Dijabetes je kronična metabolička bolest koju karakteriziraju povećana razina šećera u krvi te niz mogućih komplikacija vezanih s tim, što znatno umanjuje kakvoću života pacijenta. U ovom smo ...istraživanju proizveli funkcionalnu hranu za dijabetičare od heljde fermentirane s pomoću sojeva Lactobacillus plantarum TK9 i L. paracasei TK1501. Rezultati ortogonalnog eksperimentalnog plana pokazuju da su tri glavna faktora koja su najviše utjecala na rast L. plantarum TK9 i L. paracasei TK1501 na čvrstoj podlozi bili: omjer supstrata i vode>veličina inokuluma>vrijeme fermentacije. Pri optimalnim uvjetima fermentacije heljde, a to su: omjer supstrata i vode 1:1,5, vrijeme fermentacije od 24 h i inokulum od 10^7 CFU/g, dobiveno je (2,3±0,7)·10^9 probiotika s pomoću soja L. plantarum TK9 i (3,3±0,4)·10^9 CFU/g probiotika s pomoću soja L. paracasei TK1501. Ispitani su hranjiva vrijednost te antioksidativni i antidijabetički učinci etanolskog ekstrakta fermentirane heljde. Najjača inhibicija α-glukozidaze s IC50=0,51 mg/mL postignuta je s heljdom fermentiranom s pomoću L. plantarum TK9, dok je heljda fermentirana s pomoću L. paracasei TK1501 najviše inhibirala dipeptidil peptidazu IV (DPP-IV), s IC50=2,47 mg/mL. Stoga je zaključeno da se pomoću oba soja može proizvesti hrana za dijabetičare koja smanjuje razinu šećera u krvi.
Klinička imunoterapija onkoloških bolesnika je postala klinička realnost. To je posljedica klinički relevantnih i uspješnih rezultata dobivenih primjenom monoklonskih protutijela protiv imunoloških ...kontrolnih molekula funkcije inhibitornih receptora te T-limfocita s kimeričnim antigenskim receptorima. Usprkos tim uspješnim i obećavajućim rezultatima, rezultati su postignuti samo protiv dijela tumora i opet u samo dijela bolesnika se postiže terapijski odgovor. U prikazanom radu dan je kratak pregled tih raznih imunoterapijskih pristupa.
U radu je istražen alelopatski utjecaj vrste Aloe vera (L.) Burm.f. na klijavost sjemena i rast klijanaca sedam biljnih vrsta. Pokus je proveden u Petrijevim zdjelicama, gdje su procijenjeni ...ekstrakti svježih listova vrste A. vera u različitim koncentracijama (2, 4, 6, 8 i 10%) na klijavost, duljinu klijanaca te svježu i suhu masu klijanaca ječma, pšenice, soje, uljne bundeve, radiča, rukole i salate. Djelovanje vodenih ekstrakata ovisilo je o koncentraciji ekstrakata i test vrsti. Ekstrakti koncentracije iznad 2% smanjili su klijavost sjemena ječma i salate, dok je pozitivan utjecaj zabilježen kod uljne bundeve. Najveće smanjenje duljine korijena bilo je kod salate i to za 41,6%, dok je duljina korijena uljne bundeve bila povećana do 49,9%. Vodeni ekstrakti povećali su značajno duljinu izdanka kod pšenice, soje i uljne bundeve. Pozitivan i negativan utjecaj utvrđen je na svježu masu klijanaca test vrsta, dok je suha masa klijanaca bila snižena samo kod ječma u svim tretmanima te salate u tretmanu s ekstraktom koncentracije 4%. Među test vrstama, kao najosjetljivija se pokazao ječam kod svih mjerenih parametara, izuzev kod duljine korijena.
Pozadina istraživanja. Kardiovaskularne bolesti i dijabetes najčešći su uzroci smrti na svijetu. Bioaktivni peptidi dobiveni proteolizom i preradom hrane imaju pozitivan učinak na prevenciju tih ...bolesti. Biološka aktivnost proteina iz mišića Reevesove barske kornjače i njihovih hidrolizata nije dovoljno istražena, stoga je svrha ovoga rada bila ispitati njihovu antioksidacijsku, antidijabetičku i citotoksičnu aktivnost.
