The relationship between savings and investment is one of the fundamental issues in international economics. This topic comes in the centre of attention after pioneering work of Feldstein and Horioka ...(1980). The aim of the paper is testing of the Feldstein-Horioka puzzle in the case of Croatia since 1994. Johansen's cointegration approach and Granger causality test were used. In order to determine the dynamics of the savings-investment relation econometric VAR model was introduced. Using innovation analysis impulse response functions and variance decomposition analysis of the observed variables were given.
Analizom teorija inozemnih direktnih ulaganja (FDI) s neoklasičnim i
endogenim teorijama gospodarskog rasta, FDI je identificiran kao faktor koji izravno
(akumulacija kapitala) i neizravno (prijenos ...tehnologije) pozitivno utječe na gospodarski
rast. Međutim, empirijski rezultati vezani uz to pitanje vrlo su različiti. Stoga je svrha
ovog rada kritički sagledati trenutačno stanje empirijskih istraživanja vezanih uz utjecaj
inozemnih direktnih ulaganja na gospodarski rast zemlje primatelja kapitala. Pritom će
ovo istraživanje uzeti u obzir ukupan svjetski priljev FDI-a od 1970. do danas. Generalni
je zaključak da ne postoji jednoglasan stav o utjecaju FDI-a na gospodarski rast zemlje
primateljice kapitala zbog različitih razloga koji se ponekad ne primjenjuju ispravno u
empirijskim analitičkim modelima. Preciznije, taj utjecaj varira od vrlo pozitivnog do
neutralnog, u najboljem slučaju ili čak negativnog. Razlozi takvih dvosmislenih nalaza
proizlaze iz analitičkih slabosti (način kreiranja analitičkih uzoraka) i nedostatka boljeg
razumijevanja teorijskih i empirijskih aspekata doprinosa inozemnog kapitala
gospodarskom rastu zemlje primateljice kapitala (ne razlikuju se kratkoročni i dugoročni
učinci).
Odabir odgovarajuće mjere rizika u velikoj mjeri ovisi o karakteristikama i
dinamici imovine u koju se ulaže. Za investitore i upravitelje imovinom, raspon
potencijalnih tržišnih rizika pruža prijeko ...potrebni uvid u optimizaciju portfelja
imovine kojom upravljaju. Budući da je fokus ovog rada uspješnost više mjera
rizika, investitorima se daje bolji uvid u potencijalnu veličinu rizika s kojim su
suočeni. Budući da se cilj optimizacije rizika i dobiti može prilagoditi širokom
izboru mjera rizika, u ovom ćemo radu testirati uspješnost klasične mjere rizika, tj.
varijance/standardne devijacije u odnosu na mjeru rizika repa distribucije kao što
je npr. očekivani gubitak u repu distribucije (ETL). Naš cilj je pronaći koja od ove
dvije mjere rizika nudi najbolje rezultate za portfelj kriptovaluta i jesu li razlike
statistički značajne. Osnova naše analize je testiranje dva cilja optimizacije
(MinVar i MinETL) na 10 portfelja kriptovaluta koji su nasumično odabrani iz
uzorka od 70 kriptovaluta s najvećom tržišnom kapitalizacijom
Zbog sinergijskog djelovanja svaka pozitivna ili negativna institucionalna promjena može prouzročiti značajne promjene u društvu. S institucijama su usko povezani transakcijski troškovi odnosno ...troškovi svih sredstava koja su potrebna kako bi se obavila razmjena. Glavni zadatak institucija je smanjenje transakcijskih troškova čime one stvaraju okvir za jačanje produktivnosti i konkurentnosti, za investiranje te okvir za gospodarski rast. Institucionalna promjena nastaje kada sudionici u razmjeni odluče mijenjati dotadašnji sporazum zato što misle da će im to omogućiti povoljniju poziciju. U početku tranzicijskog procesa, gospodarstva i institucije bila su velikim dijelom određena višedesetljetnim načinom života, a svaka je tranzicijska zemlja odabrala svoj razvojni put. To je dovelo do različitog stupnja razvoja tranzicijskih država, od kojih su neke postale članice EU. Također je u tranzicijskim zemljama primjetna različita razina razvoja institucija koje djeluju na transakcijske troškove. Rezultat institucionalne reforme i institucionalnog razvoja je porast investicija koje utječu na gospodarski rast. Institucionalni čimbenici, kako ekonomski tako i politički imali su značajan utjecaj na privlačenje investicija, domaćih i stranih. K tome, uspješnost samog tranzicijskog procesa bila je snažno povezana s visinom investicija.
