničara za rad na poslovima u informacijsko-referalnoj službi, kao i na uzroke njihova zadovoljstva, odnosno nezadovoljstva specifičnim radom ...u toj važnoj korisničkoj službi. Pristup/metodologija. Istraživanje je provedeno u dvije velike knjižnice, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te u Gradskoj knjižnici u Zagrebu. Obje knjižnice imaju knjižničare koji obavljaju specijalizirane poslove i posebnu organizacijsku jedinicu koja se bavi poslovima informacijske službe. Te se knjižnice međusobno razlikuju po svojim zadaćama i korisnicima te funkcionalnim, organizacijskim i ostalim obilježjima. U istraživanju su kao ispitanici sudjelovali sadašnji i bivši knjižničari koji su obavljali ili još obavljaju poslove informacijske službe i to po 20-ak knjižničara u svakoj knjižnici. Korištena je metoda ankete. Rezultati. Rad donosi pregled rezultata istraživanja o razlozima rada u informacijskoj službi, odnosno napuštanja tog radnog mjesta, kao i stavove spram tog rada. Dobiveni rezultati upućuju na podijeljene stavove knjižničara prema radu u informacijskoj službi i to između onih koji su po vlastitoj volji napustili službu i onih koji po vlastitoj volji ostaju raditi u njoj. Ti se stavovi razlikuju u gledanju na stručnu vrijednost posla u informacijskoj službi i radnom angažmanu knjižničara u njoj. Većina ispitanika slaže se da taj posao trebaju obavljati kompetentne osobe s visokom stručnom spremom, iako na jednostavnije upite korisnika mogu odgovarati i osobe niže stručne spreme, obučene za rad s korisnicima. Usto jedan broj onih koji su napustili knjižnicu ocjenjuje da je to posao na kojem se ne radi mnogo, dok većina onih koji i dalje rade ocjenjuju da je riječ o poslu na kojem se mnogo radi. Praktična primjena. Rezultati istraživanja omogućuju rukovoditeljima knjižnica stjecanje uvida u motivaciju za rad knjižničara koji rade u informacijskoj službi. Rad doprinosi boljem razumijevanju razloga onih koji žele napustiti tu vrstu posla, ali i onih koji žele raditi taj posao. Originalnost/vrijednost. Vrijednost ovog rada je da se prvi put u hrvatskoj knjižničarskoj zajednici anketom ispituje motivacija za rad knjižničara koji obavljaju poslove u informacijskoj službi.
Cilj. Cilj je rada osvijestiti potrebu stalnog i sustavnog razvoja informacijske službe i informacijsko-referalnih usluga u hrvatskim knjižnicama, kao i stručnog usavršavanja knjižničara u tom ...području. Budući da informacijska služba predstavlja jedan od temelja rada u narodnim knjižnicama, ističe se važnost uvođenja promjena u njezinom radu uvjetovanih stalnim promjenama u društvu. Metodologija. U istraživanju je korištena metoda anketiranja pomoću online anketnog upitnika. Istraživanje je provedeno od 11. do 17. listopada 2022. godine, a uzorak je obuhvatio šezdeset ispitanika koji su zaposleni u informacijskoj službi i na poslovima pružanja informacijsko-referalnih usluga u četiri hrvatske narodne knjižnice. Rezultati. Stavovi stručnog osoblja o načinima pružanja informacijsko-referalnih usluga, obrazovanju i kompetencijama potrebnima za obavljanje tih poslova, kao i organizaciji informacijske službe, ukazuju na trenutno stanje u radu informacijske službe u istraživanim hrvatskim narodnim knjižnicama. Dobiveni rezultati izražavaju prije svega potrebu za sustavnim i organiziranim stalnim stručnim usavršavanjem na nacionalnoj razini i upoznavanjem novih trendova u informacijskom radu s knjižničnim korisnicima, građom i izvorima. Ograničenja. Uzorkom su obuhvaćene samo četiri hrvatske knjižnice kako bi se utvrdio metodološki okvir za opsežnije istraživanje, stoga je ovo istraživanje orijentacijskog karaktera. Praktična primjena. Istraživanje se može primijeniti na veći broj hrvatskih knjižnica te imati praktičnu primjenu u osuvremenjivanju organizacije informacijskih službi i razvijanju novih poslovnih modela u njihovom radu. Originalnost. Originalnost rada očituje se u činjenici da su recentna istraživanja na temu stavova knjižničara o pružanju informacijsko-referalnih usluga i funkcioniranja informacijske službe kao temeljnog aspekta djelovanja narodnih knjižnica, vrlo rijetka i povremena.