Eksperimentalni pristup. Mišići Reevesove barske kornjače hidrolizirani su pomoću proteolitičkih enzima (Alcalase, Flavourzyme, tripsin i bromelain), te su mjereni stupnjevi hidrolize proteina. Aminokiselinski sastav i distribucija molekularne mase hidrolizata ispitani su pomoću visokodjelotvorne tekućinske kromatografije. Antioksidacijska aktivnost određena je različitim testovima in vitro, uključujući sposobnost uklanjanja 1,1-difenil-2-pikrilhidrazila (DPPH), 2,2’-azino-bis(3-etilbenzotiazolin-6-sumporne kiseline) (ABTS) i hidroksil radikala, keliranja Fe2+ i inhibicije lipidne peroksidacije. Antidijabetička aktivnost ispitana je testovima inhibicije α-amilaze i α-glukozidaze. Osim toga, analiziran je citotoksični učinak hidrolizata na stanice tumora debelog crijeva (HT-29).
Rezultati i zaključci. Analizom aminokiselinskog sastava hidrolizata pronađeni su veći maseni udjeli glutaminske i asparaginske kiseline, lizina, hidroksiprolina te hidrofobnih aminokiselina od onih u nehidroliziranim proteinima. Hidrolizat proteina dobiven pomoću proteolitičkog enzima Alcalase bitno je inhibirao peroksidaciju lipida. Pri koncentraciji od 550 µg/mL, hidrolizat proteina dobiven pomoću enzima Flavourzyme imao je najveću sposobnost uklanjanja slobodnih radikala mjerenu pomoću DPPH (68,32 %), ABTS (74,12 %) i FRAP (A700 nm=0,300) metoda, inhibicije α-glukozidaze (61,80 %) te najveći citotoksični učinak na stanične linije HT-29 (82.26 %). Hidrolizat proteina dobiven pomoću tripsina imao je znatnu (p<0,05) aktivnost uklanjanja hidroksilnih radikala (92,70 %), a onaj dobiven pomoću bromelaina najveću aktivnost keliranja Fe2+ (63,29 %). Najveća inhibicija α-amilaze postignuta je pomoću hidrolizata proteina dobivenih djelovanjem bromelaina i enzima Flavourzyme.
Novina i znanstveni doprinos. Hidrolizati proteina mišića Reevesove barske kornjače dobiveni enzimskom hidrolizom imali su veliku antioksidacijsku, citotoksičnu i antidijabetičku aktivnost. Rezultati istraživanja pokazuju da se ti hidrolizati ili peptidi zbog svojih bioaktivnih svojstava mogu upotrijebiti kao sastojak u farmaceutskim i funkcionalnim prehrambenim proizvodima.
The main goal of this research was to examine the relationship between processing of affective material and basic personality structure. We constructed three experiments in which we investigated ...affective priming in an evaluative decision task. Affective priming is consisted of response facilitation to a certain stimulus if it was subsequent to a stimulus of the same affective valence and/or response inhibition if it was subsequent to a stimulus of the opposite affective valence. Subjects were presented on a computer screen with pairs of stimuli which appeared one after another (stimulusprime and stimulus-target) with either the same or the opposite affective valence. Their task was to determine whether the second stimulus is affectively positive or negative by clicking the appropriate key. In the first experiment, only visual material was used (complex images), in the second experiment photographs were used as stimuli-primes and words as stimuli-targets, whilst in the third experiment only verbal material was used (nouns). Visual stimuli were selected from International Affective Picture System (Lang et al, 2008), and verbal stimuli from Connotative Dictionary (Janković, 2000). Basic structure of personality was defined by the Five-Factor model (Costa & McCrae, 1985), Disintegration, (Knežević et al, 2005), Amorality (Knežević, 2003) and the Cybernetic model of intellectual functioning (Wolf et al, 1992), and operationalized by using inventories NEO PI-R, DELTA 10, AMRL 15 and KOG 9. Results of analysis of variance showed that the structure of affective priming effect differs depending on the sensory modality of presented stimuli. In the experiment in which only visual stimuli were used, only the facilitation effect for negative stimuli proved significant. In the experiment in which visual and verbal stimuli were combined, facilitation effect for positive stimuli and inhibition effects for both positive and negative stimuli were all statistically significant. In the experiment in which only verbal stimuli were used, no priming effects reached statistical significance. Results of regression analysis showed that there is a correlation between affective priming effects and certain dimensions of basic personality structure. In the first experiment in which only visual material was used, facilitation effect for negative stimuli correlates to Disintegration trait and facilitation effect for positive stimuli with intellectual abilities. In the second experiment in which both verbal and visual material was used, facilitation effect for negative stimuli correlates with Amorality and Openness to Experience (Five-Factor model). And, finally, dimension Openness to Experience correlates with shorter reaction time to affective stimuli in all three experiments. Results are discussed in light of theories of affective material processing and mechanisms of its relation to basic personality structure.
