Jedno je od središnjih pitanja kognitivne znanosti kako su pojmovi reprezentirani u ljudskome umu. Klasični je odgovor na to pitanje pretpostavka o odvojenome semantičkome modulu u kojemu je znanje ...pohranjeno putem apstraktnih simboličkih reprezentacija. Tako opisan semantički modul odvojen je od drugih sustava kao što su moduli za percepciju i motoriku. U posljednjih dvadesetak godina intenzivno se istražuje i razvija alternativni pristup poznat pod nazivom utjelovljena ili utemeljena spoznaja koji polazi od pretpostavke da je pojmovno znanje u stalnoj interakciji s percepcijom i motorikom, odnosno da je ukorijenjeno u njima putem mehanizma perceptivne simulacije. Cilj je ovoga rada dati pregled različitih teorijskih perspektiva na utjelovljenu spoznaju i evaluirati ih. Detaljno su prikazane teorija sustava perceptivnih simbola, model prožetoga iskustvenika i indeksna hipoteza te empirijski nalazi koji im idu ili ne idu u prilog. Zatim su prikazane i kritike utjelovljene spoznaje koje se odnose na razumijevanje apstraktnih pojmova, kao i odgovori na te kritike. Razmotrena je i ideja o stupnjevima ili kontinuumu utjelovljenja. Nakraju su dane smjernice za daljnja istraživanja koja bi trebala rasvijetliti točnu ulogu utjelovljenja u reprezentaciji znanja.
U većini se dosadašnjih pravopisa hrvatskog jezika ne navode pravila transkripcije hebrejskog
jezika. Jedina je iznimka pravopis Badurine, Markovića i Mićanovića. Nijedan dosadašnji
pravopis ...hrvatskog jezika ne navodi pravila transkripcije jidiša. Kako se danas se češće
srećemo s riječima tih jezika izvan uobičajenog korpusa prenesenog nam prijevodom Biblije,
u članku se navode prijedlozi pravila transkripcije (ne transliteracije!) za oba jezika.
Svrha je rada predstaviti hindske frazeme sa sastavnicom iz semantičkoga polja hrane, točnije sa sastavnicom roṭī (hrv. kruh) te ponuditi njihove prijevodne ekvivalente u hrvatskome jeziku ...ilustrirajući ih pritom primjerima njihove uporabe. Prema tipologiji frazeološke ekvivalencije u radu izneseni hindski frazemi bit će podijeljeni u četiri skupine: frazemi potpune, djelomične, samo semantičke i nulte ekvivalencije. U radu će se navesti dvadeset i dva hindska frazema od kojih je sedamnaest izlučeno iz hindskoga frazeološkog rječnika, dok je preostalih pet pronađeno mrežnim pretraživanjem i dodatno potvrđeno usmenom komunikacijom s izvornim govornikom hindskoga jezika. U radu će se također pokazati da relativno mali broj frazema nulte ekvivalencije proizlazi iz činjenice da je uloga roṭī u indijskoj kulturi usporediva s ulogom kruha u hrvatskoj, odnosno da su hindski i hrvatski frazemi motivirani usporedivom frazemskom pozadinskom slikom. Pojedinim će se primjerima uporabe hindskih frazema pokušati ukazati i na poteškoće koje se mogu javiti pri njihovu prevođenju.
U filozofskom promišljanju ljudskoga uma veliku prekretnicu čini
Descartesova filozofija. On ističe da je sadržaj uma svakog pojedinca
dostupan samo njemu i nikome drugome. Ovo učenje se često ...formulira
u obliku argumenta o umovima izvan mojega uma, čije postojanje
ne možemo sa sigurnošću utvrditi. Sličan problem se javlja i kada se
priča o jeziku kojim izražavamo svoje osjećaje, pa se tako kaže da,
iako ja mogu primijetiti da drugoga boli, ja ne mogu osjetiti njegovu
bol. Stoga je ona privatna, dostupna samo osobi koja ju posjeduje. U
radu će se izložiti Wittgensteinova argumentacija protiv mogućnosti
epistemičke privatnosti, odnosno, kao što Wittgenstein kaže, ako privatni
jezik može i postojati, on ne može igrati nikakvu ulogu u našim
jezičnim igrama, ne može biti dio naših oblika života. Njegov argument
izložiti će se kroz prizmu nekih kasnijih zastupnika klasičnog
shvaćanja njegove misli, kao što bi bili Anthony Kenny, David Stern
ili Peter Hacker, a neće se uzimati u obzir neklasične interpretacije
kasnije Wittgensteinove filozofije kakve se mogu pronaći kod Fogelina,
Kripkea ili Hintikke.
