Rad se bavi temom multikulturalizma i multikulturnih kompetencija u sustavu visokog obrazovanja. S tim u vezi u radu se ukratko prikazuje međunarodni projekt SOULBUS čiji je cilj kroz suradnju između ...visokog obrazovanja i tržišta rada zadovoljiti sadašnje i buduće izazove multikulturalizma u području edukacijske rehabilitacije, socijalne i zdravstvene skrbi. U odnosu na zadani cilj projekta prikazani su i rezultati istraživanja provedenog na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a koji se odnose na iskustva nastavnika i studenata te njihova razmišljanja o multikulturalizmu u kontekstu međunarodne mobilnosti. Rezultati generalno ukazuju na pozitivna iskustva i odnos prema internacionalizaciji u visokom obrazovanju te daju određene smjernice za bolji prihvat i rad sa stranim studentima.
Marketinški usmjerenom menadžmentu trgovinskog poduzeća u prvom planu je zadovoljenje potreba i želja potrošača. Osim nezaobilaznog pitanja cijena i asortimana, u kompleksu tražnje nalaze se i ...zahtjevi potrošača u vezi s kvalitetom proizvoda koje kupuju. Riječ je o sveukupnim fi zičkim, kemijskim, konstrukcijskim, estetskim, ekološkim i drugim obilježjima koja dolaze do izražaja pri upotrebi proizvoda. Kao rezultat toga, u teoriji i praksi počeo se afi rmirati menadžment kvalitete. To posebno dolazi do izražaja uvođenjem serije standarda kvalitete ISO 9000(QMS) i ISO 14000(EMS). Njima se otvaraju mogućnosti za afi rmaciju (TQM) u trgovini, internacionalizaciju sustava kvalitete i kretanje robe i usluga bez “fizičkih-jezičnih-tehničkih” prepreka.
Ubrzani razvoj informacijske tehnologije, telekomunikacija, prometa i novih medija doveo je do globalizacije gospodarstva i međuzavisnosti nacionalnih ekonomija, pri čemu konkurentnost postaje ...ključna odrednica gospodarskog razvoja, a sve veći značaj dobivaju internacionalizacija i liberalizacija poduzetništva. Pod utjecajem doktrine neoliberalnog kapitalizma i ideologije slobodnog tržišta, u gospodarskim problemima danas su brojne zemlje, uključivo i veći broj zemalja Europske unije te se traže novi modeli održivog razvoja i preispituje uloga države pri tome. Sposobnost društva da izgradi model koji će biti utemeljen na gospodarskom rastu i uravnoteženom razvoju, iziskuje adekvatnu institucionalnu podršku i aktivnu suradnju između poduzetnika, javne uprave, obrazovnih i istraživačkih institucija te civilnog sektora u oblikovanju javnih politika. Polazeći od teorijskih i empirijskih spoznaja o faktorima gospodarskog razvoja, autor u ovome radu, na primjeru Varaždinske županije analizira ključne činitelje gospodarskog razvoja i ukazuje na značaj institucionalnih uvjeta koji su u funkciji gospodarskog rasta. U tom kontekstu, posebno su značajni međuodnosi između pokazatelja bruto domaćeg proizvoda i socijalne strukture stanovništva te financijskog poslovanja poduzetnika, ostvarene razine internacionalizacije poduzetništva i konkurentnosti županija. Zbog velikog broja različitih varijabli i međusobno zavisnih činitelja koji utječu na gospodarsku razvijenost, metodologija istraživanja u ovom radu temelji se na kombinaciji većeg broja znanstvenih metoda, uključivo i primjenu vlastitog empirijskog istraživanja putem anketa. Rezultati istraživanja potvrđuju hipoteze o povezanosti gospodarskog razvoja i pojedinih kategorija u socijalnoj strukturi stanovništva, kao i utjecaju institucionalne podrške na konkurentnost gospodarstva i internacionalizaciju poduzetništva.
