Polazak u osnovnu školu jedna je od glavnih razvojnih prekretnica u životu
djeteta koja pred njega stavlja složen zadatak prilagodbe novim socijalnim i akademskim
zahtjevima. Uspješnost udovoljavanja ...zahtjevima početnog školovanja
povezana je s budućom prilagodbom i obrazovnim napretkom učenika, a ujedno
odražava i dobrobit djeteta (njegove osjećaje i učinkovito funkcioniranje – akademsko
i socijalno) u školskom kontekstu. S obzirom na važnost školske prilagodbe
kao pokazatelja dječje dobrobiti, dugoročne posljedice rane prilagodbe
i nekonzistentne rezultate dosadašnjih istraživanja, cilj ovog istraživanja bio je
ispitati i usporediti prediktivnu važnost socijalno-emocionalne kompetencije i
specifičnih kognitivnih sposobnost za socijalnu i akademsku prilagodbu djeteta
na školu, te ispitati moguću moderatorsku ulogu spola u odnosu ovih individualnih
karakteristika djeteta i rane školske prilagodbe. U istraživanju je sudjelovalo
417 učenika/ica prvih razreda iz 12 osnovnih škola, njihovi roditelji (N = 372) i
učiteljice (N = 34). Nacrt istraživanja uključivao je prikupljanje podataka u dvije
vremenske točke, na početku i na kraju školske godine, primjenom većeg broja
instrumenata koje su ispunjavala djeca, roditelji i učiteljice. Podaci su obrađeni
strukturalnim modeliranjem, a rezultati su pokazali da su za ranu socijalnu i akademsku
prilagodbu djece na školu važnije specifične kognitivne sposobnosti nego
socijalno-emocionalna kompetencija djece. Specifične kognitivne sposobnosti, u
skladu s očekivanjima, bile su najbolji prediktor akademske prilagodbe, a usto su predviđale i uključenost učenika u razredne aktivnosti i odnos s učiteljicom.
Suprotno očekivanjima, socijalno-emocionalna kompetencija, na način kako je
definirana i operacionalizirana u ovom istraživanju, nije predviđala niti jedan od
mjerenih pokazatelja rane prilagodbe osim odnosa s učiteljicom. Obrasci odnosa
među varijablama pokazali su se jednakima za djevojčice i dječake, odnosno spol
nije bio značajan moderator promatranih odnosa. Ovo je istraživanje širim definiranjem
prilagodbe na školu i u terminima njenih socijalnih pokazatelja, kao i
utvrđivanjem relativnog doprinosa socijalno-emocionalne kompetencije djeteta
(u odnosu na specifične kognitivne sposobnosti) ranoj školskoj prilagodbi, dopunilo
spoznaje dosadašnjih mnogobrojnih istraživanja obrazovnih postignuća i
odrednica akademskog uspjeha.
Numerosas teorías de la psicología de desarrollo, como la teoría psicoanalítica, conductual o cognitivista, han tratado de explicar cómo la gente madura y cambia durante la vida. Estas teorías se han ...enfocado en etapas tempranas de vida – desde la niñez hasta la adolescencia – dejando la impresión que después de la adolescencia no hay saltos significativos en el desarrollo. Sin embargo, las investigaciones del desarrollo humano en los últimos veinte años han demostrado que la maduración es un proceso mucho más complejo y duradero de lo que se suponía antes. El objetivo de este trabajo fue, a través de un enfoque interdisciplinario, investigar la transición a la edad adulta a través de los resultados recientes de las investigaciones en el campo de neurociencia y psicología cognitiva sobre la maduración del cerebro y las habilidades cognitivas, a la vez teniendo en cuenta los límites tradicionales y legislativos de la edad adulta. En la primera parte del trabajo se discute sobre ciertas cuestiones relacionadas con cómo definir la edad adulta a través de los marcos sociales y legales. Luego investigamos en qué modo la maduración estructural y funcional prolongada del cerebro influye en las habilidades cognitivas, acentuando
la necesidad y el valor de investigaciones del modo en el que estos cambios pueden influir en la toma de decisiones importantes durante la edad adulta temprana, y que pueden tener consecuencias a largo plazo. En
fin, a base de las pruebas de investigaciones existentes, acentuamos la
importancia de aceptar e integrar los hallazgos de diferentes disciplinas de investigación para entender mejor las fuerzas y la vulnerabilidad de personas jóvenes que están a punto de pasar a la edad adulta.
