Nos vemos hoy 1 Trenc, Andreja
Vestnik za tuje jezike,
12/2023, Volume:
15, Issue:
1
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Nos vemos hoy 1 je sodobna učbeniška zbirka za učenje španščine kot drugega oz. tretjega tujega jezika v srednjem strokovnem in gimnazijskem izobraževanju. Uvršča se med učbenike, ki uresničujejo ...sporazumevalni pristop učenja tujega jezika po Skupnem evropskem okviru za učenje tujih jezikov, ožje pa na dejavnostih zasnovan pristop, saj je zasnovan kot preplet jezikovnih in nejezikovnih zmožnosti. V devetih tematskih poglavjih je zastopano tudi spoznavanje zemljepisnih in kulturnih značilnosti špansko govorečih skupnosti, usvajanje učnih strategij s spoznavnih in drugih predmetnih področij (IKT, raba tehnoloških virov in medpredmetno povezovanje). Poglavje osmišlja končna naloga oz. projekt, ki je tematsko in taksonomsko usklajen s ciljno ravnjo – usvojiti zmožnost osnovnega sporazumevanja v najbolj neposrednih sporazumevalnih položajih na stopnji A1 po Skupnem evropskem jezikovnem okviru, kot so, denimo: osebna predstavitev, opis svojega kraja in kulturnih zanimivosti, snovanje urnikov, povezanih s prehranjevanjem, dnevnimi običaji, hrano in nakupovanjem, prostočasne dejavnosti ter pripovedovanje o (preteklih) izkušnjah.
This paper investigates the linguistic means used to express general scientific activity above the level of an individual word. The corpus approach and the contrastive method are used to analyze ...typical and characteristic, general scientific VERB + NOUN collocations of the Croatian language and compare them with collocations in the German general scientific language. The aim is to find out how VERB + NOUN collocations are positioned within euristic structures of scientific language, and finally to assign the collocations to the corresponding type of general scientific language activity. General scientific collocations are an important part of everyday scientific communication, primarily written. A bilingual list of isolated translation equivalents of transdisciplinary VERB + NOUN collocations in Croatian and German (e.g., use (scientific) sources ‘(wissenschaftliche) Quellen heranziehen’, use arguments ‘Argumente heranziehen’, apply the approach ‘einen wissenschaftlichen Ansatz’) has been compiled to meet the needs of Croatian authors in scientific writing. Furthermore, a contrastive approach is used to compile a list and provide a description of VERB + NOUN collocations through which eristic structures of scientific communication are realized, focusing on the most important interlingual differences and problems arising in the scientific writing of native Croatian speakers. The results of the research also have implications for native speakers of Croatian language who publish their scientific research in the Croatian language as they provide insight into the application of VERB + NOUN collocations in contemporary scientific language. The results of the analysis also show that there is a lack of contrastive research on the lexico–syntagmatic level and interlingual comparisons of individual aspects of the two scientific languages.
Simpozij Obdobja 41 Ina Poteko
Slovenscina 2.0,
12/2022, Volume:
10, Issue:
1
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Poročilo o 41. simpoziju Obdobja, ki sta ga med 16. in 18. novembrom 2022 organizirala Center za slovenščino kot drugi in tuji jezik (CSDTJ) in Oddelek za slovenistiko Filozofske fakultete Univerze v ...Ljubljani pod naslovom Na stičišču svetov: slovenščina kot drugi in tuji jezik.
