Analitički američki filozof religije Alvin Plantinga razvio je epistemološku teoriju jamstva (warrant theory) i epistemološki model Akvinski/Calvin. Ovdje želimo predstaviti njegovu teoriju, model i ...izabrane kritičke osvrte.
The American analytic philosopher of religion Alvin Plantinga developed the epistemological warrant theory and the Aquinas/Calvin epistemological model. Here we want to present his theory, model, and selected critical reviews.
Kot ukrep Aktivne politike zaposlovanja se je v Sloveniji v letu 2014 začela izvajati shema Jamstvo za mlade, ki jo je Evropska komisija oblikovala za spodbujanje zaposlovanja mladih v državah ...članicah Evropske unije. S sprejetjem sheme Jamstvo za mlade Slovenija jamči, da bo vsaki mladi osebi v starosti od 15 do 29 let v štirih mesecih po prijavi med brezposelne osebe pri Zavodu Republike Slovenije za zaposlovanje ponujena zaposlitev (tudi s pripravništvom), usposabljanje na delovnem mestu, vključitev v formalno izobraževanje ali drugo usposabljanje, povezano s potrebami delodajalcev. Shema je v obdobju 2014–2015 združevala 36 ukrepov, katerih cilj je bil izboljšati zaposljivost mladih ter jih aktivirati na trgu dela. V prispevku se posvečam analizi uspešnosti sheme v prvem izvedbenem načrtu v obdobju 2014–2015. Na podlagi rezultatov ugotavljam, da shema ni izpolnila ciljev in pričakovanj ter tako ni bistveno pripomogla k izboljšanju stanja brezposelnosti mladih v Sloveniji.
U radu se obrađuje problematika jamstva u kaznenom procesnom
pravu, koja zaokuplja veliku pozornost stručnih krugova nakon odluke
Ustavnog suda U-III-1451/2015. U početnom dijelu rada razmatra se
...pitanje istražnozatvorskih osnova koje se mogu zamijeniti jamstvom,
osobito u kontekstu najavljivanih promjena ZKP-a kojima se planira
smanjiti broj takvih osnova. Potom se pažnja usmjerava na visinu
jamstva i oblike polaganja jamčevine, uz propitivanje postojećeg zakonskog
rješenja u pogledu mogućih polagatelja jamstva. Slijedi analiza
obećanja okrivljenika, s naglaskom na pitanju mora li obećanje
uvijek biti dano u integralnoj formi ili su moguća i obećanja suženog
obujma, te na problemu odnosa pojedinih istražnozatvorskih osnova
i odgovarajućih sastavnica obećanja. Dvojbama vezanima za kršenje
uvjeta jamstva i propast jamstva pristupa se s aspekta konvencijskog i
usporednog prava te sudske prakse kako bi se utvrdilo što točno znači
prekršiti uvjet jamstva i u kakvoj je vezi kršenje uvjeta s propašću
jamstva. U završnom dijelu problematizira se ukidanje jamstva, pri
čemu se inzistira na razlikovanju dviju njegovih podvrsta, te se izlažu
konkretni prijedlozi de lege ferenda.
Cilj rada jest istražiti na temelju kojih kriterija sistematizirati te uopće odrediti pravna načela "sveučilišnog prava i prava znanstvenih organizacija". Prilikom njihova istraživanja polazi se od ...dviju dihotomija pravnog sistema: dihotomije otvorenosti i zatvorenosti te dihotomije odnosa činjenica i vrijednosti. Obje dihotomije, prikazane u kontekstu različitih teorijskih pristupa, upućuju na nemogućnost odreðivanja općeprihvaćenih kriterija ne samo za sistematiziranje pravnih načela nego i za njihovo razlikovno odreðivanje u odnosu na pravna pravila, kao i u odnosu na načela i standarde čija se pravna obvezatnost i u teoriji i u praksi nerijetko dovodi u pitanje. Polazeći od toga da je bitno obilježje pravnih načela to što posreduju temeljne vrijednosti te obilježje sadržajne i brojčane otvorenosti, u drugom dijelu rada iznosi se podjela pravnih načela "sveučilišnog prava i prava znanstvenih organizacija" s obzirom na vrstu pravnih izvora te s obzirom na stupanj njihove normativne konkretizacije (tzv. izričita i neizričita pravna načela).
Retail deposits are treated as one of the cheapest and most stable funding sources for banks, especially for those with high volumes of retail deposits. A bank defines three main categories of retail ...deposits that are subject to different outflow rates for the purpose of liquidity coverage requirements in reporting and compliance. The outflow rates for the first two main groups are 5% and 10% respectively, but for the third main group the bank calculates its own outflow rates. We analyzed the latter in this paper. Each bank should assign retail deposits to one of the three categories based on the number and type of predetermined risk factors. Risk factors are divided into two groups according to the degree of risk. The paper first describes the legislative framework, followed by the method of calculating higher outflow rates for retail deposits according to the historical movements and the expected volatility assessment in the situation of stress conditions. At the end of the paper, we briefly provide the future treatment of retail deposits with higher outflow rates.
