Ljudje imamo nekaj skupnih točk, in ena teh točk je smrt, kateri se nihče ne more izogniti. Fascinacija s tem zadnjim dejanjem življenja, filozofije in religije, ki so razlagale življenje po smrti in ...rituali, ki iz njih izhajajo, so bili zmeraj v središču človekove pozornosti. Toda ali lahko to zadnje dejanje postane turistična atrakcija? Članek se osredotoča na majhno in neznano pokopališče na Aljaski kot na študijo primera, da bi pokazali, kako lahko pokopališča nudijo različne možnosti za interpretacijo. Podatke smo pridobili na internetu in z metodo opazovanja z udeležbo na potovanju po Aljaski in ogledu mesta in pokopališča Skagway.
Claude Lefort je u knjizi Rad djela Machiavelli (Le travail de l'oeuvre Machiavel) svoje tumačenje Machiavellijevog političkog mišljenja popratio ekstenzivnim razmatranjem koje se odnosi na teoriju ...interpretacije. Iako je ona proizašla iz neposrednog bavljenja Machiavellijem, njezini su zaključci bitno šire prirode i stoje uz bok metodološkim uputama drugih velikih interpreta Firentinčevog djela koji su imali osviještena navlastita metodološka stajališta kao što su Leo Strauss, J. G. A. Pocock i Quentin Skinner. Središnji je pojam Lefortova razmatranja djelo mišljenja. U tekstu se on raščlanjuje posredstvom analize odnosa između tri figure, autora, čitatelja i interpreta. Pritom se kao osnova za razumijevanje prirode njihove međusobne povezanosti uzima fenomenologija Mauricea Merleau-Pontyja kojom je Lefortovo cjelokupno djelo snažno obilježeno.
Claude Lefort, in the book Machiavelli in the Making (Le travail de l'oeuvre Machiavel), accompanied his interpretation of Machiavelli’s political thought with an extensive discussion related to the theory of interpretation. Although it arose from a direct engagement with Machiavelli, its conclusions are of a significantly broader nature and stand alongside the methodological instructions of other great interpreters of Florentine’s work who had their own methodological points of view, such as Leo Strauss, J. G. A. Pocock and Quentin Skinner. The central concept of Lefort’s consideration is the work of thought. In the text, it is broken down through the analysis of the relationship between three figures, the author, the reader, and the interpreter. In doing so, Maurice Merleau-Ponty’s phenomenology, which strongly informs Lefort’s entire work, is taken as the basis for understanding the nature of their mutual interconnections.
Autori članka su nastojali prikazati iskustvo blizine smrti kako ga interpretira Guardini u Platonovim dijalozima između Sokrata i njegovih vjernih učenika koji ne prihvaćaju odluku svog učitelja i ...prijatelja. Guardinijeve interpretacije pisane u maniri filozofske analize Sokratovog stanja uma, daleko su od psihološkog analiziranja Sokratovih emotivnih stanja. Guardini razotkriva Sokratovo suočavanje s tajnom smrti kao filozofa. Autori su usredotočeni na dijaloge koje Sokrat vodi sa svojim učenicima, i kako Platon, kao kroničar ovih događaja i njegov učenik opisuje ovaj konflikt koji Sokrat doživljava, kako sa samim sobom, tako i sa svjetonazorom njegovih učenika kojeg uvjetuje mitološko, političko i filozofsko značenje smrti. Sukladno temi, članak je podijeljen na četiri dijela. Prvi upoznaje čitatelja s filozofsko-religijskim značenjem smrti, u drugom razotkrivanja mitološkog poimanja smrti u dijalozima Sokrata s Eutifronom, sucima i Kritonom. U trećem dijelu, autori iznose argumente zašto je dijalog s Fedonom najrelevantniji od četiri dijaloga glede pitanja iskustva blizine smrti. U četvrtom dijelu iznose se razlozi zašto je Guardinijeva interpretacija Sokratove smrti važna za kasniji razvoj njegovog filozofskog opusa.
Rad se bavi analizom talijanskih poslovica koje sadržavaju
leksem more. Korpus obuhvaća ukupno 29 poslovica iz različitih izvora,
podijeljenih u četiri tematske grupe. Ponuđena su pojašnjenja njihova ...značenja,
hrvatski ekvivalenti, gdje je to bilo moguće, te stilska analiza. Doprinos ovog
rada je u tome što se, za razliku od dosadašnjih sličnih radova, on ne fokusira
na kontrastivnu analizu već pruža uvid u semantički opseg leksema more u talijanskom
jeziku. Važnost poznavanja dosega neke riječi preduvjet je njene pravilne
uporabe, dok je poznavanje poslovica i pozadinskih slika kojima su uvjetovane
temelj pravilne percepcije kulture u kojoj su nastale. Leksem more punoznačnica
je s glavnim i više izvedenih značenja koja se, uglavnom, prenose metonimijom i
metaforom, što potvrđuje široki opseg semantičkog polja riječi.
The paper analyses twenty-nine Italian proverbs containing
lexeme sea which are found in dictionaries and on websites. Their semantic
analysis and that of their lexical structures as well as Croatian equivalents,
if possible, are presented. This paper, unlike the others so far, does not deal
with the contrastive analysis since its main concern is the semantic field of
the word “sea” as used in Italian proverbs. It covers several meanings, from
the literal as the vast area of salty water to those metaphorical as a long
distance, large quantity, or even unpredictability. Distinguishing the meaning
of a lexeme and the range of its semantic field is important for the proper
use. Therefore, proverbs, as a meaningful literary genre, enhance both language
and cultural knowledge.