Cilj. U radu se razmatra Forum Zagrebačkog knjižničarskog društva (ZKD forum) kao jedan od neformalnih oblika stalnog stručnog usavršavanja knjižničara. Kroz ZKD forum nastoji se knjižničarima iz ...svih vrsta knjižnica te studentima knjižničarstva ponuditi nov, drugačiji, lako dostupan i potpuno besplatan program koji može stručno osnažiti knjižničare, između ostaloga, i za rad u informacijskoj službi. Pristup/metodologija/dizajn. U radu se analizira motivacija za nastanak i razvoj te provedba programa ZKD foruma. Predstavljaju se skupni statistički podaci o njegovoj posjećenosti, pri čemu su korišteni interni godišnji izvještaji o ZKD forumu. Rezultati. Rezultat rada prikaz je važnosti nekonvencionalnog pristupa stalnom stručnom usavršavanju relevantnome i za rad u informacijskoj službi. Originalnost/vrijednost. U radu je opisan ZKD forum kao neformalno obrazovanje koje je pokrenulo jedno regionalno knjižničarsko društvo – Zagrebačko knjižničarsko društvo. Teme ZKD foruma različite su, no zajedničko im je što omogućuju stjecanje novih vještina i znanja te takav pristup može potaknuti i druga regionalna društva na slične aktivnosti.
Kako komunicirati s korisnicima Bunić, Sanja; Krpan, Kristina
Vjesnik bibliotekara Hrvatske,
07/2024, Volume:
67, Issue:
2
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Cilj. Cilj je rada ukazati na važnost sudjelovanja knjižničarskih tehničara u kontinuiranom neformalnom obrazovanju knjižničara u području komunikacijskih vještina. Pristup. U prvom dijelu rada ...razmatraju se teorijske postavke obrazovanja knjižničara u području komunikacijskih vještina te njihov utjecaj na organizacijsku kulturu. Posebna pozornost posvećena je specifičnostima komunikacije u informacijskoj službi u narodnim knjižnicama i unutar mreže narodnih knjižnica. Ukazuje se i na potrebu edukacije iz područja upravljanja emocijama. U drugom dijelu rada prikazano je kako su organizirane edukacije u kojima su ciljano sudjelovali knjižničarski tehničari Knjižnica grada Zagreba – dva ciklusa radionica komunikacijskih vještina na temu konfliktnih i kriznih situacija, nošenja sa stresom te jednokratna edukacija o asertivnoj komunikaciji i aplikaciji eZaKi. U zadnjem dijelu rada na temelju teorijskih postavki i iskustava iz prakse dane su preporuke za organizaciju kontinuiranog neformalnog obrazovanja knjižničara u području komunikacijskih vještina. Rezultati. Rezultati evaluacije pokazali su visoku razinu zadovoljstva sudionika organizacijom i provedbom edukacija, dragocjenost razmjene iskustva i učenja tijekom radionica, jačanje zajedništva i osvještavanje organizacijske kulture, kao i potrebu za kontinuitetom u provedbi sličnih radionica. Praktična primjena. Opis načina organizacije, provedbe i evaluacije radionica komunikacijskih vještina može poslužiti kao primjer dobre prakse neformalne edukacije knjižničarskog osoblja te poticaj drugim knjižnicama na organizaciju sličnih radionica. Originalnost. U radu je prvi puta u stručnoj knjižničarskoj literaturi u Hrvatskoj prikazan primjer prakse stručnog usavršavanja knjižničarskih tehničara iz područja komunikacijskih vještina. Ukazano je i na potrebu za edukacijom iz područja upravljanja emocijama tijekom rada u informacijskoj službi.