Vloge na drobno veljajo za enega najcenejših in tudi najstabilnejših virov financiranja za banke, ki razpolagajo z večjimi vrednostmi teh vlog. Za namen poročanja in izpolnjevanja zahteve glede likvidnostnega kritja definira banka tri glavne skupine vlog na drobno, ki jim pripadajo različne stopnje odlivov. Za prvi dve glavni skupini so značilne stopnje odlivov 5 % oziroma 10 %, za tretjo glavno skupino pa banka sama določi stopnje odlivov. Tretja glavna skupina je tudi predmet obravnave v tem članku. Banka na podlagi števila in dejavnikov tveganja razvrsti vloge na drobno v tri kategorije. Dejavniki tveganja so glede na stopnjo tveganja razdeljeni v dve skupini. V članku je najprej opisan zakonodajni okvir, nato pa način izračuna višjih stopenj odlivov za vloge na drobno v skladu s preteklimi nihanji in pričakovano oceno nestanovitnosti v situaciji stresnih razmer. Na koncu je na kratko podana prihodnja obravnava vlog na drobno z višjimi stopnjami odlivov.
Vloge na drobno veljajo za enega najcenejših in tudi najstabilnejših virov financiranja za banke, ki razpolagajo z večjimi vrednostmi teh vlog. Za namen poročanja in izpolnjevanja zahteve glede ...likvidnostnega kritja definira banka tri glavne skupine vlog na drobno, ki jim pripadajo različne stopnje odlivov. Za prvi dve glavni skupini so značilne stopnje odlivov 5 % oziroma 10 %, za tretjo glavno skupino pa banka sama določi stopnje odlivov. Tretja glavna skupina je tudi predmet obravnave v tem članku. Banka na podlagi števila in dejavnikov tveganja razvrsti vloge na drobno v tri kategorije. Dejavniki tveganja so glede na stopnjo tveganja razdeljeni v dve skupini. V članku je najprej opisan zakonodajni okvir, nato pa način izračuna višjih stopenj odlivov za vloge na drobno v skladu s preteklimi nihanji in pričakovano oceno nestanovitnosti v situaciji stresnih razmer. Na koncu je na kratko podana prihodnja obravnava vlog na drobno z višjimi stopnjami odlivov.
Tužitelj je izdao tri garancije za povrat avansa naručitelju triju novogradnji u korejskom brodogradilištu. Brodogradilište nije isporučilo brodove sukladno uvjetima iz ugovora o gradnji broda te su ...tuženi zatražili povrat plaćenih avansa po garancijama. Tužitelj je ustao deklaratornom tužbom radi utvrđenja da nije u obvezi platiti po garancijama tvrdeći, između ostaloga, da su garancije zapravo jamstva (suretyship), a ne garancije plative na prvi poziv (performance bond ili demand guarantee). Sud je utvrdio da se ipak radi o garancijama plativim na poziv te je presudio u korist korisnika garancija u iznosima navedenima u garancijama.
Zahtjev pravne sigurnosti nalaže da i ispunjenje obveza iz pravnih odnosa treba na određeni način osigurati. Kroz stoljeća su pravna praksa i teorija razvile brojne institute osiguranja, a jamstvo je ...zasigurno jedno od najvažnijih i najčešće korištenih. Od davnih vremena pa do danas, ono ne gubi na svojoj važnosti, a razvija se i prilagođava uvjetima vremena. Cilj ovog rada je analizirati postojeći zakonodavni okvir u kojem je smješteno jamstvo, kako Republike Hrvatske, tako i drugih poredbenih zakonodavstava. Najprije se polazi od njegovih osnovnih svojstava kako bi se bolje razumjela njegova pravna narav i svrha. Bez objašnjenja i shvaćanja njegova glavna dva svojstva – akcesornosti i supsidijarnosti – teško je shvatiti samu zamisao tog instituta. Osim glavne uloge koju ima u osiguranju ispunjenja obveze, razmatra se i njegova druga gospodarska svrha. Središnji dio rada čini sklapanje samog ugovora, a glavne teme tiču se načina očitovanja volja ugovornih strana, sposobnosti za jamčenje i forme ugovora o jamstvu. Sva pitanja obrađuju se prema trenutačno važećem Zakonu o obveznim odnosima, a uspoređuju se s poredbenim rješenjima, gdje se uočavaju velike sličnosti i tek poneke razlike u uređenju predmetnog instituta. Osim što je poznato da se jamčiti može za novčane obveze, u radu se također analiziraju i druge vrste obveza za koje se može jamčiti, a analiza se zaokružuje temom prava i obveza ugovornih strana. Zaključuje se da zakonodavna rješenja većinom štite osobu jamca, pa su negativne konotacije koje su povezane s obvezivanjem za trećega na ovaj način neopravdane.