Rad ispituje intertekstualne relacije između Bertoluccijeva filma Konformist i Platonove alegorije o spilji. Istaknut je značaj interpretacije za Platonovu alegoriju: ona je središnja i u tematici, i ...u obliku, i u načinu na koji se izlaže. Interpretacija svijeta neodvojiva je od interpretacije sebe. Koristeći elemente Platonove alegorije o spilji, Bertoluccijev film postaje interpretacija Platona. Istovremeno, u filmu se stvarnost interpretira Platonovim pojmovima i slikama. Preispituju se i pojmovi konformizma, spoznaje i oslobođenja.
This paper examines the intertextual relations between Bertolucci’s film The Conformist and Plato’s allegory of the cave. The importance of interpretation for the Plato’s allegory is emphasized: it is central in the thematic, in its form, and in the way it is communicated. The interpretation of the world is inseparable from self-interpretation. By using elements from Plato’s allegory of the cave, Bertolucci’s film becomes the interpretation of Plato. At the same time, the reality of the film is interpreted in Plato’s terms and images. The concepts of conformism, knowledge and liberation are explored.
Publikuojamas P. Ricoeuro straipsnių rinkinio „Interpretacijų konfliktas. Esė apie hermeneutiką“ įvadinio straipsnio vertimas. Šiame straipsnyje aptariamas vadinamasis hermeneutinės problemos skiepas ...fenomenologiniam metodui. Apžvelgiamas hermeneutikos formavimasis, aptariami semantinis, refleksijos ir egzistencinis hermeneutikos lygmenys. Teigiama, kad simbolis yra kiekviena reikšmės struktūra, kurioje tiesioginė, pirminė, raidiška prasmė žymi dar ir kitą – netiesioginę, antrinę, perkeltinę prasmę, kuri gali būti suvokta tik per pirmąją. Interpretavimas yra minties darbas, kurį sudaro paslėptos prasmės iššifravimas regimoje prasmėje, raidiškoje reikšmėje implikuotų reikšmės lygių išskleidimas. Refleksija turi būti netiesioginė dėl to, kad egzistencija pasirodo tik gyvenimo dokumentuose, ir dėl to, kad sąmonė pirmiausia yra melaginga sąmonė, todėl nuo nesupratimo iki supratimo reikia pakilti per koreguojančią kritiką. Ontologija jokiu būdu negali būti atskirta nuo interpretavimo. Ji lieka rate, kurį sudaro interpretavimo darbas ir interpretuojama būtis.
Bajka kao najpopularniji usmenoknjiževni oblik u dječjoj književnosti prati dijete na putu njegova odrastanja i sazrijevanja, ujedno je jedan od načina da se djetetu pružiprvi dodir s književnošću. ...Bliska djetetu svojom strukturom te pogledom na život, bajka omogućuje djetetu upoznavanje svijeta i ljudi oko sebe te njihovih međusobnih odnosa. Bajka razvija maštu, sukonstruira postojeća znanja, gradi socijalne odnose te pomaže djetetu u rješavanju određenih problemskih situacija. U radu će se prikazati različite teorijske definicije i pristupi bajkama s posebnim fokusom na psihoanalitičku teoriju i teorijska razmatranja o načinima i mogućnostima učinaka bajki na dijete.
Biblija izvorno nije napisana za suvremenog čitatelja, ali svjedočanstvo Crkve je da i danas nastavlja čitateljima/slušateljima govoriti Božju riječ. Međutim, mnogi suvremeni čitatelji Biblije ...nailaze na tekstove koji trebaju daljnja objašnjenja jer biblijski autori nisu ponudili pojašnjenje svojih rukopisa. Pretpostavljali su da su čitatelji njihova vremena bili upoznati s okruženjem i da su mogli razumjeti napisane događaje bez daljnjeg pojašnjenja. Da bismo postigli „legitimnu“ interpretaciju starozavjetnih tekstova, prvo moramo pravilno razumjeti Sveto pismo, što znači da se biblijski tekst mora čitati u njegovu užem i širem kontekstu. Tek unutar konteksta postaje jasno što je autor htio reći. Glavni argument ovog rada pokazat će kako se Biblija može cjelovitije razumjeti samo uz pozadinu drevnoga Bliskog istoka (u daljnjem tekstu DBI). Širi kontekst sastoji se od znanja okolnih naroda tijekom biblijskih vremena (tj. hebrejske Biblije). Ispitivanjem i konzultiranjem drevnih bliskoistočnih tekstova i arheoloških nalaza, postižemo cjelovitije i bogatije razumijevanje određenoga biblijskog teksta ili odlomka. Ovaj članak prikazuje kroz nekoliko konkretnih primjera kako arheološki nalazi, natpisi i drevni bliskoistočni tekstovi mogu pomoći u razumijevanju šireg konteksta starozavjetnog svijeta. Zauzvrat, širi kontekst biblijskog svijeta može prosvijetliti i/ili razjasniti težak, nerazumljiv ili dvosmislen biblijski tekst i tada tumačenje svetopisamskih spisa postaje točnije i bliže izvornoj poruci i značenju
PDF