Brojne su teorije razvojne psihologije, poput psihoanalitičke, biheviorističke ili kognitivističke, pokušale objasniti kako ljudi sazrijevaju i mijenjaju se tijekom života. Ove su teorije usmjerene na rane životne faze – od djetinjstva do adolescencije – ostavljajući dojam
kako nakon adolescencije ne dolazi do značajnijih skokova u razvoju. Međutim, istraživanja su ljudskog razvoja u posljednjih 20-ak godina pokazala kako je sazrijevanje puno složenije te vremenski dugotrajnije nego se prethodno smatralo. Cilj je ovoga pregleda bio interdisciplinarnim pristupom istražiti pitanje prijelaza u odraslu dob prikazom najnovijih rezultata istraživanja o sazrijevanju mozga i kognitivnih sposobnosti iz područja neuroznanosti i kognitivne psihologije istovremeno razmatrajući tradicionalne i zakonom određene granice odraslosti. U prvom se dijelu rada raspravlja o određenim pitanjima vezanim uz definiranje razdoblja odraslosti kroz društvene i pravne okvire. Zatim se navodi kako produljeno strukturalno i funkcionalno sazrijevanje mozga utječe na kognitivne sposobnosti, naglašavajući potrebu i vrijednost istraživanja načinā na koje ove promjene mogu utjecati na donošenje važnih odluka tijekom rane odrasle dobi, a koje mogu imati dalekosežne posljedice. Konačno, na temelju se dokaza iz postojećih istraživanja ističe važnost prihvaćanja i integriranja nalaza iz različitih istraživačkih disciplina kako bi se bolje razumjela snaga i ranjivosti mladih osoba na pragu odrasle dobi.
Major developmental psychology theories, such as psychoanalytic, behavioural or cognitive, have tried to explain how people grow and change over the course of a lifetime. These theories have mainly focused
on the stages of development early in life - from infancy to adolescence - leaving the impression that after adolescence no significant leaps in development occur. However, a large body of evidence that has emerged recently revealed that becoming an adult is much more complicated and temporally extended than previously believed. The aim of this paper was to use an interdisciplinary approach to tap into the issue of transition to adulthood by integrating recent brain and cognitive maturational findings from neuroscience and cognitive psychology while considering traditional and legal markers of adulthood.
We first discuss some of the questions related to definitions of the period of adulthood through societal and legal frameworks. Next, we examine some of the prevailing views on protracted structural and functional brain maturation and its impact on cognitive development, emphasizing the need and the potential value of investigating how these changes may influence important life choices during early young adulthood that have long-lasting consequences. Finally, based on evidence from existing research, we highlight the importance of deeper appreciation and integration of findings from different research disciplines in order to better understand strengths and vulnerabilities of young adults.
Multiple sclerosis (MS) results in a wide range of disabilities. The effects of cognitive and motor dysfunctions are significant and affect level of functioning in people with MS.
The aim of the ...research was to determine the common contribution of neurological, motor and cognitive status to the overall functioning of MS patients.
The sample consisted of 108 subjects with RRMS. The instruments used in the research included: The General Questionnaire, the World Health Organization Disability Assessment Schedule, the Audio Recorded Cognitive Screen, Paced Auditory Serial Addition Test, the Nine Hole Peg Test, the 25 Foot Walk Test, and the Expanded Disability Status Scale.
Subjects with a mild neurological deficit had a higher level of current functioning in all domains (a lower WHODAS 2.0 score) than subjects with a moderate neurological deficit (r=0.43, p<0.001). We found a positive correlation between the level of cognitive impairment and motor deficits of both upper and lower extremities and the level of neurological deficit (p<0.001). Subjects with lower neurological deficits had significantly lower WHODAS 2.0. scores, i.e. better motor abilities of both upper and lower extremities than subjects with moderate neurological deficits (p<0.001). The greatest contribution to explaining the overall level of current functioning of people with MS had subjects' age, cognitive abilities and motor abilities of the upper extremities.
Inverse relationship of neurological, motor and cognitive status affects the overall daily functioning of people with MS, requiring planning of comprehensive programs in the rehabilitation of people with MS.
Suvremeni nastavnik suočen je na dnevnoj bazi s brojnim izazovima kako motivirati učenike tijekom nastavnog procesa. Razvijajući različite metode učenja i poučavanja, težnja mu je pridobiti pažnju ...učenika. Korištenjem društvenih igara u nastavnom procesu omogućuje se da učenici postaju aktivni sudionici obrazovnog procesa. Klasična igra „Čovječe ne ljuti se“ može se upotrijebiti u svrhu usvajanja pojedinog gradiva ili za sistematizaciju naučenog gradiva. Na taj način se postiže da klasična igra postaje igra za učenje i poučavanje. Uz sve to može se provesti vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje. Korištenje društvenih igara u nastavnom procesu kod učenika razvija osjećaj sigurnosti, samokontrole, samostalnosti, razvija brojne socijalne vještine te jača samopouzdanje. U tom pogledu, vrlo je važna uloga nastavnika koji će prilagoditi igru i usmjeravati učenike tijekom igranja igre s ciljem ostvarivanja razumijevanja učenika na poticajan i zabavan način.
