Svrha ove studije je provjeriti koristi li se novac na istraživanje i razvoj efikasnosti u zemljama srednje i istočne Europe. Danas je inovativnost jedan od najvažnijih čimbenika ubrzanja ...gospodarskog rasta. Povećanje inovativnosti osobito je važno za zemlje u razvoju, gdje kreatori politike provode različite inovacijske strategije. Strategija Europa 2020 postavila je cilj 3% BDP-a za izdatke za istraživanje i razvoj. Mnoge studije naglašavaju značajan učinak povećanja ulaganja u istraživanje i razvoj na gospodarski rast, ali aspekt efikasnosti nije obuhvaćen u literaturi. Ovaj rad temelji se na kritičkom pregledu relevantne literature o ovom predmetu i vlastitim empirijskim istraživanjima. Izvor statističkih podataka korištenih u ovoj studiji je relevantna međunarodna statistika. Izračuni su izvedeni korištenjem DEA metodologije. DEA metodologija omogućuje procjenu efikasnosti input-outputa. Pokazatelj inputa je godišnja javna i privatna potrošnja na istraživanje i razvoj (kao% BDP-a). Postoji devet pokazatelja outputa/rezultata koji predstavljaju dostupne inovativne statistike o broju patenata, visokotehnološkoj proizvodnji itd. Broj varijabli se smanjuje za svako razdoblje korištenjem analize korelacijskog koeficijenta, što je omogućilo identificiranje značajnih varijabli s najmanjim gubitkom podataka. Efikasnost se izračunava kao omjer ponderiranog zbroja outputa prema ponderiranom zbroju inputa odnosno ulaznih vrijednosti. Izračun je rađen korištenjem Excel proračunske tablice i DEAFrontier-a. U radu se daje opći pregled razine inovacija u zemljama srednje i istočne Europe u usporedbi s ostalim članicama EU-a, koji troše manje od 2% BDP-a na istraživanje i razvoj. Analiza pokazuje da među zemljama srednje i istočne Europe najbliže granici efikasnosti su Rumunjska i Slovačka. Hipoteza da povećanje potrošnje na inovacije ne uzrokuje proporcionalne učinke potvrđena je za regiju Srednje i Istočne Europe, ali ne i za zapadne ekonomije koje troše na istraživanje i razvoj efikasnije. Glavni zaključak istraživanja je da se potrošnja na inovacije treba postupno povećavati u cilju postizanja optimalnih rezultata. Ovo istraživanje može doprinijeti raspravi o kreiranju politike inovacija koju kreatori politike mogu koristiti za razvoj nacionalnih strategija inovacija.
Cilj ovog rada je ispitivanje i bolje razumijevanje utjecaja inozemnih izravnih ulaganja na zaposlenost u Crnoj Gori u vremenskom razdoblju od 2005. - 2017. godine. Za potrebe istraživanja korišteni ...su kvartalni podaci vremenskih serija, dobiveni od Centralne banke Crne Gore, Monstata i Zavoda za zapošljavanje. U cilju testiranja stacionarnosti vremenskih serija, korišteni su testovi jediničnih korjenova, Dickey-Fuller test (ADF) i Perronov test, dok se ispitivanje utjecaja inozemnih izravnih ulaganja na zaposlenost provelo regresijskom analizom odnosno metodom najmanjih kvadrata. Rezultati istraživanja dobiveni ocjenom jednostavnog linearnog ekonometrijskog modela, pokazuju da ukoliko se strane direktne investicije povećaju za 1%, može se očekivati povećanje zaposlenosti u prosjeku od 0,0058%. Međutim, tokom cjelokupnog promatranog razdoblja, rezultati regresije jasno ukazuju da utjecaj inozemnih izravnih ulaganja na zaposlenost u Crnoj Gori nema statističku značajnost. Dobiveni rezultati nisu iznenađujući, ukoliko se ima na umu činjenica da promatrano razdoblje karakterizira skroman udio greenfield investicije u ukupnoj strukturi inozemnih izravnih ulaganja u crnogorskoj ekonomiji.
U radu je predstavljena konceptualna analiza osnovnih vanjskih i unutarnjih odrednica vanjske politike te osnovnih teorijskih pristupa donošenja vanjskopolitičkih odluka, s osvrtom na pristup ...prednosti i nedostataka temeljenog na racionalnom izboru koji ukazuje na uspostavu kauzaliteta između odluke i cilja koji se želi postići. U tom kontekstu ispitan je odnos između vanjskopolitičke odluke Crne Gore da surađuje s arapskim zemljama i vanjskopolitičkog cilja koji se odnosi na unaprijeđenje gospodarskog prosperiteta i međunarodnog položaja Crne Gore. Primjenom metode analize sadržaja, analize slučaja i komparativne metode došlo se do zaključka da potreba za većim gospodarskim rastom i poboljšanjem životnog standarda građana Crne Gore određuje odluku o suradnji sa zemljama arapskog svijeta, posebno gospodarski stabilnim i bogatim zemljama Perzijskog zaljeva, s ciljem privlačenja investicija, što bi trebalo doprinijeti postizanju navedenog cilja.
