Prvi urednički zbornik Zagrebačke slavističke škole posvećen jezičnim pitanjima Dimenzije značenja (ur. Branimir Belaj) obuhvaća trinaest znanstvenih radova i jedan prikaz knjige. Radovi obuhvaćaju ...širok raspon tema, a objedinjuje ih zajednička značajka – kognitivnolingvistički pristup temama.
U radu se analiziraju teorijsko-metodološke osnove suvremenoga pristupa nastavi stranoga jezika struke. Brojni utjecaji koji su izgradili taj pristup sagledani su u međupovezanosti sinkronijske i ...dijakronijske razine u svjetlu smjene dviju znanstvenih paradigmi koje su obilježile 20. i 21. stoljeće: strukturalizma i kognitivizma. Znanje o teorijskoj i metodološkoj pozadini suvremene nastave u ovome području tvori siguran oslonac u suočavanju s izazovima ove zahtjevne profesije kao i za kritičko i promišljeno vrednovanje novih trendova i njihovo integriranje u nastavu u okolnostima brzih društvenih promjena suvremenoga tehnološkog
doba. Cilj je rada analizirati složenu mrežu utjecaja koji utiru evolucijski put ove discipline prema suvremenosti ne zanemarujući pritom i najsuvremenije trendove koji ju neprestano oblikuju i pridonose njezinome daljnjem razvoju. Rezultati analize pokazuju da je suvremeni pristup nastavi u ovome području sinteza bogatoga nasljeđa društveno-povijesnih okolnosti i interdisciplinarnih utjecaja između kojih ključnu ulogu imaju kognitivna psihologija i kognitivna lingvistika. Rad argumentira primjenjivost temeljnih kognitivno-lingvističkih postavki na teorijska istraživanja jezika raznih struka kao i njihovih nazivlja te njihovo integriranje u nastavni proces kao osnove budućega razvoja.
Dinamika stvarne diskursne situacije nalaže da se uz lingvistički oblik
metaforička izraza i pozadinsku konceptualnu strukturu (dvodimenzionalni
model klasične kognitivne teorije metafore) u obzir ...uzima i komunikacijski
potencijal takova izraza. Sudionici u komunikaciji pretpostavljaju optimalnu
relevantnost iskaza (pri čemu je konvencionalni, a još češće inovativni
metaforički izraz ponekad relevantniji od alternativnih jezičnih izbora), te
ovisno o komunikacijskoj namjeri i aktualnom diskursnom kontekstu
usklađuju omjer uložena kognitivna truda i postignuta učinka. Rad donosi
pregled suvremenih spoznaja koje u istraživanje metafore eksplicitno ili
implicitno uvode pragmatički aspekt, iz različitih perspektiva svojih matičnih
disciplina propitujući i nadograđujući opća mjesta standardne teorije
konceptualne metafore
The
dynamics of an actual discourse situation require that we take into account not
only the linguistic form of the metaphorical expression and its underlying conceptual
structure (the two-dimensional model of the classic cognitive theory of
metaphor), but also the communicative potential of this metaphorical
expression. Participants in the communication process presume that an utterance
has an optimal relevance (where the conventional, or, more often, the
innovative metaphorical expression is sometimes more relevant than alternative
linguistic choices), and, depending on the communicative intention and the
actual discursive context, they adjust the ratio between the cognitive effort
they invest and the effect that is achieved. The paper presents an overview of contemporary
insights that explicitly or implicitly introduce the pragmatic aspect into research
of metaphors from the perspectives of various disciplines
Pojava knjige "Metafore koje istražujemo: suvremeni uvidi u konceptualnu metaforu" svjedoči prije svega o zrelosti domaće kognitivnolingvističke znanstvene zajednice – naime da kvalitetnih i ...intrigantnih istraživanja, radova, autora koji se bave konceptualnom metaforom ima dovoljno, i da pritom posjedujemo širinu da vlastita istraživanja smjestimo u svjetske okvire i trendove, u realnome vremenu. /.../ Cilj je bio objediniti različita suvremena (empirijska) istraživanja o konceptualnoj metafori (njezinim teorijskim, primijenjenim, jezičnim, konceptualnim i komunikacijskim aspektima) iz perspektiva različitih disciplina, a koja bi se barem u nekoj mjeri oslanjala na podatke ili ilustracije iz hrvatskog jezika.
U ovom se radu analiziraju prenesena značenja leksema iz perspektive kognitivne lingvistike. Cilj je bio usporediti prenesena značenja leksema „faceˮ u engleskom jeziku s njihovim ekvivalentima u ...hrvatskom jeziku da bi se poduprla tvrdnja da su značenja motivirana konceptualnom metaforom, općim znanjem i metonimijom. Ukupan broj primjera stvara bazu za pojedine generalizacije o sličnostima i različitostima apstraktnih koncepata koji mogu poslužiti u poučavanju leksika u stranom jeziku. Ovo je istraživanje pokazalo da je ta vrsta pristupa vrlo djelotvorna u poučavanju stranih jezika.