Osnovni cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost obrade emocionalno obojenog materijala i bazične strukture ličnosti. Za potrebe istraživanja konstruisana su tri eksperimenta u kojima je ispitivano afektivno primovanje u zadatku evaluativne odluke. Pod afektivnim primovanjem se podrazumeva facilitacija odgovora na neki stimulus ako mu prethodi stimulus iste afektivne valence i/ili inhibicija ukoliko mu prethodi stimulus suprotne afektivne valence. Ispitanicima su na ekranu računara jedan za drugim prikazivana po dva stimulusa iste ili različite afektivne valence (stimulusprim i stimulus-meta), a njihov zadatak je bio da prtiskom na jedan od tastera odgovore da li je drugi stimulus u paru afektivno pozitivan ili negativan. U prvom eksperimentu je korišćen isključivo vizuelni materijal (složene fotografije), u drugom su kao stimulusiprimovi korišćene fotografije, a kao stimulusi-mete reči i u trećem je korišćen samo verbalni materijal (imenice). Vizuelni stimulusi izabrani su iz baze International Affective Picture System (Lang et al, 2008), a verbalni iz baze Konotativni rečnik (Janković, 2000). Bazična struktura ličnosti definisana je modelom Velikih pet (Costa & McCrae, 1985), Dezintegracije (Knežević et al, 2005), Amorala (Knežević, 2003) i Kibernetičkog modela intelektualnog funkcionisanja (Wolf et al, 1992), a operacionalizovana inventarima NEO PI-R, DELTA 10, AMRL 15 i KOG 9. Rezultati analize varijanse su pokazali da se struktura efekta afektivnog primovanja razlikuje u zavisnosti od modaliteta prikazanih stimulusa. U eksperimentu u kome je korišćen isključivo vizuelni materijal dobijen je samo efekat facilitacije negativnih stimulusa. U eksperimentu u kome su kombinovani vizuelni i verbalni stimulusi dobijen je efekat facilitacije za pozitivne stimuluse, kao i efekti inhibicije i za pozitivne i za negativne stimuluse. U eksperimentu u kome je korišćen isključivo verbalni materijal efekti primovanja nisu bili značajni. Rezultati regresione analize su pokazali da postoji povezanost efekata afektivnog primovanja i pojedinih dimenzija bazične strukture ličnosti. Efekat facilitacije negativnih stimulusa u eksperimentu u kome je korišćen vizuelni materijal je povezan sa crtom dezintegracije, a efekat facilitacije pozitivnih stimulusa sa opštim intelektualnim sposobnostima. U eksperimentu u kome je kombinovan verbalni i vizuelni materijal facilitacija negativnih stimulusa je povezana sa dimenzijama amorala i otvorenosti (Velikih pet). I, na kraju, dimenzija otvorenosti je povezana sa kraćim vremenom reakcije na afektivno obojene stimuluse u sva tri eksperimenta. Rezultati su diskutovani u svetlu teorija o procesiranju afektivno obojenog materijala i mehanizama njegove povezanosti sa prostorom bazične strukture ličnosti.
