Cilj. U ovom se članku nastoji pregledno i kritički prikazati razvoj dokumentalistike i informacijske znanosti u zemljama njemačkog govornog područja. Budući da do sada, osim na njemačkom jeziku, ...nije napisan cjelovit pregled o tome kako se razvijala dokumentalistika i kakav je bio njezin odnos prema knjižničarstvu te kako je i kada došlo do promjene paradigme prema informacijskoj znanosti, hrvatskim su stručnjacima takva saznanja uskraćena. Pristup/metodologija. Rad se temelji na kritičkom iščitavanju i interpretaciji objavljene literature, poglavito članaka, izvještaja i prikaza iz časopisa Nachrichten für Dokumentation (od 1990: Nachrichten für Informationswissenschaft), nekoliko drugih njemačkih časopisa i knjiga te proučenih svih sedam izdanja poznatog priručnika Grundlagen für Dokumentation (kasnije: Grundlagen für Informationswissenschaft). Rezultati. Pregledno je izložen razvojni put njemačke, austrijske i švicarske dokumentalistike i informacijske znanosti, ukazano je na probleme i dvojbe s kojima su se stručnjaci iz tih sredina susretali, kao i na nesigurnost oko definiranja novog polja. Rad obilježava i osvrt autorice na nedostatnu argumentaciju razloga koji su doveli do napuštanja izvorno njemačke dokumentalističke paradigme u prilog preuzimanja paradigmi koje su zagovarali stručnjaci iz angloameričke sredine. Ograničenja. Kako je ovaj rad zamišljen kao dio niza o razvoju dokumentalistike i informacijske znanosti u nekoliko utjecajnih sredina (američko-britanskoj, frankofonskoj, germanskoj, ruskoj, odnosno u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza) te utjecaja modela i trendova iz tih sredina na razvoj dokumentalistike i informacijske/ih znanosti na području bivše Jugoslavije, s naglaskom na Hrvatsku, za očekivati je da će do objave ostalih pregleda možda ostati nedovoljno jasne pojedinosti problematizirane u ovom članku. Društveni značaj. U Republici Hrvatskoj prihvaćene su informacijske znanosti kao akademska i znanstvena disciplina 1983. godine, pa je to potaknulo istraživačku znatiželju oko utvrđivanja najranijih izvora spoznaja o razvojnim trendovima u drugoj polovici 20. stoljeća. Ovim istraživanjem pridonosi se razumijevanju okolnosti izrastanja informacijske/ih znanosti kao mladog znanstvenog polja. Originalnost/vrijednost. Istraživanje je provedeno na izvornim materijalima na njemačkom jeziku, a obogaćeno je komentarima i saznanjima autorice koja prati ovo područje od njegova službenog prihvaćanja u hrvatsku akademsku i znanstvenu obitelj do današnjih dana.
Cilj. U ovom se članku nastoji pregledno i kritički prikazati razvoj dokumentalistike i informacijske znanosti u zemljama njemačkog govornog područja. Budući da do sada, osim na njemačkom jeziku, ...nije napisan cjelovit pregled o tome kako se razvijala dokumentalistika i kakav je bio njezin odnos prema knjižničarstvu te kako je i kada došlo do promjene paradigme prema informacijskoj znanosti, hrvatskim su stručnjacima takva saznanja uskraćena. Pristup/metodologija. Rad se temelji na kritičkom iščitavanju i interpretaciji objavljene literature, poglavito članaka, izvještaja i prikaza iz časopisa Nachrichten für Dokumentation (od 1990: Nachrichten für Informationswissenschaft), nekoliko drugih njemačkih časopisa i knjiga te proučenih svih sedam izdanja poznatog priručnika Grundlagen für Dokumentation (kasnije: Grundlagen für Informationswissenschaft). Rezultati. Pregledno je izložen razvojni put njemačke, austrijske i švicarske dokumentalistike i informacijske znanosti, ukazano je na probleme i dvojbe s kojima su se stručnjaci iz tih sredina susretali, kao i na nesigurnost oko definiranja novog polja. Rad obilježava i osvrt autorice na nedostatnu argumentaciju razloga koji