U radu se obrazlažu glavni čimbenici koji određuju razinu računovodstvenog konzervatizma, sa svim posljedicama na budući tijek poslovanja. Obrazloženi čimbenici konzervatizma u računovodstvu uglavnom ...su uzrokovani motivima menadžmenta, a kreću se od poreznih motiva, s maksimalno mogućim konzervativnim računovodstvenim politikama, do motiva pristupa tržištu kapitala s najmanje mogućim konzervatizmom, odnosno primjenom agresivnih računovodstvenih politika. U ovom radu istražene su teorijske postavke konzervatizma na razini poduzeća, s mogućim posljedicama tako stvorenih tihih pričuva ili, u suprotnom slučaju, skrivenih gubitaka za buduća izvještajna razdoblja. Cilj je ovog rada istražiti utjecaj računovodstvenog konzervatizma na iskazani financijski položaj i rezultat poslovanja te, posredno, na investicije. Kako se izborom standardnih računovodstvenih politika i njihovih kombinacija utječe na izvještavanje o rezultatima poslovanja poduzeća, postavlja se model za iskazivanje utjecaja odabira računovodstvenih politika na financijske izvještaje, čime se ulagačima omogućuje bolja procjena rizičnosti ulaganja.
Imajući u vidu privredna kretanja kao i visinu ostvarenih investicija pojedinih regiona i subregiona, postavlja se pitanje koji su to relevantni faktori na osnovu kojih strani investitori donose ...odluku o realizaciji ulaganja u određenu lokaciju. Stoga je cilj ovog rada teorijska elaboracija pokretačkih faktora i determinanti privlačenja stranog kapitala, definisanje ključnih motiva, te utvrđivanje stepena
njihove značajnosti za realizaciju stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini. Podaci koji su prezentirani u radu rezultat su primarno provedenog istraživanja autora na privrednim subjektima koji su nastali kao rezultat realizacije stranih ulaganja u Bosnu i Hercegovinu.
U ovom radu obrađena je problematika rizika pri investiranju u morskom brodarstvu. Morsko se brodarstvo obnavlja i razvija prije svega investiranjem u brodove,ali je pritom problem što u trenutku kad ...se donosi investicijska odluka brodar ne zna kakvo će biti buduće tržište. Pogotovo je dugoročna prognoza nepouzdana jer su oba tržišta (tržište brodova i tržište brodskog prostora) o kojima brodar ovisi, nestalna i kreću se u nepravilnim ciklusima. Takva neizvjesnost budućnosti unosi snažno obilježje rizika pri investiranju u morsko brodarstvo. S obzirom na to da se sve vrti oko postignuća profitabilnosti, temeljni je pritom rizik investiranja u pogrešan brod, tj. u promašenu investiciju, i zatim rizik povezan s vrijednošću i nabavnom cijenom broda, a koja ovisi o tipu i veličini broda i, što je još važnije, o vremenskom trenutku ulaska u investiciju. Brod nabavljen u pravo vrijeme pri niskoj cijeni, donosi višestruke koristi svojem brodaru. Poradi toga, brodar mora investiciji prići temeljito i oprezno, i u prvom će redu riješiti dva temeljna pitanja: u koji brod investirati i kada. Ta su dva pitanja ključna pri upravljanju rizicima investiranja u morskom brodarstvu.
U ovom se radu obrađuje fenomen pretjeranog optimizma u brokerskim procjenama, što se očituje u jednostranim pogreškama u vrednovanju vrijednosnih papira u odnosu na realnu cijenu koju pojedine ...dionice ostvaruju u okviru jedne godine. Fenomen pretjeranog optimizma složen je kako iz perspektive individualnih karakteristika burzovnih analitičara, tako i iz psiholoških aspekata funkcioniranja tržišta i mehanizama koji određuju volatilnost cijena dionica. S obzirom na široki raspon čimbenika koji utječu na pojavu istraživane pojave, autori se usredotočuju samo na tržišne aspekte koji utječu na pojavu pretjeranog optimizma u brokerskim preporukama. Istraživanje ispituje više od 10.000 preporuka za tvrtke s Varšavske burze i više od 40 financijskih institucija koje su ocijenile tvrtke u razdoblju od 2000. do 2014. godine. Za potrebe analize, pretjerani optimizam u vrednovanju definira se kao precjenjivanje ciljne cijene u slučaju pozitivnih preporuka i kao podcjenjivanje pada cijena u slučaju negativnih. Rezultati su potvrdili hipoteze o heterogenosti fenomena prekomjernog optimizma kako za različite gospodarske sektore tako i za pojedine financijske institucije. Autori to vide kao dobar rezultat s obzirom na to da regresija koristi samo varijable vezane uz tržišne karakteristike izdanih preporuka, izostavljajući druge sfere koje utječu na pojavu pretjeranog optimizma među analitičarima.