Josip Margitaj (1854.-1934.), učitelj i mađaron, bio je utemeljitelj pojma “međimurskoga jezika”. Godine 1884. počeo je izdavati dvojezični tjednik Medjimurje/Murakoz. Jezična inačica, koju Margitaj ...zove „međimurskim“, zaista u maloj mjeri predstavlja međimurski dijalekt. U većoj mjeri pokazuje jezičnu srodnost s kasnijim djelima kajkavskoga književnog jezika, koja su bila prožeta utjecajem hrvatskoga književnog jezika štokavske osnovice. Neposredan je uzor Margitajevu jeziku bila susjedna slovenska pokrajina u Ugarskoj (danas Prekmurje u Sloveniji i Porabje u Mađarskoj), gdje je ostvaren književni jezik prema lokalnom dijalektu u 18. stoljeću, a koji je u Ugarskoj službeno bio nazvan “vendski”; taj se jezik, prema tzv.“ vendskoj teoriji“, nastojalo razlikovati od slovenskog jezika. Po oslobođenju Međimurja (1918.) prestali su pokušaji pisanja „na međimurskome“, za razliku od Prekomurja (slov., Prekmurja), gdje je još bila aktivna lokalna književnost do 1945. godine. Međimursko je pitanje bilo oživljavano u doba mađarske okupacije (1941. - 1944.), ponovno zbog propagandističkih i mađarizacijskih ciljeva, kao i 1942. godine, kad su napisane dvije kratke standardne gramatike (međutim, te gramatike nisu mogle stvoriti pravi normativni jezik). Krajem Drugoga svjetskog rata (1939.-1945.) jednom zauvijek dovršeni su „pokusi“ tzv. međimurskog jezika. Zaista lažan, „međimurski jezik“ nema nikakva traga u međimurskoj kulturnoj baštini, dok prekomurski jezik ipak ima živu tradiciju podjednako u Sloveniji i Mađarskoj. Ovaj rad Akoša Antona Dončeca - čiji je domicil Verica-Ritkarovci (Ketvolgy/Mađarska) - drugi je dio cjelovite studije (u dva nastavka) - koji razmatra program tzv. „međimurskog jezika“ Josipa Margitaja u kontekstu nekolikih prijelomnih momenata tematiziranog područja: u periodu p riključenj a Međimurja i Prekomurja Kraljevini SHS 1918. – 1919. te u uvjetima mađarske okupacije 1941. – 1944. Rad detektira smjerove pokušaja kodifikacije međimurskoga i prekomurskoga jezika u kontekstu znanstvenih proučavanja, te, na kraju, obrazlaže razloge sloma i baštine „međimurskoga jezika“. Rad je na hrvatski preveo dr. sc. Elod Dudaš.
Josip Margitaj (1854 – 1934), teacher and pro-Hungarian/Unionist, was the promoter of the term „Međimurean language“. In 1884 he began publishing the bilingual weekly Medjimurje/Muraköz. The language concept he calls „Međimurean“ does actually represent the Međimurean dialect in a minor segment. To a greater extent it has linguistic similarities with subsequent works written in the Kajkavian literary language that was highly influenced by the Croatian Štokavian based literary language. The direct model for Margitaj's language was the neighbouring Slovenian region in Hungary (now Prekomurje in Slovenia and Porabje/Raba Region in Hungary), where a literary language had been construed on basis of the local dialect dating from the 18th century, officially named in Hungary as Wendish. Efforts were made to distinguish this language from the Slovenian language according to the so-called „Wendish Theory “. After the liberation of Međimurje (in 1918), there were no further efforts to write in „Međimurean“, while local literature was actively promoted in Prekomurje until 1945. The Međimurean issue was rekindled in the period of the Hungarian occupation (1941 – 1944), once again for propaganda and Hungarisation goals, and also in 1942 when two short standard grammars were written (however, those two grammars could not create a real normative language). By the end of Second World War (1939 – 1945), the so-called experiments with the „Međimurean language“ were terminated once and for all. The actually false „Međimurean language“ has left no trace in Međimurean cultural heritage, whereas the „Prekomurski language“ still has a live tradition, to an equal extent both in Slovenia and Hungary. This work by Akoš Anton Dončec, whose domicile is Verica-Ritkarovci (Ketvolgy/Hungary), is the second part of an overall study (in two sequels) in which the program of Josip Margitaj’s so-called “Međimurean language” is examined in the context of the accession of Međimurje and Prekomurje to the Kingdom of SHS in 1918 – 1919; of Međimurje and Prekomurje under the Hungarian occupation from 1941 – 1944; the efforts of Međimurean and Prekomurean languages’ codification in the context of scientific research, and finally, crushing of the “Međimurean” language heritage. The work was translated into Croatian by Elod Dudaš, PhD
Rad se bavi transdisciplinarnim općeznanstvenim
glagolsko-imeničkim kolokacijama i njihovim leksičkim nepodudarnostima u
njemačkome, engleskome i hrvatskome općeznanstvenom jeziku – npr.
...Aspekt(e)/Problem(e) herausstellen; (to)
highlight/emphasize point out aspects; istaknuti//naglasiti
aspekt(e)/problem(e).