su doveli do napuštanja izvorno njemačke dokumentalističke paradigme u prilog preuzimanja paradigmi koje su zagovarali stručnjaci iz angloameričke sredine. Ograničenja. Kako je ovaj rad zamišljen kao dio niza o razvoju dokumentalistike i informacijske znanosti u nekoliko utjecajnih sredina (američko-britanskoj, frankofonskoj, germanskoj, ruskoj, odnosno u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza) te utjecaja modela i trendova iz tih sredina na razvoj dokumentalistike i informacijske/ih znanosti na području bivše Jugoslavije, s naglaskom na Hrvatsku, za očekivati je da će do objave ostalih pregleda možda ostati nedovoljno jasne pojedinosti problematizirane u ovom članku. Društveni značaj. U Republici Hrvatskoj prihvaćene su informacijske znanosti kao akademska i znanstvena disciplina 1983. godine, pa je to potaknulo istraživačku znatiželju oko utvrđivanja najranijih izvora spoznaja o razvojnim trendovima u drugoj polovici 20. stoljeća. Ovim istraživanjem pridonosi se razumijevanju okolnosti izrastanja informacijske/ih znanosti kao mladog znanstvenog polja. Originalnost/vrijednost. Istraživanje je provedeno na izvornim materijalima na njemačkom jeziku, a obogaćeno je komentarima i saznanjima autorice koja prati ovo područje od njegova službenog prihvaćanja u hrvatsku akademsku i znanstvenu obitelj do današnjih dana.
Kroz cijelu povijest obrazovanja i znanosti traju rasprave o znanstvenim
odnosima između društvene i tehnološke sfere. Međutim, tek, nakon pojave informatologije osvješćuje se ključni odnos ...obrazovanja i znanosti bez kojega se ne mogu rješavati problemi društvene i tehnološke
sfere na svim razinama globalne, regionalne, nacionalne i lokalne obrazovne i znanstvene komunikacije. Utemeljitelj znanstvenog časopisa Informatologia (Informatologia Yugoslavica, 1969.), ugledni znanstvenik prof.dr.sc. Božo Težak, u nadolazećoj znanstveno-tehnološkoj revoluciji u
koju je čovječanstvo tek zakoračilo, uredničku koncepciju časopisa postavlja tako da u fokus znanstvenih zbivanja afirmira i promovira novi
profil informacijsko-komunikacijskih znanstvenika.
Throughout the history of education and science last discussions about scientific relations between social and technological spheres. However, only after the appearance of informatology, an awareness has been created about crucial relationship between education and science, without which we cannot solve the problems of social and technological spheres at all levels of the global, regional, national and local educational and scientific communication. The founder of the scientific journal Informatologia (Informatologia Yugoslavica, 1969.), a prominent scientist Prof. Božo Težak, in upcoming scientific and technological revolution in which humanity is just getting started, placed the editorial concept of the magazine so that the focus of scientific developments affirms and promotes new profile of information and communication scientists.
Cilj. Cilj ovoga rada je dati povijesni pregled djelovanja Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek od njegovog osnutka do danas s naglaskom na njegovu znanstvenu, nastavnu i ...stručnu djelatnost, studentsku populaciju te ishode učenja i kompetencije diplomiranih studenata.
Pristup. Na temelju postojećih dokumenata i radova koji govore o nastanku Odsjeka i njegovu djelovanju, ali i o studijskim programima i studentskim kompetencijama, te zadovoljstvu studenata i poslodavaca, u radu se donose informacije o razlozima osnutka, načinima djelovanja i razvijanja Odsjeka te planovima za budući razvitak.
Rezultati. Rad donosi rezultate promišljanja autorica o aktivnostima Odsjeka, snazi ali i prostorima za poboljšanje uočenih slabosti te pravcima budućeg razvoja.
