Zaštita prava manjina, što podrazumijeva i osiguranje učinkovitog sudjelovanja, kako u političkom, tako i u kulturnom, društvenom i gospodarskom životu pripadnika nacionalnih manjina, nedjeljiva je ...od načela zabrane diskriminacije. Republika Hrvatska primjer je dobro uređenog normativnog okvira učinkovitog sudjelovanja pripadnika nacionalnih manjina, što podrazumijeva i njihovo sudjelovanje u tijelima javne uprave. Zato je s ciljem utvrđivanja trendova u zapošljavanju pripadnika nacionalnih manjina u tim tijelima – tijelima državne uprave, pravosudnim tijelima i upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – napravljena analiza javno dostupnih podataka iz izvješća o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina od 2009. do 2021. godine. Također, napravljena je analiza podataka o pojavnosti diskriminacije na temelju etničke pripadnosti u području rada i zapošljavanja iz izvješća o pojavama diskriminacije Ureda pučke pravobraniteljice. Analiza rezultata pokazuje trendove smanjenja udjela zaposlenih pripadnika nacionalnih manjina u spomenutim tijelima.
The protection of the rights of national minorities, which also implies ensuring effective participation, in the political, as well as in the cultural, social and economic life of members of national minorities, is inseparable from the principle of prohibition of discrimination. The Republic of Croatia is an example of a well-regulated normative framework for the effective participation of members of national minorities, which also implies their participation in public administration bodies. With the aim of determining trends in the employment of national minorities in these bodies - state administration bodies, judicial bodies and administrative bodies of local and regional self-government units, an analysis was made of publicly available data from the report on the implementation of the Constitutional Law on the Rights of National Minorities for the period from 2009. until 2021. From the report on the occurrences of discrimination of the Office of the Ombudsman, an analysis was made of the occurrence of discrimination based on ethnicity, as well as in the field of work and employment. Analysis of the results shows decreasing trends in the share of employed members of national minorities in public administration bodies.
Digitalna javna uprava kao koncept djelovanja javne uprave i dio središnjeg servisa građana, treba dovesti do bržeg, učinkovitijeg i odgovornijeg pristupa uslugama. U Republici Hrvatskoj ...digitalizacija javne uprave provodi se već niz godina, odnosno od 2014. kada je s radom započeo sustav e-Građani kojim je do danas digitalizirano više od 100 usluga. Ključni preduvjet digitalizacije javne uprave jest odgovarajući zakonodavni okvir na nacionalnoj te na razini Europske unije. Premda Zakon o općem upravnom postupku iz 2010. sadrži niz odredbi koje omogućavaju uspostavu tzv. elektroničke javne uprave, njegove prve izmjene i dopune iz 2021. otvorile su put ka daljnjoj digitalizaciji javne uprave. Poseban osvrt autori pridaju digitalizaciji unutar sustava socijalne skrbi, s obzirom na to da se njime naglašava važnost zaštite najranjivijih društvenih skupina. Kako bi uz normativnu analizu ukazali i na stvarnu funkcionalnost digitalizirane javne uprave, autori analiziraju dvije grupe statističkih podataka. Tako predstavljaju statističke podatke o broju korisnika sustava e-Građani, kao i broj korisnika digitaliziranog sustava socijalne skrbi. Poseban je naglasak na provedenoj analizi službenih mrežnih stranica centara za socijalnu skrb u Republici Hrvatskoj te na dostupnosti izjava o digitalnoj pristupačnosti, odnosno pristupačnosti službenih mrežnih stranica. Ti pokazatelji ukazuju na daljnje izazove digitalizacije javne uprave te važnosti razvijanja inkluzivnog pristupa.
Digital public administration as a concept of public administration and part of the central service for citizens should lead to faster, more efficient, and more responsible access to services. In the Republic of Croatia, the digitization of public administration has been carried out for several years, i.e., since 2014, when the e-Citizens system began to operate, with which more than 100 services have been digitized to date. A key prerequisite for the digitization of public administration is an appropriate legislative framework at the national and European Union level. Although the General Administrative Procedure Act from 2010 contains many provisions that enable the establishment of the so-called electronic public administration, its first amendments from 2021 opened a further path toward further digitization of public administration. The authors pay special attention to the digitization of the social care system, given that it emphasizes the importance of protecting the most vulnerable social groups. To point out the real functionality of digitized public administration in addition to the normative analysis, the authors analyze two groups of statistical data. Thus, they present statistical data on the number of users of the e-Citizens system, as well as the number of users of the digitized social welfare system. Special emphasis is placed on the analysis of the official websites of social welfare centers in the Republic of Croatia and the availability of digital accessibility statement, i.e., the accessibility of official websites. These indicators point to further challenges of digitization of public administration and the importance of developing an inclusive approach.