Kontrastivna i prijevodna analiza ograničena je na
odabrane primjere kolokacija u njemačkome i engleskome općeznanstvenom jeziku
te na usporedbu s njihovim kontrastivnim korespondentima u hrvatskom jeziku i
uspostavu prijevodnih ekvivalenata u trima jezicima.
Jedan od ciljeva rada jest uputiti na potrebu izrade novih vrsta
višejezičnih i višenamjenskih elektroničkih rječnika s poboljšanom obradbom
općeznanstvenih glagolsko-imeničkih kolokacija. Drugi cilj jest rasvijetliti
kolokocijsku problematiku u tom području jezika i ponuditi prijedlog da se
nepodudarni kolokacijski obrasci iscrpnije prikažu u novom trojezičnom
e-rječniku općeznanstvenoga jezika na temelju potvrda stvarne primjene u širem
sintagmatskom okruženju u suvremenom znanstvenom korpusu. Takvo sintagmatsko
okruženje prikazivalo bi i opisivalo tip znanstvene djelatnosti koja se
ostvaruje u suodnosu glagola i imenice ispod razine izolirane pojedinačne
prijevodne istovrijednice i zauzima odgovarajuće mjesto u strukturi
znanstvenoga teksta u trima jezicima. Krajnji cilj prvoga šireg istraživanja glagolsko-imeničkih
kolokacija triju jezika jest predstaviti i prikazati popis tipičnih i
karakterističnih općeznanstvenih kolokacija s prijevodnim istovrijednicama ili
mogućim prijevodnim rješenjima koja bi na kraju trebala biti opisana i
prikazana u novom trojezičnom elektroničkom rječniku transdisciplinarnoga općeznanstvenog
nazivlja triju jezika.
Kao izvor hrvatskih glagolsko-imeničkih
kolokacija korišten je suvremeni korpus hrvatskoga znanstvenoga jezika.
Njemački mrežni rječnik
Digitales
Wörterbuch der deutschen Sprache
(DWDS) poslužio je kao izvor kolokacijskih
obavijesti za njemački jezik, dok je mrežni rječnik Glosbe korišten kao izvor
za engleske kolokacije.
The paper deals with transdisciplinary verb-noun collocations and
their lexical incompatibilities in the German, English, and Croatian common
language of science – e.g, Aspekt(e)//Problem(e) herausstellen ‘(to)
highlight/emphasize/point out aspects’, ‘istaknuti/naglasiti
aspekt(e)//problem(e)’. Contrastive and translation analysis is limited to
selected examples of collocations in the German and English common language of
science and a comparison with their contrastive correspondents in Croatian as
well as the establishment of translation equivalents in the three languages.
One of the aims of the paper is to point out the need to create
new types of multilingual and multipurpose electronic dictionaries with
improved processing of general scientific verb-noun collocations. The second
goal is to shed light on issues related to collocation in this area of language
and to propose an improved and more detailed representation of inconsistent
collocational patterns in the new trilingual e-dictionary of general scientific
language based on confirmations of actual application in the wider syntagmatic
environment in the modern corpus of scientific knowledge. Such a syntagmatic environment
would depict and describe the type of scientific activity that takes place in
collocational verb-noun patterns below the level of the isolated individual
functional translation equivalent, and occupies an appropriate place in the
structure of a scientific text in the three languages.
The ultimate goal of the first broader research of verb-noun
collocations of three languages is to present and make a list of typical and
characteristic general scientific collocations with translation equivalents or
possible translation solutions, which should finally be described and presented
in a new trilingual electronic dictionary of transdisciplinary general
scientific terminology of the three languages.
The modern corpus of the
Croatian scientific language was used as the source for Croatian verb-noun
collocations. The German online dictionary Digitales Wörterbuch der deutschen
Sprache (DWDS) served as a source of collocation information for the German
language, while the online dictionaries Glosbe and Langenscheidt were used as a
source for English collocations.
Zapis posveta o zahtevah po znanju slovenščine, kot jih opredeljuje najnovejši Zakon o tujcih, in dostopu do znanja slovenščine za državljanke in državljane tretjih držav. Javni posvet je organiziral ...Center za slovenščino kot drugi in tuji jezik Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani in se je odvil v torek, 9. maja 2023, v Zbornični dvorani Univerze v Ljubljani.