Vrijednost. Vrijednost je ovog rada što bilježi brojne aktivnosti Odsjeka te na jednom mjestu opisuje njegov razvoj kroz protekle dva desetljeća. Kako Odsjek raste, on se i mijenja te je nužno da se sve te promjene trajno zabilježe.
On the occasion of celebrating 110 jubilee of Information Science eminent scientist, Božo Težak, Ph.D. (1907-2017), author is analysing scientific thought and the editorial world of communication of ...the first and the greatest croatian classic of Information Science. Analysis is made on selected works from scientific and information legacy of Božo Težak. The paper is particulary concentrated on his editorial and speculative path in establishing and leading scientific journal Informatologia (1969 - 1980). Author concludes that Božo Težak deserves the title of the first croatian classic of Information Science, because of his exceptional visionary editing contribution in deliberation of croatian future in Information Science in the context of global communication.
Cilj: Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati u kojoj mjeri studiji informacijskih znanosti / knjižničarstva pripremaju studente za buduće poslove u knjižnicama odnosno u kojoj mjeri studijski ...programi, iz perspektive bivših studenata, osiguravaju potrebne kompetencije. To su ujedno i glavna istraživačka pitanja, a pretpostavka od koje se krenulo je da studiji osiguravaju kompetencije potrebne za knjižničarske poslove odnosno da ispitanici percipiraju kompetencije koje su dobili na studiju kao adekvatne za posao koji obavljaju.
Metodologija: Istraživanje je provedeno metodom ankete. Za potrebe istraživanja pripremljen je online anketni upitnik podijeljen u grupe pitanja: sociodemografski podaci; motivi upisa na studij informacijskih znanosti/knjižničarstva; podaci o zaposlenju; procjena kompetencija stečenih na studiju; alumni mreža; studentska praksa; članstvo i aktivnost u stručnim udruženjima. Upitnik je distribuiran alumni klubovima odnosno putem osobnih poznanstava bivših studenata.
Rezultati: Rezultati istraživanja ukazuju da je ukupna procjena dobivenih kompetencija ispitanika na studijima informacijskih znanosti/knjižničarstva relativno niska. Pojedine stavke poput prakse ocijenjene su i negativno što ukazuje na nezadovoljstvo pojedinim aspektima studija. S druge strane motivi upisa studenata na studije informacijskih znanosti/knjižničarstva većinom su pozitivni u smislu da su uglavnom upisivali studij u području kojim se žele baviti. Također zadovoljstvo poslom je relativno visoko.
Ograničenja: Rezultati istraživanja ukazuju na raskorak između ishoda učenja i kompetencija koje se očekuju da će ih studenti imati završetkom studija i percepcije studenata o razini dobivenih kompetencija. No istraživanjem nije obuhvaćen aspekt ispitanikovih očekivanja. Osim toga, provedeno istraživanje nije uzelo u obzir uspješnost studenata tijekom studija što može biti dodatni faktor u generiranju raskoraka.
Originalnost: Provedeno istraživanja ukazuje na potencijalni problem u pojedinim segmentima studijskih programa studija informacijskih znanosti / knjižničarstva obuhvaćenih istraživanjem. Rezultati mogu poslužiti za eliminaciju uočenih problema
Rješavanju tekućih organskih debata unutar historiografije može se pristupiti i zahvaljujući potencijalima digitaliziranih povijesnih izvora dostupnih na internetu. Oni nude svježi interdisciplinarni ...te transdisciplinarni pomak u ovom smislu, koji je ipak opterećen nizom problema. Zbog toga implikacije digitalizacije arhivskog gradiva u širem društvenom kontekstu, kao i onom individualnog povjesničara-istraživača, valja problematizirati pomoću nekoliko primjera. Drugim riječima, nastojat će se odgovoriti na pitanje iz podnaslova.
