U radu se obrađuje zdravstveno prosvjećivanje
protiv tuberkuloze u Hrvatskoj u razdoblju između dvaju
svjetskih ratova. Tuberkuloza je u to doba vrlo raširena,
a zdravstveno prosvjećivanje o načinima ...njezina širenja,
zaštiti i liječenju postaje jedan od osnovnih načina borbe
protiv te bolesti. U ispitivanom razdoblju dolazi do ključne
promjene u načinu zdravstvenog prosvjećivanja, ono
prestaje biti povremena djelatnost pojedinaca, oslonjena na
entuzijazam i humanitarnost, već postaje točno programski
defi nirana djelatnost koju provode specijalizirane ustanove
i stručno osposobljeno osoblje. Na tom su se području
osobito istakli Škola narodnog zdravlja u Zagrebu te
brojni novoosnovani antituberkulozni dispanzeri. Društvo
za suzbijanje tuberkuloze u Zagrebu preuzima također
važnu ulogu u zdravstvenom prosvjećivanju te organizira
brojne i različite aktivnosti, poglavito tridesetih godina 20.
stoljeća. Na osnovi arhivskih izvora i sekundarne literature
ovaj rad prikazuje različite metode zdravstveno-prosvjetnog
rada u međuratnoj Hrvatskoj, od predavanja, projekcija
fi lmova, antituberkuloznih izložbi, publiciranja zdravstveno-
-prosvjetnih materijala do javnih manifestacija kao što su
Dani borbe protiv tuberkuloze.
UVOD: Rak prostate najčešće je dijagnosticirani rak muške populacije u razvijenim zemljama i predstavlja drugi najčešći
uzrok smrti od malignih bolesti u muškaraca. Zasad nisu poznati modificirajući ...čimbenici za nastanak raka prostate te
zbog toga nije moguće djelovati preventivno na razvoj bolesti. Cilj ovog istraživanja bila je analiza učestalosti i stope obolijevanja
od raka prostate u Federaciji Bosne i Hercegovine
ISPITANICI I POSTUPCI: Podatci o pobolu dobiveni su iz Zdravstveno statističkih godišnjaka FBiH te Registra raka
Zavoda za javno zdravstvo FBiH. Podatci za R Hrvatsku dobiveni su iz periodičnih biltena Hrvatskog zdravstveno-statističkog
ljetopisa i Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
REZULTATI: U promatranom razdoblju registrirano je ukupno 1688 oboljelih osoba od raka prostate, s prosječnom incidencom
29,24/100 000. Omjer mortaliteta i registrirane incidence bio je 0,53. Najveća prosječna stopa obolijevanja bila
je u Sarajevskoj (62,82/100 000) i Bosansko-podrinjskoj županiji (64,7/100 000). Najveći broj oboljelih (45,0 %) bio je u
životnoj dobi od 60 do 69 godina (p<0,001).U istom razdoblju u Hrvatskoj je registrirano ukupno 9 494 oboljelih od raka
prostate uz prosječnu stopu obolijevanja od 92,58/100 000.
ZAKLJUČAK: U promatranom petogodišnjem razdoblju primjetan je konstantni rast stope obolijevanja od raka prostate
u Federaciji BiH. Izrazito mala stopa obolijevanja u odnosu na R Hrvatsku i zemlje u EU te mala razlika u omjeru između
mortaliteta i incidencije bolesti, upućuje na znatnu subregistraciju oboljelih od raka prostate u F BiH.
Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti u Republici Hrvatskoj predviđa istraživanje o ljudskim resursima u zdravstvu. Podatke o zaposlenima kontinuirano dostavljaju poslodavci u zdravstvu. S ...ciljem unaprjeđenja kvalitete statističkih istraživanja i podrške donošenju odluka o upravljanju i planiranju ljudskih potencijala u zdravstvu, Hrvatski zavod za javno zdravstvo utemeljuje i vodi Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite.
Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti u Republici Hrvatskoj predviđa istraživanje o ljudskim resursima u zdravstvu. Podatke o zaposlenima kontinuirano dostavljaju poslodavci u zdravstvu. S ...ciljem unaprjeđenja kvalitete statističkih istraživanja i podrške donošenju odluka o upravljanju i planiranju ljudskih potencijala u zdravstvu, Hrvatski zavod za javno zdravstvo utemeljuje i vodi Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite.
Načelo utvrđivanja rizika Hayes, A. Wallace
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju,
05/2005, Volume:
56, Issue:
2
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Načelo utvrđivanja rizika u svojem najjednostavnijem obliku glasi: "Kad radnja povećava opasnost za ljudsko zdravlje ili okoliš, trebale bi biti poduzete mjere opreza iako neke uzročno-posljedične ...veze nisu znanstveno utemeljene." To načelo je temelj za Europski zakon o okolišu i igra sve važniju ulogu u razvoju politike zaštite okoliša. Također se rabi u donošenju odluka vezanih za okoliš u Kanadi i nekoliko europskih zemalja, posebno Danskoj, Švedskoj i Njemačkoj. Načelo utvrđivanja rizika rabi se u postupku donošenja odluka vezanih za okoliš i u regulativi lijekova i ostalih proizvoda široke potrošnje u Sjedinjenim Američkim Državama. Načelo utvrđivanja rizika upotpunjuje skup podataka o riziku, između ostalog od kemikalija koje se proizvode u velikim količinama i općenito analiza koje se temelje na procjeni rizika. Načelo ne isključuje potrebu za znanošću ili znanstveno temeljene procjene rizika. Javnost je potaknuta na sudjelovanje u procjenjivanju i donošenju odluka. Načelo utvrđivanja rizika potiče, a u nekim slučajevima i zahtijeva transparentnost postupka procjene rizika od kemikalija opasnih za okoliš i zdravlje ljudi. Nastavlja se rasprava treba li načelo obuhvatiti direktivu "polluter pays" i postaviti odgovornost za provedbu procjene rizika u industriji. Najbolji elementi mjera opreza zahtijevaju dobru znanost i potiču znanstvenu zajednicu da unapređuje metode za procjenu rizika.
Pandemija COVID-19 donijela je razne izazove svakom suvremenom društvu. Dok setim izazovima često bavi i raspravlja s ekonomskog, političkog ili medicinskog gledišta,čini se da se temeljiti etički i ...bioetički uvidi o njima prerijetko izričito iznose. Članaknastoji pridonijeti zanemarenoj sferi međupovezivanja i međuovisnosti osnovnih moralnih vrijednosti i općenitim, primarno javnozdravstvenim, izazovima. Štoviše, zalagat će se zato da je iznimnim nedostatkom poštovanja od strane glavnih institucija i neprimjerenom komunikacijom prema cjelokupnoj zajednici (građanima) vrijednost osnovnog povjerenja i poštovanja oslabljena, izdana, što posljedično pridonosi mnoštvu ekonomskih, medicinskih iostalih izazova i problema. Glavni argument jest da je učinkovitost javnozdravstvenih mjera primarno ukorijenjena u stabilnim i javno komuniciranim osnovnim vrijednostima, poput života i zdravlja, no stabilnost i komuniciranje tih vrijednosti uglavnom leži u moralnim vrijednostima, poput povjerenja, poštovanja, poštenja itd. Jedna od najvećih lekcija kojuje čovječanstvo moglo izvući iz pandemije jest gotovo očigledan, no često zanemaren uvid da su moralne vrijednosti nužno ljepilo svih vrijednosti koje su potrebne za funkcionalno društvo (i općenito funkcionalnu zajednicu na Zemlji). Primjeri su uzeti iz hrvatskog primjera društvenog, političkog i institucijskog suočavanja s pandemijom COVID-19.