Slovenski učenci in učenke za razliko od njihovih vrstnikov, katerih prvi jeziki trpnika ne poznajo, z razumevanjem in tvorbo tega glagolskega načina v nemščini načelno nimajo težav; težave pa jim ...povzroča njegova raba. Tako nemščina kot slovenščina poznata dva glagolska načina, tvornega in trpnega, ter pri slednjem razlikujeta med dvema oblikama: nemščina med trpnikom dogajanja ali trpnikom s pomožnim glagolom werden in trpnikom stanja ali trpnikom s pomožnim glagolom sein, slovenščina med trpnikom z deležnikom na -n/-t in trpnikom s se. Toda rabo trpnika v slovenščini zaznamuje dolgoletna tradicija odklanjanja, ki jo vsaj delno nadaljuje tudi zadnja Toporišičeva slovenska znanstvena slovnica s pripombo, da ga niti v strokovnih, poljudnih in znanstvenih besedilih ni dobro preveč uporabljati. Glede na sodobno didaktično-metodično načelo raznojezičnosti je treba upoštevati predznanje učencev in učenk ter aktivirati njihove predhodno pridobljene spretnosti in strategije. Zato smo v sodobnih učbenikih za slovenski jezik v osnovnih in srednjih šolah preverili, kaj učenci in učenke v njih izvedo o rabi trpnika v slovenščini, nato pa analizirali obravnavo trpnika v učbenikih za nemščino kot tuji jezik, ki se uporabljajo v slovenskih srednjih šolah, kjer se glede na učni načrt za nemščino kot drugi tuji jezik nemški trpnik obravnava. Glede na ugotovitve obeh analiz smo oblikovali predlog za didaktizacijo nemškega trpnika, ki bi s ciljem primerne rabe presegla usmerjenost k obliki.
Tijekom pandemije koronavirusa pojačala se upotreba digitalnih komunikacijskih kanala poput Zooma, Microsoft Teamsa, Skypea i Webexa. Budući da je riječ o softverima koji su izvorno dostupni na ...engleskom jeziku, javlja se potreba lokalizacije tih kanala na druge jezike. U ovom se radu na temelju kontrastivne analize proučava leksik hrvatskih i njemačkih verzija digitalnih komunikacijskih kanala u odnosu na njihove izvorne engleske verzije. Istražit će se leksik odabranih digitalnih komunikacijskih kanala na nekoliko jezičnih razina sakupljen sa sučelja i iz uputa za korištenje dostupnih u navedenim digitalnim komunikacijskim kanalima ili na njihovim odgovarajućim mrežnim stranicama. Središnji dio rada čini kontrastivna analiza odabranih izraza i pojmova iz korpusa s naglaskom na proučavanju njihovih morfoloških aspekata na tvorbenoj razini i prilagodbe značenja na semantičkoj razini na hrvatskom i njemačkom jeziku u odnosu na njihove pripadajuće izvorne oblike iz engleskog jezika. Cilj je analize pokazati kako su se njemački i hrvatski jezik prilagodili naglom razvoju digitalne komunikacije i digitalnih komunikacijskih kanala te koja su i kakva jezična rješenja za nove izraze pritom iznjedrili.
Based on the contrastive analysis of digital communication channels, this paper investigates the lexis of Croatian and German versions in relation to their English original versions. Due to the COVID-19 pandemic, the increased need for developing and improving new forms of communication which enable secure and easy understanding in real time, has led to frequent use of digital communication channels such as Zoom, Microsoft Teams, Skype, and Webex. Thanks to the daily use of these communication channels, digital communication has gained in importance more than ever before and has brought with it numerous new expressions that are added to the lexicon. Since English has been impacting the development of the language in digitalsurroundings and related domains, linguistic challenges such as finding equivalents for new expressions have appeared in other languages. In this paper the language of selected digital communication channels on several linguistic levels is investigated. In order to collect the corpus, interface, and instruction manuals available in the abovementioned communication channels or on their web pages were used. The central part of the paper is based on the contrastive analysis of selected expressions and terms from the corpus with an emphasis on their morphological aspects (word building) and meaning adaptation on the semantic level in Croatian and German, in relation to their corresponding original English forms. The aim was to show the extent to which Croatian and German have adapted to the rapid development of digital communication and digital communication channels, as well as linguistic solutions which have been introduced. Since the relevance of language changes has led to a growing number of new words and expressions in various languages around the world, this paper serves as a basis for further research on language changes in the digital environment in Croatian and German.