U protekla dva desetljeća visoko je obrazovanje u Europi prolazilo kroz duboke promjene, utemeljene na viziji objedinjenog obrazovnog prostora i reformi obrazovanja pod naletom silovitih društvenih i ...tehnoloških promjena. Iako su se održale mnoge rasprave, organizirane brojne konferencije, objavljeni ozbiljni istraživački članci o promjenama, internacionalizaciji i europeizaciji obrazovanja informacijskih stručnjaka, i dalje se vode rasprave o konceptualnim pitanjima te zagovara nužnost novih, inovativnih pristupa strukturi i organizaciji visokoobrazovnih institucija, uključujući i područje informacijskih znanosti.
Cilj je ovoga rada ukazati na trendove u europskom visokoškolskom prostoru koji su zahvatili i obrazovanje u informacijskim znanostima te potaknuti na razmišljanja i traganja za prihvatljivim rješenjima koja bi, polazeći od tradicionalnih kompetencija i kritički sagledavajući nove mogućnosti, omogućila ponudu atraktivnih i održivih programa, dovoljno fleksibilnih da reagiraju na potrebe tržišta rada za stručnjacima osposobljenima za rad u digitalnom okruženju te na prihvaćanje izazova ponude novih obrazovnih profila.
Čime se bave informacijske znanosti? Lipljin, Nina
Journal of information and organizational sciences,
12/1993, Volume:
17, Issue:
17
Journal Article
Peer reviewed
Open access
U radu su prezentirani rezultati sustavnoga istraživanja koje je provedeno s ciljem ispitivanja domene informacijskih znanosti i zadatkom iznalaženja predmeta njihovoga proučavanja; Predočene su ...osnovne postavke teorije informacije. Prikupljeni su, klasificirani i metodom kvalitativne analize ispitani glavni stručni izrazi (377), izdvojene definicije (52) ključnih pojmova (23), izabrani i precizno određeni, po značenju međusobno najbliži, tzv. rodni pojmovi (6). Njihovom komparacijom, te određivanjem diferencijskih obilježja definirano je područje. Pokazano je 1) da se radi o interdisciplinarnom znanstvenom području koje prelazi okvire jedne znanstvene oblasti, tako da se može govoriti npr. o društvenim, humanističkim ili tehničkim informacijskim znanostima, 2) da je značenje pojmova 'informacijske znanosti', 'informatika' i 'informatologija' identično, te se oni mogu smatrati sinonimima, isto kao i pojmovi 'računalne znanosti' i 'tehničke informacijske znanosti', te 4) da se izraz 'informatistika' može smatrati još jednim mogućim nazivom područja. Na kraju je predložena definicija područja koja glasi: "Informacijske znanosti predstavljaju interdisciplinarno znanstveno područje koje se bavi proučavanjem svih oblika informacija, komuniciranja i informacijskih sistema shvaćenih u smislu zajedništva ljudi i postupaka, te' opreme i načina njezina korištenja. "
Autor provodi holističku analizu povijesno-komunikološke geneze odnosa s javnostima (javnošću) u cilju sustavnog uspostavljanja nove holističko-komunikološke paradigme odnosa s javnostima. U radu se ...analiziraju temeljni operativni pojmovi koji određuju "Public Relations", propagandu (promidžbu), javnost, javno mnijenje te nove konstitutivne elemenata za sustavno određenje odnosa s javnostima koji su nužna pretpostavka za izgradnju novih tipskih modela javnog djelovanja. Sadržajna analiza se izvodi u pojmovnom komunikološkom određenju odnosa s javnostima (javnošću) kao dijaloškog i strateškog sporazumijevanja svih građana o bitnim pitanjima za razvoj čovjeka i društva u cjelini. Teorijska rasprava se provodi analizom "teorije o javnom djelo-vanju" i "rekonceptualizirane komparativne teorije" u odnosima s javnostima kao pretpostavke za stvaranje boljeg ili lošijeg imagea (slike) u javnosti. Stvaranje imagea (slike) u javnosti je glavna zadaća odnosa s javnostima (javnošću). Zaključno razmatranje se provodi u holističkoj analizi "Public Relations-a" te redefiniranju znanstvene klasifikacije odnosa s javnostima, kao posebne discipline u okvirima znanstvene grane komunikologija, u znanstvenom polju informacijskih znanosti.
PDF