U suvremenim ekonomskim procesima inozemna izravna ulaganja mogu imati ulogu važnog čimbenika poticanja gospodarskog rasta i razvoja zemlje, međutim, u novijoj ekonomskoj literaturi podvojena su ...mišljenja glede korisnosti inozemnih izravnih ulaganja. Opravdana je činjenica kako priljev sredstava iz inozemstva pomaže povećanju likvidnosti i uravnoteženju bilance, no učinak je isključivo kratkoročan. Dugoročno, pa čak i srednjoročno gledano, inozemna izravna ulaganja mogu uroditi plodom u području inovativnosti i restrukturiranja gospodarstva što bi Hrvatsku moglo dovesti, postaviti na višu razinu konkurentnosti. U tom smislu najvažniji su takozvani učinci prelijevanja koji se odnose na znanje, tehnologiju, tržišta i procese. Pojačana ulaganja dovode do sve veće izmjene strukture vlasništva, dok istovremeno postoji opasnost neadekvatnog usmjeravanja sredstava. Svrha je članka istražiti je li učinak dosadašnjih inozemnih izravnih ulaganja na gospodarstvo Hrvatske uistinu bio pozitivan te što se može očekivati u budućnosti. Znanstveno utemeljenom analizom odgovorit će se može li se uistinu inozemnim izravnim ulaganjem unaprijediti i poboljšati tehnološka razvijenost, ostvariti troškovna efikasnost, odnosno u konačnici podignuti razina konkurentnosti potrebna za kvalitetno uključivanje Hrvatske na međunarodna tržišta. Na kraju rada daje se zaključak o učinkovitosti Hrvatske u privlačenju izravnih stranih investicija, o dosad najzastupljenijim vrstama investicija i u kojim djelatnostima, kakav je bio njihov razvojni značaj, te kakve su investicije uistinu potrebne Hrvatskoj.
S globalnom financijskom krizom, sve veća pozornost usmjerena je na analiziranje internih i eksternih faktora koji utječu na tokove kapitala. Naime, globalna financijska kriza pokazala je da veliki i ...promjenljivi tokovi kapitala mogu biti rizični posebno za mala i otvorena gospodarstva. U radu se osobito analizira ranjivost tokova kapitala u zemlji s ograničenom monetarnom politikom. Usredotočeni smo na Crnu Goru, zemlju koja je jednostrano usvojila euro 2002. godine i ponovno stekla neovisnost 2006. godine. Od tada, Crna Gora je postala vrlo atraktivna za investicije i imala je značajne priljeve stranog kapitala. Stoga, u ovom radu procjenjujemo u kojoj mjeri globalni šokovi mogli biti opasni za tako malu otvorenu ekonomiju. Osim toga, ispitujemo da li i u kojoj mjeri, domaći čimbenici mogu utjecati na tokove kapitala zbog pune euroizacije. Da bismo odgovorili na ova pitanja primijenili smo strukturni vektorski autoregresivni model korištenjem kvartalnih podataka od 2005. do 2017. godine. Rezultati istraživanja pokazuju da uglavnom eksterni faktori, kao što su inozemne kamatne stope i europski rizik, značajno objašnjavaju varijaciju tokova kapitala. Nadalje, domaći čimbenici imaju manju ulogu na kretanje tokova kapitala u Crnoj Gori.
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala. Ključnu ulogu u tokovima kapitala, prije svega kao investitori, ali i kao korisnici, imaju razvijene zemlje. ...Na svjetskoj ekonomskoj sceni, dugoročno promatrano, potvrđuje se cikličnost investicijskih tokova, ali je u posljednjem desetljeću prepoznatljivo opadajuće sudjelovanje razvijenih zemalja uz istovremeni rast sudjelovanja zemalja u razvoju u priljevima SDI. Ovaj rad ima za cilj ukazati na značaj i tendencije u kretanju direktnih stranih investicija u regionalnoj i sektorskoj strukturi u zemljama u razvoju, s posebnim osvrtom na zemlje Jugoistočne Europe.
PDF