Štednja i investicije smatraju se ključnim čimbenicima gospodarskog rasta i razvoja. Bez sumnje, investicije imaju pozitivan utjecaj na gospodarski rast, međutim, bitno je identificirati ključne ...odrednice. Jedna od najvažnijih odrednica jest upravo štednja. Činjenica da ukupna domaća štednja nije dovoljna za financiranje domaćih investicija, odnosno da postoji deficit štednje, ukazuje na mogućnost vanjskotrgovinskog deficita. Nedostatak štednje se tada financira zaduživanjem u inozemstvu, što je čest slučaj u zemljama u razvoju. Cilj je ovog rada istražiti povezanost između domaće štednje i domaćih investicija u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 1995. do 2020. godine. U radu je korišten Johansenov pristup kointegracije i Grangerov test uzročnosti. Johansenovom metodom kointegracije nije pronađena povezanost između domaće štednje i domaćih investicija te se na osnovu ovakvih rezultata odbacuje hipoteza da empirijski podaci ukazuju na prisustvo Feldstein-Horiokine zagonetke u Hrvatskoj.
Global scientific literature widely deals with analysis of regional innovative systems and their contribution to economic growth. Modern theories and empirical researches indicate strong correlation ...between the technical progress, creative human resources, toleration and capital investments. New investments are basic but not sufficient condition for balancing the developmental stimulation. Capital, linked with investment activities, natural (material) resources and human resources (work, knowledge, information) are main driving forces of the economic progress. New forms of investments today are strongly connected with population educational structure and knowledge, therefore investments do not occur everywhere, simultaneously and equally.
Alternativne investicije u smislu komponente investicijskog portfolia europskih osiguravatelja karakterizira rastući značaj. Stoga, preglednim radom su obuhvaćeni izdvojeni nalazi dvaju relevantnih ...istraživanja profitno-rizičnih obilježja vlasničkih ulaganja i to (i) jednog segmenta alternativnih investicija - neuvrštenih investicija rizičnog kapitala, Venture capital te (ii) najsigurnijih, Blue chip dionica uvrštenih na razvijenim tržištima kapitala (SAD). Povijesna distribucija prinosa promatranog razdoblja za vlasnička ulaganja u Blue Chip dionice može se u određenoj mjeri označiti usporedivom sa Venture capital investicijama rizičnog kapitala, što je sa aspekta cjenovnog rizika na određen način kontraintuitivno. S druge strane, očigledna razlika u profitno-rizičnom profilu je vrijeme: dokazi sugeriraju kako bi se moglo ustvrditi da investicije rizičnog kapitala sadrže više cjenovnog rizika po jedinici vremena obzirom je potrebno kraće vrijeme za otkrivanje cijene od investicija u javna dionička društva.
U ovom radu predstavit ćemo rezultate našeg istraživanja o TFP-u i njegovim glavnim pokretačima. U tu svrhu, naša se analiza temelji na uzorku od trinaest zemalja EU-a za razdoblje od 1995. do 2016. ...godine. U prvoj iteraciji procijenili smo TFP za odabrane zemlje. Glavni cilj ovog rada je utvrditi postojanje dugoročnog odnosa, tj. kointegracije između TFP-a i njegovih glavnih pokretača. Da bi to učinili, u drugoj iteraciji koristili smo relativno novi model ARDL (Autoregressive Distributed Lag) model koji su predložili Pesaran (1997) i Pesaran i Shin (1999). Dobiveni rezultati u ovom radu otkrivaju postojanje dugoročne veze, tj. kointegracija između TFP-a s jedne strane i istraživanja i razvoja i ICT-a s druge strane, potvrđujući osnovnu hipotezu da postoji dugoročan i statistički značajan odnos, tj. kointegracija između gore navedenih varijabli.
Investicije su najvrjednija supstancija u ekonomiji. One su oskudan resurs i zbog toga oskudne resurse valja produktivno alocirati, a to se u tržišno otvorenim ekonomijama dominantno čini posredstvom ...tržišnih mehanizama, prije svega, financijskih. Pri tome se veliki značaj u ekonomskom smislu treba pridati diskrecijskoj diskontnoj stopi, kao mogućoj pokretačkoj snazi u gospodarskom životu. Autori upozoravaju na problematiku diskrecijske diskontne stope koja nije razrađena niti dovoljno definirana, a zarobljena je posebno nametnutom neoliberalnom koncepcijom tržišta. Dvama scenarijima (projekcijama) postavljaju se smjerovi njezine razrade. U radu su se koristili glavni pokazatelji učinaka za analizu troškova i koristi poput interne stope rentabilnosti, neto sadašnje vrijednosti i omjera koristi i troškova. Kroz spomenute scenarije dokazuje se potreba primjene nižih diskrecijskih diskontnih stopa kod investicija u energetski sektor, posebice u obnovljive izvore energije i slične projekte. Autori zaključuju da takva diskrecijska diskontna stopa može biti poluga i jako oružje za postizanje proklamiranih ciljeva ekonomske politike. Isto tako, jedan od načina borbe protiv nametnutoga neoliberalnog koncepta tržišta je uvažavanje i spoznaja važnosti diskrecijske diskontne stope, da ne bi na dužu stazu društveni troškovi bili veći od koristi što bi u konačnici vodilo neefikasnom sustavu.
PDF
