This paper aims to reflect on internationalisation in social work education in a collaborative context. The research question addressed is how collaborative online international learning (COIL) ...supports the concept of Internationalisation at Home (IaH) to promote glocal knowledge in innovative social work education. The study is case-based, in which a thematic webinar on human rights issues connected students of social work from various countries in an international classroom. It discusses how the concept of Internationalisation at Home can be used effectively in practice through participatory design and participant feedback. The main conclusion of this case-based paper is that social work education should promote innovative learning scenarios that support the glocal approach, so that students are able to ‘act locally and think globally’, supported by a blended learning design.
Globalizacija je proces, ki zaznamuje praktično vse sfere družbenega življenja, tudi izobraževanje oziroma konkretneje univerzo, z njenim izrednim študijem pa tudi izobraževanje odraslih. ...Internacionalizacija je bistvena konstitutivna lastnost univerze (poleg akademske svobode, avtonomije, kolegialnega vodenja in elitnosti), ki je skozi čas, predvsem v obdobju nacionalne zaprtosti, zbledela. Vsako zgodovinsko obdobje je univerzi in njeni internacionalizaciji dalo neizbrisan pečat, zato moramo novodobni proces ponovne internacionalizacije univerze razumeti v kontekstu današnjih neoliberalnih motivov. Univerza si mora prizadevati, da obdrži svoj konstitutivni člen – internacionalizacijo, pri čemer pa bo morala braniti svoje akademske korenine nasproti neoliberalnim tržnim vplivom (na primer GATS), ki poleg vprašljive kakovosti prinašajo tudi skrb vzbujajoči akademski imperializem.
S ubrzanim razvojem i velikim rastom popularnosti video igara, u posljednjih nekoliko godina industrija video igara doživjela je značajan proces globalizacije. Video igre danas su bitan faktor u ...industriji digitalne zabave i privlače mnoge igrače, bez obzira na spol, dob, društveni, politički ili ekonomski status. Ta popularnost i brz razvoj video igara dovode do sve veće potrebe da tvrtke svoje video igre učine dostupnim što većem broju ljudi kako bi se postigao visok povrat financijskih ulaganja. Stoga je očita želja i potreba da se video igre ciljano prilagode svim potencijalnim korisnicima, ma gdje god se oni nalazili. To je iznimno važan čimbenik zadovoljstva igrača, i kao takav vrlo je važan u savladavanju jezične barijere, promociji međunarodnog imidža tvrtke te postizanju dobrih poslovnih rezultata. No, to znači da je video igru potrebno prilagoditi velikom broju jezika, kulturnim razlikama, načinima govora i razmišljanja, a ujedno kako bi se uklonilo sve ono što nije prikladno za ciljano tržište. Jedno od mogućih rješenja za prilagodbu međunarodnom tržištu svakako je lokalizacija, čijom se primjenom nastoje zadovoljiti potrebe svih igrača i tržišta. Video igre, međutim, imaju specifične značajke koje ih razlikuju od ostalih medija, budući da su u središtu interakcija igrača i grafički elementi igre, što je jedinstveno u odnosu na prevođenje romana ili igranog filma. Ovaj rad daje pregled strategija za prilagodbu video igara te karakteristike tijeka prilagodbe, s posebnim osvrtom na pristup lokalizacije kao i probleme i otvorena pitanja u procesu prilagodbe video igara međunarodnom tržištu.
With the rapid development and great growth in popularity of video games, the video game industry has undergone a significant process of globalization in recent years. Video games are an essential factor in the digital entertainment industry today and attract many players, regardless of gender, age, social, political or economic status. This popularity and rapid development of video games is leading to the growing need for companies to make their video games available to as many people as possible in order to achieve a high return on fi nancial investments. Therefore, there is an obvious desire and need for video games to be tailored to all potential users, wherever they are. This is an extremely important factor in player satisfaction, and as such is very important in overcoming the language barrier, promoting the company’s international image and achieving good business results. But this means that the video game needs to be adapted to a large number of languages, cultural diff erences, ways of speaking and thinking, and at the same time to remove everything that is not suitable for the target market. One of the possible solutions for adapting to the international market is certainly localization, the application of which seeks to meet the needs of all players and markets. Video games, however, have specific features that distinguish them from other media, as they focus on player interactions and graphic elements of a game, which is unique compared to translating a novel or film. This paper provides an overview of video game adaptation strategies and the characteristics of the adaptation flow, with special emphasis on the localization approach as well as problems and open issues in the process of adapting video games to the international market.