Međustanična komunikacija (engl. quorum sensing) i formiranje biofilma imaju važnu ulogu u mehanizmu otpornosti mnogih patogenih mikroorganizama na antibiotike. Za sprečavanje povratne i kronične ...upale uzrokovane višestruko otpornim patogenim bakterijama moraju se koristiti druge vrste liječenja. Stoga je svrha ovoga rada bila ispitati i usporediti inhibicijski učinak fitohranjiva, i to: kurkumina, kvercetina, apigenina, pirogalola, galne kiseline i luteolina na međustaničnu komunikaciju i sposobnost formiranja biofilma bakterije Chromobacterium violaceum ATCC 12472, te pokretljivost i rojenje bakterije Pseudomonas aeruginosa PAO1. Sposobnost fitohranjiva da inhibiraju međustaničnu komunikaciju procijenjena je kvalitativno i kvantitativno metodom disk difuzije pomoću bakterije C. violaceum. Ta se metoda zasniva na inhibiciji sinteze violaceina pri subminimalnim inhibicijskim koncentracijama fitohranjiva od 46,87 do 750 µg/mL. Rezultati pokazuju da sva fitohranjiva, osim pirogalola i galne kiseline, inhibiraju proizvodnju violaceina u bakteriji C. violaceum, i to od (11,0±0,1) do (88,2±0,1) %, ovisno o koncentraciji. Osim toga, fitohranjiva su bitno (p<0,05) inhibirala formiranje biofilma, i to od (1,38±0,08) do (84,2±0,2) %. Zaključeno je da se kvercetin, kurkumin, apigenin i luteolin mogu upotrijebiti kao inhibitori međustanične komunikacije i formranja biofilma bakterije C. violaceum 12472. Zbog njihove sposobnosti da kontroliraju međustaničnu komunikaciju bakterija, sva fitohranjiva, a osobito kurkumin, kvercetin i pirogalol, mogu uspješno suzbiti infekcije uzrokovane bakterijom P. aeruginosa PAO1. Međutim, trebaju se dodatno istražiti mehanizmi inhibicije međustanične komunikacije bakterija na molekularnoj razini, radi potvrde rezultata ovoga rada i identifikacije gena odgovornih za tu aktivnost.
U radu je ispitana inhibicija lipaze (enzima kojega luči gušterača) pomoću proteina izoliranog iz sjemenki azijske trešnje (Litchi chinensis). Protein je izoliran taloženjem pomoću amonijevog sulfata ...i dijalizom. Inhibicija lipaze u prisutnosti proteina ispitana je na sintetičkom (pnitrofenil palmitat) i prirodnom (maslinovo ulje) supstratu. Protein je pri koncentraciji od 100 ug/mL inhibirao 68,2 % lipaze na sintetičkom i 60,0 % na prirodnom supstratu. Svojstva inhibitora ispitana su tripsinizacijom. Protein je bio osjetljiv na dodatak 0.05 % tripsina, pri čemu je izgubio 61,9 % aktivnosti. Njegova IGO vrijednost na sintetičkom supstratu bila je 73,1 gg/mL. Također je bio osjetljiv na promjenu pH-vrijednosti, te je najveću aktivnost imao pri pH=8,0, a najmanju pri pH=3,0. Osim toga, protein je ispitan pomoću poliakrilamidne gel elektroforeze u nereducirajućim uvjetima uporabom 10 %-tne otopine natrijevog dodecil sulfata. Nakon obrade bojilom Coomassie brilliant blue zamijećena je prisutnost samo jedne proteinske vrpce od (61±2) kDa. Izolirani je protein naposljetku kristaliziran šaržnom kristalizacijom radi ispitivanja njegove homogenosti. Kristali su bili dobro formirani, s jasno definiranim rubovima. Protein je pokazao dobru aktivnost inhibicije lipaze.
Uvođenje kemoterapije docetakselom je dovelo do unaprijeđenja ishoda liječenja u bolesnika s metastatskim senzitivnim rakom prostate te je dodatak docetaksela postao standard liječenja što je ...temeljeno na rezultatima studija CHAARTED, STAMPEDE, grane C i GET UG-AFU 15 studiji te nakon toga učinjene meta analize. Bolesnici s visokim volumenom bolesti (definicija po CHAARTED studiji) i visokog rizika (definicija prema LATIT UTDE studiji), koji imaju dobar performance
status i koji su pogodni za kemoterapiju, imaju najviše koristi od dodatka docetaksela androgenoj deprivacijskoj terapiji. Rezultati TITAN studije su pokazali aktivnosti apalutamida u istoj indikaciji. Ipak, prediktivni biomarkeri još uvijek nedostaju. Postoje jasni dokazi o koristi u ukupnom preživljenju od abiraterona, apalutamida i enzalutamida u bolesnika s bolesti visokog volumena koji nisu pogodni za kemoterapiju, kao i za bolesnike s bolesti niskog volumena. Kliničke studije će
pokazati mjesto za trostruku terapiju u kliničkoj praksi. Prije objave rezultata novih kliničkih studija, liječnici trebaju temeljiti svoje odluke na temelju procjene rizika i koristi svakog trenutnog pristupa i razmotriti druge parametre poput troškova liječenja, dostupnosti skrbi te preferencije bolesnika.