U ovome se radu analiziraju i uspoređuju principi jezične kategorizacije kvantifikatora koji označuju skupove životinja u hrvatskome i ruskome jeziku. Budući da u jednojezičnim i dvojezičnim ...rječnicima hrvatskoga i ruskoga jezika nisu iscrpno zabilježena ograničenja ni kriteriji upotrebe imenica koje označuju životinje uz pojedine kvantifikatore, provedeno je korpusno istraživanje leksičke spojivosti kvantifikatora koje je imalo cilj točnije utvrditi na koji način kvantifikatori klasificiraju skupine životinja u proučavanim jezicima. Ukupno je u radu analizirana upotreba 10 hrvatskih i 10 ruskih kvantifikatora putem alata Sketch Engine u korpusu hrvatskoga jezika hrWaC te korpusu ruskoga jezika ruTenTen11. Uzorak je dobiven ekscerpiranjem jednojezičnih rječnika ruskoga i hrvatskoga jezika. Sličnosti i razlike klasifikacije kategorija životinja i kvantifikatora koji se s njima koriste shematski su prikazani pomoću četiriju tablica koje mogu poslužiti kao pomoć pri prevođenju s jednoga jezika na drugi. Rezultati analize pokazali su da kvantifikatori ne kategoriziraju sve skupine životinja, već one koje su u bliskoj interakciji s ljudima. U radu su korišteni etimološki i povijesni leksikografski izvori kako bi se utvrdilo na koji se način mijenjala leksička spojivost kvantifikatora u značenju skupova životinja te kako bi se odgovorilo na pitanje u kojoj mjeri značenje leksema utječe na principe klasifikacije. Izdvojena su tri modela imenovanja kvantifikatora u značenju skupova životinja, a to su: metonimijski pomak, način kretanja životinja i oblik koji poprima skupina životinja u pokretu. Neki od modela imenovanja ujedno su i klasifikacijski kriteriji po kojima se dijele životinje. Kvantifikatori koji označuju skupove životinja klasificiraju životinjski svijet u oba proučavana jezika prema tome jesu li životinje odrasle ili mlade, po načinu kretanja, pripadnosti pojedinome (nad)razredu životinja, a neki kvantifikatori obuhvaćaju samo jednu vrstu životinja. Kategorije životinjskih vrsta na različit su način obuhvaćene kvantifikatorima u ruskome i hrvatskome jeziku, ali su principi organizacije kategorija veoma slični.
This paper analyses and compares the principles of linguistic categorisation of terms of venery in the Croatian and Russian languages. Since the monolingual and bilingual dictionaries of the Croatian and Russian languages do not exhaustively describe restrictions or criteria for the use of nouns that denote animals with terms of venery, a corpus study was conducted on the collocations of terms of venery, which aimed to determine more precisely how terms of venery classify groups of animals in the examined languages. In total, the paper analysed the use of 10 Croatian and 10 Russian terms of venery in the corpus of the Croatian language hrWaC and the corpus of the Russian language ruTenTen11 using the Sketch Engine tool. The sample was obtained by excerpting monolingual dictionaries of the Russian and Croatian languages. The similarities and differences in the classification of animal classes and the terms of venery used with each are schematically represented by four tables in the paper, which can serve as an aid when translating from one language to the other. The analysis showed that terms of venery do not categorise all groups of animals, but those that interact closely with humans. Etymological and historical lexicographical sources were used in the paper, with the goal of determining how the lexical combination of venery terms changed and to what extent the meaning of lexemes affects the principles of classification. Three naming models of terms of venery were singled out, namely: metonymic shift, types of animal movement, and the shape formed by a group of animals in motion. Some naming models are also classification criteria by which animals are divided. Terms of venery classify the animal world in both studied languages according to whether the animals are adults or young, according to the manner of moving, belonging to a particular (super)class of animals, and some quantifiers cover only one type of animal. Terms of venery cover the analysed categories of animal species in different ways in the Russian and Croatian languages, but the principles of organisation for the categories are very similar.
PDF