Cilj: Cilj je ovoga rada istražiti bogatu tradiciju i kontinuitet obrazovanja knjižničara na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za rad u ...informacijskoj službi te prikazati razvoj tog obrazovanja s obzirom na: a) rad odsječkih nastavnika s naglaskom na rad nastavnice Odsjeka Dore Sečić koja je objavom knjige Informacijska služba u knjižnici 1995. godine ocrtala temelje suvremene informacijske službe u Hrvatskoj, b) implementaciju bibliografske paradigme u sadržajima kolegija prijediplomskog i diplomskog studija Informacijskih znanosti, smjer Bibliotekarstvo i c) pripremu za aktualnu reformu studijskog programa. Rezultati: Rad problematizira povijest, sadašnjost i budućnost obrazovanja knjižničara na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu za rad u informacijskoj službi pomoću konceptualizacije toga razvoja u okvirima četiriju programskih odrednica, tj. mogućih uloga knjižničara-informatora: informator-stručnjak, informator-poučavatelj, informator-istraživač i informator-transformator. Metodologija: Rad analizira i uspoređuje povijesne izvore poput redova predavanja Sveučilišta u Zagrebu, studijskih programa Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, relevantnih spomeničkih monografija i drugih izvora te uspoređuje relevantne profile profesionalnih kompetencija za rad u informacijskoj službi s aktualnim studijskim programom Odsjeka. Originalnost/Vrijednost: Rad donosi rijedak uvid u povijest razvoja obrazovanja knjižničara-informatora u Hrvatskoj te dokumentira aktualno stanje i razvojne perspektive obrazovanja knjižničara-informatora u kontekstu studija koje nudi Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Cilj. Cilj je ovoga rada kritički se osvrnuti na sadržaje i ishode obrazovanja za rad u informacijskoj službi na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku te ih usporediti s ...kompetencijskom matricom za rad u informacijskoj službi koja je opisana u publikacijama Američkog knjižničarskog društva. Pristup/metodologija/dizajn. Provedena je analiza aktualnog studijskog programa s ciljem utvrđivanja svih kolegija koji kao ishode nude kompetencije i vještine potrebne za rad u informacijskoj službi te su ti ishodi uspoređeni s postojećim smjernicama i kompetencijama za rad u informacijskoj službi. Rezultati. Studijski program informatologije na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku nudi kolegije koji pokrivaju potrebne kompetencije za rad u informacijskoj službi. Ograničenja. Zaključci rada temelje se na usporedbi programa studija informatologije na Odsjeku za informacijske znanosti u Osijeku s publikacijama Američkog knjižničarskog društva koje koriste mnogi nastavnici i praktičari. Navedene smjernice ne ukazuju uvijek na hrvatsko iskustvo rada u informacijskoj službi. Originalnost/vrijednost. U radu se donosi analiza studijskog programa informatologije na Odsjeku za informacijske znanosti u Osijeku u pogledu kompetencija potrebnih za rad u informacijskoj službi kakva do sada nije postojala.
Zelena pismenost predstavlja sposobnost razumijevanja utjecaja čovjekovih odluka i radnji na okoliš kroz širenje svijesti o održivom razvoju i poticanju kritičkog mišljenja. Zadatak joj je mijenjati ...ponašanje pojedinca, ali i čitavih institucija. Premda je zelena pismenost definirana još ranih 1990-ih, u isto vrijeme kada nastaje i pokret zelene knjižnice, danas je njezin značaj veći nego ikad. Knjižnice kao dinamične institucije koje prate trendove razvoja te pružaju širok spektar informacija i usluga od početka su prepoznavale važnost ekologije i održivog razvoja. Stoga su logično polazište opismenjavanja svojih korisnika. Rad ima za cilj predstaviti zelenu pismenost u kontekstu informacijske pismenosti i definirati njezinu ulogu u razvoju knjižnica, a napose informacijskih službi koje predstavljaju središnje mjesto obrazovanja i informiranja korisnika te promicatelja novih usluga i aktivnosti u svakoj knjižnici. Donosi se pregled važnijih ekoloških projekata povezanih s edukacijom korisnika u hrvatskim knjižnicama.
Green literacy represents the ability to understand the impact of human decisions and actions on the environment by raising awareness of sustainable development and encouraging critical thinking. Its task is to change the behavior of an individual or the entire institution. Although the green literacy was first defined back in the early 1990s, at the same time when the green library movement was created, it is more important today than ever before. Libraries, as dynamic institutions that follow the new development trends and provide a broad range of information and services, have recognized the significance of ecology and sustainable development from the beginning. Therefore, they are a logical starting point for developing literacy of their users. This paper aims to introduce green literacy in the context of information literacy and to define its role in the development of libraries, especially within information services which represent the central place of education and informing for the users, and act as promoters of new services and activities in every library. Finally, a brief overview of the most important environmental projects related to user education in Croatian libraries is given
PDF