Pridruživanje zemalja srednje i istočne Europe Europskoj uniji otvorilo je novo, obećavajuće područje za empirijska istraživanja nanstvenika koji se bave europskim integracijama. Istovremeno raste ...literatura o sve većem prostoru za političko manevriranje urbanih lokalnih jedinica povezanom s fenomenima denacionalizacije i renacionalizacije. Takav pristup omogućava da učinak europeizacije na urbanu politiku bude shvaćen kao posebna vrsta političkog restrukturiranja okrenutog prema van. Usvajajući to gledište, u radu se analiziraju strategije koje su razvili postsocijalistički gradovi suočeni s višestupanjskim političkim sustavom EU. Njih se smatra dijelom šire urbane strategije političke internacionalizacije. Razmatraju se tri vrste restrukturiranja: individualna, bilateralna
i mrežna. Empirijski se podaci temelje na istraživanju 12 najvećih
poljskih gradova koji su članovi udruge Eurocities te domaćih lobističkih organizacija. Značenje urbanih strategija razmatra se uz pomoć tipologije mogućih orijentacija javnih vlasti suočenih s globalnim pritiscima koju su razvili Klijn i Koppenjan (2000). Glavno pitanje studije je kako izgleda europeizacija najvećih poljskih gradova. Ponašaju li se oni reaktivno ili kreativno i strateški
promišljaju svoj položaj? Poduzimaju li ikakve akcije sami? Istraživanje je pokazalo da je pretpostavka o reaktivnom i nestrateškom sudjelovanju poljskih gradova u europeizaciji tek djelomično točna. Strateško razmišljanje vidljivo je iz izbora poduzetih aktivnosti. Kreativni pristup ogleda se kroz napore da
se prilagode mreže i zajednički oblikuju bilateralni odnosi u kojima gradovi sudjeluju. Nadalje, postoji skupina najvećih gradova koja pobija tezu o pasivnom stavu poljskih gradova prema restrukturiranju prema van – unatoč kratkome iskustvu sa spomenutim pitanjima, ti su se gradovi pokazali aktivnim i odlučujućim akterima na međunarodnoj sceni. Istraživanje je pokazalo i to da se razlika između domaćih i europskih mjerila, pretpostavljena u teorijama EU
sustava, u Poljskoj smanjuje.
U radu autor, na temelju postojeće literature – prije svega, bogate i raznovrsne memoaristike, onovremenog tiska te dostupne arhivske građe utvrđuje kako i zašto je u veljači 1992. u Hrvatskoj ...ustanovljena mirovna operacija Ujedinjenih naroda. U radu se, dakle, progovara o razlozima zbog kojih je Ujedinjenim narodima uspjelo ono što drugima – Europskoj zajednici – nije, tj. privoljeti sukobljene strane na postizanje sporazuma. Autor utvrđuje kako su odluka srbijanskog političkog vodstva o prihvatljivosti mirovnih snaga Ujedinjenih naroda kao novog zaštitnika pobunjenih hrvatskih Srba (umjesto Jugoslavenske narodne
armije), unutar šireg koncepta klasičnog peacekeepinga, te kritika mirovnih napora Europske zajednice od strane Ujedinjenih naroda bili oni čimbenici koji su ključno doprinijeli uspješnom posredovanju Cyrusa Vancea.
Posljedice globalizacijskih procesa vidljive su i u jeziku kao tendencija k internacionalizaciji. Internacionalizacija, ili možda preciznije angloamerikanizacija, zahvatila je sve jezike modernoga ...svijeta. Hrvatski jezik nije iznimka. U ovom ćemo radu spomenuti samo neke od posljedica internacionalizacije, i to na leksičkoj, tvorbenoj i semantičkoj razini.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Današnja razina globalizacije i intenziviranje svjetske konkurencije rezultirala je povećanjem
broja poduzeća koja teže ...internacionalizaciji svog poslovanja, a internacionalizacija
građevinskih poduzeća dobiva sve veći značaj i dolazi u fokus istraživačkog interesa unutar,
ali i izvan akademske zajednice. Ona predstavlja veliki izazov pogotovo za menadžere i
vlasnike građevinskih poduzeća prije svega zbog specifičnosti same građevinske industrije.
Odabir koju poslovnu strategiju nastupa na inozemnom tržištu odabrati, za poduzeće
predstavlja skup velikog broja unutarnjih i vanjskih činitelja. U ovom istraživanju poslovne
strategije nastupa na inozemnom tržištu kategorizirane su u dvije osnovne grupe: privremene i
stalne strategije.
Koncept ključnih činitelja uspjeha uspješno se primjenjuje već više od 40 godina, pogotovo u
području strateškog upravljanja i u području upravljanja projektima, a veliku je primjenu
našao u upravljanju građevinskim projektima. Stoga se ovim istraživanjem željelo ispitati
postoji li međuovisnost između ključnih činitelja uspjeha karakterističnih za internacionalne
projekte se odabirom poslovne strategije nastupa na inozemnom tržištu, kao i na izvršenje
poduzeća. Istraživanje je provedeno dubinskim intervjuima sa 35 hrvatskih građevinskih
poduzeća koja su ostvarivala prihode iz inozemstva unazad 10 godina. Analiza dobivenih
podataka potvrdila je postojanje međuovisnosti između pojedinih ključnih činitelja uspjeha i
odabira strategije nastupa na inozemnim tržištima, pokazavši kako zadovoljenje ključnih
činitelja uspjeha povezanih sa projektom implicira na korištenje privremenih strategija, dok su
za stalne poslovne strategije puno više ključni eksterni činitelji uspjeha.