Globalization, surely one of the most used and abused buzzwords of recent decades, describes a phenomenon that is typically considered to be a neutral and inevitable expansion of market forces across ...the planet. Nearly all economists, politicians, business leaders, and mainstream journalists view globalization as the natural result of economic development, and a beneficial one at that. But, as noted economist Martin Hart-Landsberg argues, this perception does not match the reality of globalization. The rise of transnational corporations and their global production chains was the result of intentional and political acts, decisions made at the highest levels of power. Their aim - to increase profits by seeking the cheapest sources of labor and raw materials - was facilitated through policy-making at the national and international levels, and was largely successful. But workers in every nation have paid the costs, in the form of increased inequality and poverty, the destruction of social welfare provisions and labor unions, and an erratic global economy prone to bubbles, busts, and crises. This book examines the historical record of globalization and restores agency to the capitalists, policy-makers, and politicians who worked to craft a regime of world-wide exploitation. It demolishes their neoliberal ideology - already on shaky ground after the 2008 financial crisis - and picks apart the record of trade agreements like NAFTA and institutions like the WTO. But, crucially, Hart- Landsberg also discusses alternatives to capitalist globalization, looking to examples such as South America's Bolivarian Alliance for the Americas (ALBA) for clues on how to build an international economy based on solidarity, social development, and shared prosperity.
„Nedoumice“ između višejezičnosti u teoriji i engleskoga kao lingue france u praksi tiču se poslijebolonjskoga europskoga visokog obrazovanja u cjelini. Ovaj rad prikazuje primjer Slovenije putem ...analize sličnih izazova prisutnih u slovenskoj (visokoobrazovnoj) jezičnoj politici. Stanje se stvari sagledava s aspekta prihvaćanja statusa slovenskoga jezika kao službenoga jezika Republike Slovenije, kao i prihvaćanja potrebe za većom uključenosti stranih studenata i nastavnika i daljnjeg unapređenja kvalitete visokoga obrazovanja. U radu se predstavljaju rezultati ispitivanja koja su provedena u listopadu 2012. godine među najvažnijim dionicima slovenskoga visokog obrazovanja s ciljem istraživanja stajališta o uporabi jezika poučavanja u visokome obrazovanje. Rezultati su analizirani s pogledom na izraženo stajalište u vezi s uporabom jezika u visokome obrazovanju, što je dovelo do uspostavljanja triju skupina mišljenja unutar uzorka studenata i nastavnika Sveučilišta u Ljubljani. Na temelju analize dostupnih izvora, rasprava, mišljenja, ispitivanja i intervjua donose se određene preporuke o regulaciji uporabe jezika u visokome obrazovanju u Sloveniji.
J. Minkevičiaus monografijos „Religija daugianacionaliniame pasaulyje“ recenzija. Monografija apibūdinama kaip labai informatyvi tiek teorinės, tiek faktinės informacijos prasme. Pastebima, kad J. ...Minkevičius taikliomis, glaustomis formuluotėmis įtaigiai eksplikuoja marksistinė religijos, jos struktūros bei socialinių funkcijų sampratą, fundamentalius nacijos teorijos teiginius, komunistų partijų nacionalinės politikos principus. Pagrindinė monografijoje keliamų problemų ašis – religijos vieta ir vaidmuo nacijų raidoje, nacionalinių santykių struktūroje. Autorius kritikuojamas dėl griežtokų ar menkiau motyvuotų teiginių, minties pasikartojimų.