Posljednjih je godina uporaba interneta postala aktivnost koja je znatno popularna među mladim ljudima. Internet je postao dijelom njihova života, isprepleten skupa s društvenim, emocionalnim i ...duhovnim životom. Raste broj studija koji se bave pozitivnim i negativnim aspektima uporabe interneta. Istraživački je interes rada istražiti pozitivne i negativne učinke uporabe interneta na odgojno-obrazovni sustav, kao jedan od glavnih čimbenika kulture mladih. Pozitivno je što pristup informacijama donosi i više sofisticiranosti i svijesti u odgojno-obrazovnome procesu mladih ljudi; s druge strane rasprostranjenost interneta povećala je psihološke i kognitivne probleme, promijenila kulturne norme koje upravljaju tradicionalnim događajima poput karmina, novim vrstama strahova, i koje koriste trgovci kako bi iskoristili financijsku korist od mladih ljudi. Iz sustavne analize recentne literature zaključujemo o različitim čimbenicima koji utječu na proces učenja i odgojno-obrazovni sustav općenito.
Stolni tenis je polistrukturalna kineziološka aktivnost koja iziskuje izrazito velik broj informatičkih i motoričkih znanja, ali i motoričkih sposobnosti, te funkcionalnih kapaciteta. Sve to uvjetuje ...i veliko kognitivno opterećenje stolnotenisača, te naglašava važnost optimalnog funkcioniranja svih konativnih regulatora organizma. Uz trajne „poželjne“ osobine ličnosti stolnotenisača, koje su više polazište za selekciju (a koje se u manjoj mjeri mogu unapređivati tijekom života), značajna su i raspoloženja (prednatjecateljska stanja), kojima treba pridati posebnu pozornost u psihološkoj pripremi stolnotenisača.
Cilj istraživanja bio je ispitati utjecaj rada na tekstu na kognitivne sposobnosti učenja u nastavi prirode (šesti razred) i biologije (sedmi i osmi razred). U eksperimentu je tijekom dvije školske ...godine, u razdoblju od 2004./2005. do 2005./2006. godine, sudjelovalo ukupno 554 učenika. Eksperimentalna skupina je obuhvatila učenike dviju škola Zadarske županije, a kontrola skupina učenike dviju škola Šibensko-kninske županije. Eksperimentalna skupina učenika je posebnim programom obučavana za rad na različitim tekstualnim izvorima znanja. Program je sadržavao izradu sažetaka i izradu Power Point prezentacija (ili plakata) na određenu biološku temu. Nakon svakog obrazovnog razdoblja učenici obiju skupina pisali su zadaće konstruirane u skladu s Bloomovom taksonomijom obrazovnih zadataka. Rezultati istraživanja potvrđuju hipotezu po kojoj će rad na tekstualnim izvorima povoljno utjecati na razvoj određenih kognitivnih sposobnosti učenja. Rezultati pokazuju statistički značajnu prednost učenika eksperimentalne skupine na razini primjene, sinteze i procjene. Ipak, dobiveni rezultati se mogu smatrati samo indicijama i zahtijevaju dodatna istraživanja.
U djetinjstvu se razvijaju osnovni potencijali neurokognitivnog razvoja kroz aktivnosti poticajne za izgradnju bogate i funkcionalne neuronske mreže. U toj ‘gradnji’ od presudne je važnosti ...okruženje, prije svega socijalno, koje služi kao temelj, a potom i materijalno, koje osigurava gradivne čestice jedinstvene arhitekture mozga. U tekstu se ukazuje
na istraživanja iz ovog područja koja mogu pomoći odgajateljima i roditeljima u boljem razumijevanju osnovnih principa nove paradigme odgoja.
Metoda Marte Meo se sve više prihvaća kao učinkovit program poticanja razvoja primjenjiv u svakodnevnim interakcijama te je prihvaćena kao djelotvorna metoda za prirodno poticanje komunikacije osoba ...koje imaju teškoća u ostvarivanju kvalitetnih interakcija s drugima. O metodi Marte Meo piše edukacijska rehabilitatorica Petra Rumenjak.
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati učeničke stavove i uvjerenja o matematici, postoje li rodne razlike u ovim varijablama, te ispitati kako inteligencija i stavovi prema matematici predviđaju ...ocjenu iz matematike. U istraživanju je sudjelovalo 81 učenika 4. razreda iz jedne zagrebačke osnovne škole. Oni su ispitani Ljestvicom za ispitivanje stavova i uvjerenja o matematici i Ravenovim progresivnim matricama, te su prikupljeni podaci o njihovim ocjenama iz matematike. Pokazalo se da učenici imaju pozitivne stavove prema matematici te da nemaju izražena uvjerenja da je matematika više muška domena i da je sposobnost za matematiku urođena. Jedina rodna razlika pokazala se na uvjerenju da je matematika više muška domena (dječaci to više vjeruju nego djevojčice). Rezultat na Ravenovim progresivnim matricama i stavovi prema matematici zajedno objašnjavaju 34% varijance ocjena iz matematike.
PDF