Programski jezik Logo jedan je od prvih programskih jezika za poučavanje djece nastao još 1966., a primarno je služio za učenje geometrije. Logo se temelji na ideji kornjačine grafike, koja je i ...danas još uvijek itekako prisutna u razvijanju računalnog razmišljanja i za početno učenje programiranja. Jasno je da je u vrijeme nastajanja Loga ideja osobnog računala bila tek ideja iz znanstvene fantastike, pa i samog računarstva kao samostalne znanstvene discipline. Unatoč tome, vizionarski pogled Seymoura Paperta postavio je temelje računalnog razmišljanja i poučavanja programiranja od najranije dobi koji su danas sveprisutni. Kako je Papert bio primarno matematičar, s predmetom zanimanja za poučavanje matematike, tako je Logo zapravo nastao u svrhu poučavanje geometrije i olakšavanja djeci savladavanja osnovnih pojmova iz područja geometrije kao što su mnogokuti. Ipak, nema puno istraživanja koja se bave istraživanjem utjecaja Loga na razumijevanje osnovnih pojmova geometrije. Cilj ovog rada je istražiti utjecaj korištenja programskog jezika Logo u poučavanju geometrije koja se obrađuje u osmim razredima osnovne škole, s naglaskom na osnovne pojmove o mnogokutima, identificirati učestale pogreške pri učenju mnogokuta te ocijeniti učinkovitost Logo programa u poticanju interaktivnog učenja geometrije. U ovom istraživanju koristile su se kvalitativne i kvantitativne metode kako bi se pružio sveobuhvatan uvid u ovu temu. Istraživanje je pokazalo da primjena kornjačine grafike u programskom jeziku Logo u poučavanju osnovnih pojmova o mnogokutima rezultira boljim razumijevanjem pojmova mnogokuta kod učenika te potiče interaktivno učenje geometrije.
V članku prikazujemo analizo učnih priprav, ki jih je ustvaril veliki jezikovni model ChatGPT, in se sprašujemo, kakšen vir informacij lahko tovrstne priprave predstavljajo (bodočim) učiteljem in ...učiteljicam nemščine.
Ugotavljamo, da so učne priprave, ki jih ponudi ChatGPT, podobne običajnim zgledom načrta za učno enoto, kot jih poznamo v praksi. ChatGPT predlaga tako strukturni kot tudi procesni del didaktične enote. Čeprav je strukturni del glede na prakso nekoliko pomanjkljiv, a se vseeno z izpisom zadovoljimo, pa se več problematičnih točk pojavlja v procesnem delu generiranih priprav. Predlagane dejavnosti za doseganje določenega učnega cilja so pogosto premalo osredinjene na učenca in učenje. Učenec sicer sodeluje v učnem procesu, vendar je njegova vloga omejena pretežno na vadenje in urjenje, ni pa zaznati aktivne participacije pri odločitvah. Glavni posredovalec znanja je učitelj, saj učenja z odkrivanjem ali raziskovanjem ali problemskega pristopa skoraj nismo zasledili. Vsebinsko so učne priprave popolnoma prazne, saj ne vsebujejo nobenih napotkov, katero konkretno vsebino se pri določeni učni uri obravnava. ChatGPT pri izdelavi priprav ne upošteva dovolj natančno razlik glede na stopnje, določene po SEJO. Terminološko ChatGPT poskrbi za pravo zmedo, saj nekatere ustaljene izraze s področja didaktike in tujejezikovne didaktike popolnoma napačno uporablja, nekatere med seboj pomeša ali občasno uporabi termine, ki so v slovenščini neustrezni.
Kljub veliko pomanjkljivostim, ki smo jih prepoznali, pa vseeno lahko to orodje bodočim učiteljem in učiteljicam pomaga pri uresničevanju nekaterih didaktično-metodičnih načel sodobnega pouka tujega jezika, saj v pripravah najdemo tudi dobre primere dejavnosti za spodbujanje interakcije, avtomatizacije in evalvacije. Da bi bodoči učitelji in učiteljice nemščine nevarnosti in določene potenciale ChatGPT-ja znali izluščiti, pa jim je v času študija nujno treba omogočiti, da v luči različnih teorij izdelke ChatGPT-ja kritično vrednotijo.
Istraživanje percepcije znanja i korisnosti hrvatskoga jezika među slovenskim studentima na području ekonomije i poslovanja provedeno je s ciljem dobivanja relevantnih informacija na temelju kojih bi ...se mogla donijeti odluka o uvođenju izbornog predmeta
Hrvatski jezik za ekonomiju i poslovanje
u slovenski sveučilišni sustav. Rezultati pokazuju da hrvatski jezik kod proučavane populacije u kontekstu 21 stranog jezika zauzima drugo mjesto prema prosječnoj razini znanja i treće mjesto prema percepciji korisnosti ovladavanja jezikom. Kod proučavane studentske populacije ujedno postoji i razmjerno velik interes za učenje hrvatskog jezika, koji je kod te mlađe slovenske populacije jasno identificiran kao zaseban jezik.
The research of the perception of knowledge and usefulness of the Croatian language among Slovenian students in the field of economics and business was conducted with the aim of obtaining relevant information on the basis of which a decision could be made on introducing the elective course “Croatian language for economics and business” in the Slovenian higher education system. The results show that the Croatian language in the studied population takes second place (among 21 foreign languages) according to knowledge and third place according to the perception of the usefulness of language acquisition. At the same time, there is a relatively high interest among the Slovenian student population in the field of economics and business in learning the Croatian language. The results also indicate a changed attitude towards the Croatian language in Slovenian society, and that younger Slovenians make a clear distinction between the Croatian and other South Slavic languages.
PDF