The paper gives an overview of the Cognitive Linguistic approach to meaning, given that meaning
plays a central role in language. From the very beginnings, Cognitive Linguistics has focused
its ...attention on how meaning is constructed in language, primarily by means of conceptualization,
resulting in linguistic structures which ’have’ meaning. A short survey is given of image schemas,
processes of meaning construal, symbolization, and usage based models. These and other concepts described in the paper are built into the theoretical foundations of cognitive linguistics and serve as a starting point for cognitive semantic analyses, whose number has also been on the increas in Croatia. Particular attention is paid to issues raised by the cognitive linguistic approach to lexical meaning and the recent quantitative approaches in cognitive lexical semantics.
Although conceptual metaphor (Lakoff and Johnson 1980) is undoubtedly one of the fundamental
segments in various cognitive linguistic theories, there are still many disputes concerning its ...motivation, cultural specificity, and processing. The aim of this paper is to give an overview of key
theoretical issues, unifying them into a coherent model which may be used as the basis for operationalization. The paper deals with two major problems: the motivation of conceptual metaphors and their dynamicity. We present an integrated approach to conceptual metaphor. On the one hand, we recognize the dynamicity of metaphor as a cognitive mechanism of connecting two domains of knowledge in real time. On the other hand, we do not exclude the conventionality of certain connections, thus enabling a general conceptual and textual analysis. The duality of metaphor is also reflected in their motivation. Rather than separating cultural motivation and embodiment, we argue for an approach in which conceptual metaphor is seen as equally grounded in cultural and embodied experiences which are part of central knowledge. Central knowledge is a
metonymical principle motivating conceptual metaphors within a certain community. Central knowledge is construed by and dependent on the cultural community, constraining the scope of what may be seen as culturally–universal or culturally–specific. Common embodied and cultural experiences motivate the creation of similar metaphors, and divergent experiences (or different interpretations of the same experience) cause variation. In the object vs. process debate we advocate the middle way. On the one hand, we recognize the dynamicity of conceptual metaphors as a construal process in real time, analyzable in terms of conceptual integration. On the other hand, we do not reject the possible conventionality of some connections, recognizing the analytical convenience of conceptual metaphors as static entities in conceptual and textual analysis.
U radu se raspravlja o glagolima kretanja prefigiranim prefiksom po-. Slijedeći kognitivnolingvističke teorijske postavke te uzimajući u obzir rezultate pretraživanja korpusa, pokušava se dokazati da ...su svi glagoli kretanja prefigirani prefiksom po- međusobno povezani te da svi na neki način elaboriraju predodžbenu shemu PUTA i POVRŠINE. Ta predodžbena shema zajednička je prefiksu po- i prijedlogu po. Pozornost se posvećuje različitim tipovima glagola kretanja, posebice glagolima usmjerena kretnja koji prefigirani prefiksom po- zadobivaju ingresivno značenje.
Proučavanje metafore i metonimije kao poticaja u procesu imenovanja rijetko je bilo predmetom interesa tradicionalne lingvistike, pa ni onomastike. U ovome se radu pokušava sažeto izložiti nov ...pristup tomu problemu sa stanovišta kognitivne lingvistike, osobito u odnosu na tradicionalna tumačenja metafore u procesu imenovanja. Osobit doprinos kojim je kognitivna lingvistika tijekom posljednja dva desetljeća napravila važan i inovativan iskorak upravo je u preispitivanju tradicionalnih tumačenja metafore i metonimije. Za razliku od tradicionalnoga pristupa, kognitivna lingvistika promatra metaforu i metonimiju ne kao stilske figure kojima se služimo u jeziku već kao misaone modele s pomoću kojih čovjek konceptualizira i kategorizira svijet oko sebe. Unatoč tomu što su posljednjih godina mnogobrojni radovi, pa i važne monografije posvećene upravo tumačenju metafore i metonimije, gotovo da i nema radova unutar kognitivne lingvistike koji su te procese pokušali razmatrati pri tumačenju nastanka vlastitih imena.
Kognitivna lingvistika naziv je koji pokriva raznolike funkcionalističke pristupe istraživanju jezika koji su se pojavili 1970-ih godina i koji dijele stanovite temeljne teorijske i metodološke ...zasade, od kojih većina nije kompatibilna s teorijom Noama Chomskoga i njenim novijim ograncima. Kognitivna lingvistika razlikuje se od generativne gramatike u tome što: 1) odbacuje Chomskijevu tvrdnju da je jezična moć urođena, 2) naglašuje semiotički značaj ne samo riječi nego i gramatičkih konstrukcija kao značenjskih jedinica u jeziku, 3) pripisuje važnu kognitivnu i jezičnu ulogu metafori i metonimiji, i 4) tvrdi da su jezične strukture i uporaba (relativno) motivirani pojmovnim i pragmatičkim čimbenicima. Rad se usredotočuje na točke 2), 3) i 4), koje se empirijski potkrjepljuju jezičnim primjerima iz engleskoga.
PDF