Uvođenje mirovinskih sustava individualne kapitalizirane štednje potaknulo je široku diskusiju o tome kako zaštititi osiguranike od različitih rizika povezanih sa tržištem kapitala. Posljednjih ...nekoliko mjeseci ta su pitanja posebno aktualizirana značajnim negativnim kretanjima na svjetskim tržištima kapitala, ali i vrlo velikim padom vrijednosti imovine kojom se trguje na Zagrebačkoj burzi, a u koju imovinu ulažu i hrvatski mirovinski fondovi. Autori u radu posebnu pozornost posvećuju riziku prinosa, jer ga smatraju najvažnijim rizikom o kojem će u najvećoj mjeri ovisiti visina mirovine umirovljenika iz obveznog kapitalno financiranog dijela mirovinskog sustava. Razlike u prinosu su moguće ne samo u odnosu na uspješnost poslovanja odabranog mirovinskog fonda, već i s obzirom na odabir dana na koji će se imovina kumulirana na osiguranikovom štednom računu prenijeti u mirovinsko osiguravajuće društvo koje će isplaćivati mirovine. Stoga se u radu, s teoretskog i komparativnog stajališta, analiziraju modaliteti upravljanja rizikom prinosa i prikazuju načini zaštite imovine mirovinskih fondova od rizika negativnog ili nedostatnog prinosa. Navedena su pitanja u Hrvatskoj važna za uspješnost provedbe projekta višedijelnog mirovinskog sustava, u kojem je jedan dio kapitalno financiran, pa time i za socijalnu sigurnost građana koji će mirovine ostvarivati iz toga sustava. Ta su pitanja važna i za razumijevanje različitih izazova s kojima su suočeni kapitalno financirani, u odnosu na tekuće financirane mirovinske sustave.
Vlasništvo je društvena tvorevina. Nema, niti je bilo organizirane društvene zajednice bez nekog oblika kolektivnog ili individualnog vlasništva. Oblik vlasništva ovisi od društvenih procesa koji se ...u osnovi odvijaju neovisno od ljudske volje. Zato je kratkovječan svaki voluntaristički pokušaj uspostavljanja nekog oblika vlasništva ukidanjem postojećeg povijesno neiscrpljenog oblika vlasništva. Silom uspostavljeni oblik vlasništva može se održavati samo državnom i ideološkom represijom uz veće ili manje ograničenje ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ovo potvrđuje i povijest socijalističkog državnog vlasništva, uključujući i njegovog samoupravnog oblika u Jugoslaviji. U društvu tržišnog gospodarstva i slobodnog poduzetništva temeljni oblik vlasništva je privatno vlasništvo koje ima izrazito egoističnu suštinu pa se mora zakonom ograničavati radi usklađivanja individualnih i društvenih interesa. Uspostavljanje privatnog vlasništva na stvarima koje su bile u društvenom vlasništvu nakon raspada socijalističkog društva bila je društvena neminovnost. Jamčeći pravo vlasništva i njegovu nepovredivost, Ustav koji je abrogirao socijalističko društveno vlasništvo dao je pravnu osnovu za denacionalizaciju: restitucijom prava vlasništva ili adekvatnom naknadom kad je restitucija nemoguća. Zakonskim (voluntarističkim) pretvaranjem prava korištenja na građevinskom zemljištu u pravo vlasništva vlasnika zgrade, po pravilu bez naknade, umjesto u ekvivalentno pravo građenja koje pravno razdvaja zemljište i zgradu, a vlasnika zgrade obvezuje da plaća periodičnu naknadu vlasniku zemljišta, onemogućena je ne samo restitucija prava vlasništva, nego i adekvatna naknada za nacionalizirano zemljište bivšim vlasnicima, odnosno njihovim nasljednicima. Budući da su tržište, privatno vlasništvo i poduzetništvo temelj suvremene društvene (državne) organizacije, privatno vlasništvo je Ustavom zajamčeno kao pravna ustanova od javnopravnih zahvata, a kao pojedinačno pravo bilo koje osobe (vlasnika) od svačijeg zahvata. Zaštita prava vlasništva Ustavom je uzdignuta u red ljudskih prava i temeljnih sloboda, a ostvaruje se u postupku pred neovisnim sudom.
PDF
