In the past ten years all transition economies have adopted modern bankruptcy legislation as part of their institution building efforts. But their approach to insolvency and their determination to ...use the insolvency process as a selection mechanism have varied widely. The aim of the paper is two fold. Firstly, we identify the role of insolvency procedures in TEs, particularly in the orderly handling of financial distress and restructuring. Secondly, we analyse the recent developments in insolvency legislation in Bulgaria, Croatia, Czech Republic, Hungary, Poland and Romania, emphasising their inherent features and their impact on the restructuring process.
U ovom se radu istražuju i analiziraju pretpostavke pod kojima se može otvoriti i provesti partikularni stečajni postupak u Hrvatskoj. Ujedno se vrši usporedba sa rješenjima sadržanim u njemačkom ...pravu i Europskoj uredbi o insolvencijskim postupcima. Primjerenost zakonskih rješenja ocijenjuje se s obzirom na to kako je hrvatski, njemački i europski zakonodavac regulirao: međunarodnu nadležnost za otvaranje partikularnog stečajnog postupka; opseg imovine koju partikularni stečajni postupak obuhvaća; stečajne razloge za otvaranje partikularnog stečajnog postupka; ovlaštenje na podnošenje prijedloga za otvaranje partikularnog stečajnog postupka; eventualne dodatne pretpostavke za otvaranje partikularnog stečajnog postupka; pravo sudjelovanja odnosno pravo na namirenje tražbine u partikularnom stečajnom postupku; te suradnju organa domaćeg partikularnog stečajnog postupka s organima stranog stečajnog postupka protiv istog dužnika. Zaključno se sumiraju rezultati analize te utvrđuje da su odredbe hrvatskog stečajnog prava u odnosu na partikularni stečajni postupak u skladu sa suvremenim kretanjima u međunarodnom stečajnom/insolvencijskom pravu. Jedina zakonska izmjena o kojoj bi trebalo razmisliti jest ukidanje ovlaštenja stečajnog dužnika da traži otvaranje partikularnog stečajnog postupka u situaciji kada on može tražiti otvaranje glavnog stečajnog postupka.