Zaključci teorijskog dijela ove disertacije i prihvaćene hipoteze empirijskog istraživanja
potvrđuju relevantnost korištenja koncepta ključnih činitelja uspjeha u definiranju poslovne
strategije nastupa na inozemnim tržištima za građevinska poduzeća, koje će doprinijeti
razvoju poslovanja na globalnom tržištu za hrvatska građevinska poduzeća, kao i poboljšanju
internacionalnog izvršenja njihova poslovanja.- Rad ne sadrži sažetak na drugom jeziku.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Premda je sektor malih i srednjih poduzeća po svojoj prirodi jedan od nositelja razvitka nacionalnih gospodarstava, godinama je bio zanemarivan na prostoru bivše države. Gospodarski razvitak se ...temeljio na sustavu umreženih velikih kompanija, komplementarnih industrija planski osmišljenih. Rat i raspad Jugoslavije su poremetile navedeni koncept i izazvale niz dilema u smislu u kojem smjeru krenuti i razvijati nacionalnu ekonomiju. Premda su se javljale ideje o obnovi nekadašnjih velikih poslovnih sustava, činjenično stanje – uništeni ili tehnološki zastarjeli poslovni kompleksi, nestanak razvojnih instituta, nedostatak stručne radne snage te gubitak ranijih tržišta - je stvorilo uvjerenje da je potrebno razvijati i jačati sektor malih i srednjih poduzeća. Jačanje i umrežavanje malih kompanija je trebalo rezultirati nastankom velikih i jakih proizvodnih sustava, sličnim onim prijeratnim.
Cilj ovog rada je istražiti koliko je BiH do sada uspjela u ovom svom naumu i koliko je konzistentna bila gospodarska politika. Isto tako, kroz rad će biti dati osvrt na legislativu, poslovnu praksu te potencijale klasterizacije i internacionalizacije poslovanja malih i srednjih poduzeća.
Jedan od trendova u suvremenoj europskoj maloprodaji je trend njezine
internacionalizacije. Rad se bavi činiteljima koji djeluju podsticajno ili pak
ograničavajuće na taj proces. Intenzitet ...internacionalizacije je u maloprodaji sporiji od istog procesa u europskoj proizvodnji. internacionalizacija je u funkciji ekspanzije maloprodajne tvrtke. Internacionalizacijom maloprodajnog poslovanja tvrtka razvija tržište te na inozemnim tržištima traži priliku za poslovnu ekspanziju. Iskustva potvrđuju da maloprodajne tvrtke izlaze na inozemna tržišta s onim pojavnim oblikom maloprodaje kojim dominiraju na domaćem tržištu. U radu su obrađene prednosti i nedostaci svake od mogućih strategijskih opcija koja je u funkciji operacionalizacije poslovne odluke managementa da se ide u internacionalizaciju maloprodajnog poslovanja. Iz sadržaja je vidljivo da su maloprodajne tvrtke nekih zemalja u tranziciji našle
mjesto u članstvu prekograničnih maloprodajnih saveza. Savezi su obogatili maloprodajnu strukturu razvijenih europskih zemalja od početka 90-tih godina.
Svrha ovoga rada jest dokazati kako pojavom interneta, ali i drugih oblika alternativnog pristupa globalnome tržištu, izvoz više nije privilegija samo „velikih“, već je šansa i za mala i srednja ...poduzeća. Na čemu se, zapravo, zasnivaju očekivanja da upravo mala i srednja poduzeća stvore konkurentnost svojih proizvoda ili usluga koja će omogućiti jačanje izvozne orijentiranosti? Očekivanja su ponajprije zasnovana na primjeni strategije pristupa suvremenome potrošaču koji očekuje individualni pristup, inovativni proizvod, originalnost usluge, ali i mogućih novih strategija pristupa globalnome tržištu. U tom se smislu polazi od hipoteze da je za mala i srednja poduzeća, pored interneta, strategija pronalaženja poslovnih partnera u susjednim zemljama još uvijek najlakši, najčešći i najjeftiniji način internacionalizacije. Primarnim i sekundarnim izvorima podataka koristilo se radi potvrde ili osporavanja navedene hipoteze. Empirijsko istraživanje provedeno je metodom slučajnoga uzorka u okviru 500 malih i 500 srednjih poduzeća Republike Hrvatske, a od sekundarnih se izvora koristilo podacima FINE, Hrvatske gospodarske komore i Državnoga zavoda za statistiku.