Hrvatska se smatra zemljom srednje visoke incidencije raka, no nažalost visokog mortaliteta od raka. Podaci o incidenciji raka prate se i proučavaju na Registru za rak pri Hrvatskom zavodu za javno ...zdravstvo. Ustroj i vođenje registra za rak uređeni su zakonom o podacima i informacijama u zdravstvu. Prikupljaju se podaci o oboljelim osobama i značajkama samog tumora kako bi se mjerio javnozdravstveni teret zloćudnih bolesti te pratili trendovi kroz vrijeme. Registar prolazi kroz promjene u zadnjim godinama u smislu postajanja dijelom Nacionalnog javnozdravstvenog informacijskog sustava (NAJS) i dodatnog usklađivanja šifrarnika i procesa rada s međunarodnim standardima te je od 2017. godine omogućena elektronička prijava hospitalizacija osoba oboljelih od raka prema Registru za rak. Podaci se objavljuju u obliku detaljnog godišnjeg izvještaja na web-stranicama Registra za rak, a koriste se i za razne druge znanstvene i stručne projekte, uz poštivanje načela zaštite osobnih podataka. U idućim godinama, planira se daljnje unapređenje procesa na samom registru, dok će potencijalna proširenja opsega podataka i uloge samog registra u mnogome ovisiti o dostupnim resursima.
Virusi koji se prenose hranom Stevanović, Vladimir; Barbić, Ljubo; Vilibić-Čavlek, Tatjana ...
Hrvatski veterinarski vjesnik,
10/2014, Volume:
22, Issue:
5/6
Journal Article
Open access
Patogeni koji se mogu prenositi hranom uključuju crijevne bakterije, viruse, parazite, bakterije koje proizvode toksine i prione. Od navedenih patogena najčešći uzročnici bolesti koje se prenose ...hranom jesu virusi. U ovom su radu pregledno prikazani virusi koji se prenose hranom s posebnim naglaskom na načine širenja i mogućnosti profilakse kao najvažnijim područjima u kojima sudjeluje veterinarska struka. U navedenom području, kao i u javnom zdravstvu u cjelini, samo bliska suradnja veterinarske i liječničke struke može rezultirati uspostavom cjelovitog sustava nadzora i suzbijanja zaraznih bolesti s ciljem očuvanja zdravlja ljudi. Prvi korak pritom jest dostupnost najnovijih spoznaja i informacija o rizicima i mjerama zaštite širem krugu stručnjaka u svrhu sprečavanja nastanka epidemija uzrokovanih virusima koji se prenose hranom, što je i bio cilj ovog preglednog prikaza.
Atlas of Health in Europe Organization, World Health; World Health Organization; Who Regional Office for Europe
2002, 20030101
eBook
This statistical atlas presents key health figures for the WHO European Region. They cover basic demographic data, mortality and morbidity, lifestyles and environmental indicators such as alcohol ...consumption and road traffic accidents, and types and levels of health care. Most indicators are presented as a map to show overall regional variations, a bar chart to indicate country rankings and a time chart to show trends over time in three main country groupings. Using the WHO Regional Office for Europe's unique health for all database, combined with the best alternative sources of data around the Region, this atlas offers the most comprehensive overview of health in Europe. Published in a pocket edition, this atlas is designed to be an easily accessible resource at all times, in the office or in the field.
Infekcije i druge bolesti dišnog sustava još
su uvijek među najčešćim uzrocima obolijevanja u općoj
populaciji, a visoko su zastupljene kao uzroci smrti u
dojenčadi i starijih osoba. Od infekcija ...dišnog sustava u
svijetu je u 2002. godini umrlo gotovo 3,9 milijuna ljudi. U
Hrvatskoj je od bolesti dišnog sustava u 2004. godini umrlo
2.895 ljudi, a pneumonija se nalazi među deset vodećih uzroka
smrti za oba spola. Godišnje se u hrvatskim bolnicama liječi
više od 50.000 bolesnika zbog bolesti dišnog sustava, a u
ordinacijama primarne zdravstvene zaštite registrira se više
od 2,4 milijuna dijagnoza tih bolesti. Globalna proširenost
i visoka kontagioznost otežavaju sprječavanje širenja,
ali je od presudnog značenja za suzbijanje komplikacija
i posljedica ustrajnost pri provođenju mjera prevencije,
edukacija i zagovaranje javne politike usmjerene zdravlju.
PDF