Straipsnyje teigiama, kad socialistinės demokratijos plėtojimas yra vienas svarbiausių išsivysčiusio socializmo bruožų ir uždavinių. Šios raidos pagrindas yra gamybinių jėgų augimas ir gamybinių ...santykių savarankiškėjimas, o tikslas – plačiųjų darbininkų sluoksnių įtraukimas į valstybės valdymą. Didelę reikšmę įgyja tokios socialistinės demokratijos formos kaip Tarybos, profesinės sąjungos, valstybės valdymo aparatas, darbo kolektyvas, kūrybinės sąjungos. Demokratizacijos procese vadovaujantįjį vaidmenį atlieka Tarybų Sąjungos Komunistų partija. Viena iš socialistinės demokratijos formų yra tarpnacionaliniai santykiai. Socialistinės demokratijos raida pagreitina visuomeninio gyvenimo internacionalizaciją. Internacionalizacijos procese demokratinis centralizmas apima ir bendruosius, ir vietinius nacionalinius klausimus. Sėkmingas materialinės-techninės komunizmo bazės kūrimas, darbo žmonių gerovės kėlimas yra svarbi tolesnio visų mūsų šalies nacijų ir tautybių vystymosi, jų draugystės bei vienybės stiprinimo sąlyga. Socialistinės demokratijos plėtojimas prisideda prie kovos prieš buržuazinio nacionalizmo atgyvenas, įgalina sėkmingai spręsti problemas, iškylančias sudėtinguose įvairių nacijų tarpusavio santykiuose.
Internacionalizacija predstavlja širenje ekonomske aktivnosti izvan granica domicilne ekonomije, što se reflektira kvantitativnim promjenama koje dalje vode ekstenzivnijoj geografskoj organizaciji ...ekonomske aktivnosti. U ovom radu internacionalizacija se sagledava s aspekta svih međunarodnih aktivnosti poduzeća, odnosno izvoznih i uvoznih aktivnosti. Posebno zanimljivi aspekt internacionalizacije predstavlja internacionalizacija malih i srednjih poduzeća koja je još uvijek u u literaturi nedovoljno istražena. Analiza internacionalizacije u ovom radu temelji se na pristupu poslovne strategije, odnosno internim i eksternim faktorima poslovanja. Uspješnost poslovanja poduzeća sagledava se s aspekta multidimenzionalnog pristupa, odnosno sagledavanjem različitih dimenzija uspješnosti poslovanja: financijske, poslovne i organizacijske uspješnosti. Rezultati analize empirijskog istraživanja provođenjem višestruke linearne regresijske analize potvrdili su kako internacionalizacija ima pozitivan utjecaj na uspješnost poslovanja malih i srednjih poduzeća. Integriranjem različitih vrsta veza i strukturalnih elemenata internacionalizacije te njihovim kvantitativnim ispitivanjem na sektoru malog gospodarstva, ostvaren je značajan empirijski doprinos.
This study analyses Internationalisation at Home (IaH) courses across a wide range of bachelor’s degrees, from humanities to hard sciences, in public universities in Catalonia, as an in-depth ...analysis of a South European context. IaH courses selected for analysis included courses (i) on international topics, (ii) taught in English and focusing on content (English-medium Instruction, EMI) and (iii) focusing on language, i.e. English for Specific Purposes (ESP). Results point to a high presence of international content courses, especially in humanities and social sciences, followed by EMI courses, although quantitatively scarce and mainly found in engineering. ESP courses are the least present despite their potential to prepare students for EMI. Reasons that may account for this IaH picture are presented. All in all, it seems that current policies leave language and intercultural competence in the hands of content lecturers, who may not have explicit language and intercultural learning outcomes in mind while it appears that the potential role of ESP as an internationalisation driver may be neglected. This paper thus argues for giving visibility to ESP courses and lecturers in their role for the promotion of curricular internationalisation.
PDF