Različiti proizvodi od soje smatraju se tradicionalnom funkcionalnom hranom za mongolsku populaciju na sjeveroistoku Indije. U ovom je radu ispitan utjecaj dodatka različitih aroma (mango, naranča, ...vanilija i bijela ruža), stupnja inokulacije bakterijama mliječno-kiselog vrenja Lactobacillus rham¬nosus K4E (KX950834) i Lactobacillus helveticus K14 (KU644578) i masenih udjela obranog mlijeka i šećera na senzorne značajke sojinog jogurta. Tijekom deset dana skladištenja u hladnjaku pri 6-8 °C ispitivana su fizikalno-kemijska (pH-vrijednost, titracijska kiselost), mikrobiološka (ukupni broj bakterija te broj koliformnih bakterija, kvasaca i plijesni), organoleptička (aroma, okus, boja, punoća, tekstura i ukupna prihvatljivost) i biofunkcionalna (inhibicija proizvodnje angiotenzin konvertirajućeg enzima, antioksidacijski i antimikrobni učinak, biotransformacija izoflavona) svojstva jogurta. Najbolje je ocijenjen jogurt s aromom bijele ruže, čija je pH-vrijednost tijekom skladištenja bila od 5,65 do 4,20, titracijska kiselost (izražena kao maseni udjel mliječne kiseline) od 0,33 do 0,51 % i ukupni broj bakterija vrsta Lactobacillus od 6.81 do 8,69 log CFU/mL. Inhibicija se angiotenzin konvertirajućeg enzima povećavala tijekom skladištenja s početnih 21,17 % na 81,03 % izmjerenih tijekom petog dana skladištenja, a zatim smanjivala sve do 38,85 % nakon desetog dana. Najveća je antioksidacijska aktivnost zabilježena tijekom petog dana skladištenja (87 %). Sojin jogurt s aromom bijele ruže imao je najizraženiji antimikrobni učinak na bakteriju Listeria monocytogenes, a zatim na bakterije Bacillus subtilis, Staphylococcus aureus, Salmonella typhi i Escherichia coli. Analiza RP-HPLC pokazala je da je u jogurtu nakon 18 sati fermentacije dobiveno 87,3 % aglikona sojinog izoflavona genisteina i 58,4 % daidzeina.
Istraženi su učinci eritromicina na kontrakcije mišića mokraćnog mjehura u hipertireotičnih štakora. Dvanaest štakora bilo je svrstano u dvije skupine, kontrolnu i pokusnu (po šest štakora u svakoj ...skupini). Kontraktilni odgovor izražen kao Emax i pD2 na karbakol (10-3-10-8 M) i kalij (1-6×10-2 M, KCl) bili su određeni u odsutnosti i prisutnosti eritromicina (10-3; 5×10-4; 10-4 M). Kontraktilni odgovori na karbakol (10-3-10-8 M) u prisutnosti verapamila (10-8 M), atropina (10-8 M), ili u Krebsovoj otopini bez kalcija, bili su također određivani u odsutnosti i prisutnosti eritromicina (10-3 M). Primjena eritromicina značajno je smanjila odgovor na kontrakciju potaknutu karbakolom i kalijevim kloridom. Kontrakcije potaknute karbakolom bile su smanjene u prisutnosti atropina, dok komponente kontrakcija izazvane karbakolom rezistentne na atropin nisu bile inhibirane u prisutnosti eritromicina. Kontraktilni odgovor na karbakol bio je smanjen u Krebsovoj otopini bez kalcija i 10-8 M otopini verapamila. Povrh toga, kontraktilni odgovor na karbakol bio je inhibiran kad je eritromicin bio primijenjen zajedno s 10-8 M verapamilom. Može se zaključiti da je eritromicin učinkovitije inhibirao kontrakcije mokraćnog mjehura hipertireotičnih štakora nego u kontrolnih štakora putem inhibicije kolanja kalcija.
PDF
