Odgovor na pitanje o tome postoji li napetost između uvida da nam koncept dispozitiva otkriva promjenljivost objektivne stvarnosti i teorije da projektiranje arhitektonskog objekta zavisi od ...različitih elemenata koji su obuhvaćeni konceptom dispozitiva. Glavna je teza ovoga članka da primjena dispozitiva u polju arhitekture pomaže boljem razumijevanju tog koncepta – od Michela Foucaulta, preko Gillesa Deleuzea do Giorgia Agambena. U članku iznosim argumente u prilog tvrdnji da se nestabilan filozofski koncept dispositifa može precizirati iskustvima arhitektonske prakse i teorije. Pokazat ću ne samo zašto je arhitektu potrebna filozofija nego i obratno, zašto arhitekt i njegova praksa mogu pomoći filozofima.
The answer to the question of whether there is a tension between the insight that the concept of dispositif reveals to us the variability of objective reality and the theory that the design of an architectural object depends on the various elements captured by the concept of dispositif The primary thesis of this paper is that the application of dispositifs in the field of architecture helps us to better understand this concept – from Michel Foucault to Gilles Deleuze to Giorgio Agamben. In other words, the paper presents arguments that the unstable philosophical concept of dispositif can be made more precise through the experiences of architectural practice and theory. On this occasion, I would like to show not only why architects need philosophy, but also, conversely, how an architect and his practice can help philosophers.
Prispevek izhaja iz projekta snovanja novega velikega slovensko-madžarskega slovarja, pri katerem je bila za namene priprave koncepta potrebna tudi analiza obstoječih dvojezičnih virov za ta ...jezikovni par. Tako prispevek najprej ponudi krajši zgodovinski pregled slovensko-madžarskega slovaropisja, od prvih zbirk narečnih besed, glosarjev do frazeoloških zbirk in slovarjev. Sledi pregled dvojezičnih slovarjev za jezikovni par slovenščina-madžarščina in madžarščina-slovenščina. Prispevek se nato osredotoči na primerjavo treh najpogosteje uporabljanih slovensko-madžarskih slovarjev, in sicer slovensko-madžarskega dela slovarja Elizabete Bernjak iz leta 1995, Slovensko-madžarskega slovarja Jožeta Hradila iz leta 1996 ter slovensko-madžarskega dela Hradilovega navzkrižnega slovarja iz leta 2012. Slovarji so primerjani z vidika obsega, geslovnika, predstavitve iztočnic, zaglavja ipd. Primerjani so tudi različni elementi slovarske mikrostrukture, od prevedkov do ponazarjalnega gradiva. Nato je opravljena kratka študija izrazja, ki ga najdemo v e-zbirkah izrazov in ki naj bi odsevalo potrebe izobraževalnih ustanov na dvojezičnem območju. Temu sledi pregled izbranih primerov dobrih praks sodobne dvojezične leksikografije, kot je pri nas npr. Veliki angleško-slovenski slovar Oxford-DZS, v tujini pa dvojezični slovarji založb Oxford in Collins. Pri pregledu predvsem izpostavimo elemente, ki najbolje kažejo sodobne pristope izkoriščanja prednosti digitalnega medija in so posledično najbolj relevantni za snovanje Velikega slovensko-madžarskega slovarja.
Rad obrađuje višedimenzionalni koncept mudrosti na temelju kojega se razvija struktura zasebnoga novoga predmeta u osnovnim i srednjim školama Ekološko obrazovanje i mudrost kao jedan od ključnih ...odgovora za konstruktivno sučeljavanje s globalnom ekološkom krizom, osobito klimatskim promjenama. Kultivacija mudrosti, posebno pomoću ekološkoga obrazovanja, nužan je odgovor na ekološku i klimatsku krizu, koje su ponajprije etička kriza i kriza čovjekova morala. Rad je podijeljen u dva dijela. Prvi dio oblikuje višedimenzionalni koncept mudrosti – kao kognitivni proces, kao krjepost i kao osobno dobro – koji nam pomažu spoznati kako naša prosuđivanja i radnje čine dobro ili štetu sveukupnom životu na planetu Zemlji. Zbog nedostatka mudrosti te zbog čovjekova nepromišljenoga djelovanja zbivaju se brojni ekološki poremećaji i devastacije ekosustava na lokalnoj i svjetskoj razini. Mudrost pruža orijentir za djelovanje koje je moralno i politički odgovorno te naglasak stavlja na dugoročne, a ne kratkoročne posljedice čovjekova utjecaja na Zemlju, posebno na klimu. Drugi dio članka razvija model zasebnoga predmeta Ekološko obrazovanje i mudrost. Potreban je ozbiljniji pristup ekološkom obrazovanju koji će voditi računa o onome što je etički, mudro i moralno odgovorno naspram Zemlje i njezinih stanovnika, a ne što donosi isključivo ekonomsku dobit i zadovoljenje ljudskih interesa.
The paper analyzes the multidimensional concept of wisdom based on which it develops a structure for a separate subject in primary and secondary schools, Environmental Education and Wisdom, as one of the key responses in a constructive confrontation with the global environmental crisis, especially climate change. The cultivation of wisdom, especially through environmental education, is a necessary response to the environmental and climate crisis which are primarily an ethical crisis and a crisis of human morality. The paper is divided into two parts. The first part examines the multidimensional concept of wisdom — as a cognitive process, as a virtue, and as a personal good — which helps us recognize how our judgments and actions do good or harm to the overall life on the planet. Numerous ecological disturbances and devastation of ecosystems occur locally and globally due to the lack of wisdom and humanity’s reckless activity. Wisdom provides a guideline for morally and politically responsible action and underlines the long-term rather than the short-term consequences of human impact on the Earth, especially the climate. The second part develops a model of a separate subject Environmental Education and Wisdom. We need a more serious approach to environmental education that will take into account what is ethically, wisely, and morally responsible towards the Earth and its inhabitants, and not only what brings economic profit and the satisfaction of human interests.
Temeljne postavke teorije racionalnog izbora su sljedeće: (A1) ponašanje se može objasniti kao izbor između alternativa; (A2) sklonosti, uvjerenja i ograničenja aktera glavne su determinante ...ponašanja; (A3) sklonosti aktera moraju ispunjavati određene uvjete kao što su potpunost i tranzitivnost; i (A4) pojedinci odabiru optimalne alternative s obzirom na svoje sklonosti, uvjerenja i ograničenja. Međutim, primjenom teorije racionalnog izbora u sve većem broju istraživačkih područja sve je jasnija postala empirijska neadekvatnost ovog skupa restriktivnih premisa, što je zagovornike teorije racionalnog izbora potaknulo da usvoje širu verziju koja odbacuje pretpostavku (A4) i dopušta širi raspon sklonosti aktera. Osim ove metateorijske reakcije, neki autori predlažu temeljitiji „popravak“ ove teorije tako što bi se napravio pomak od objašnjenja racionalnog ponašanja aktera temeljenog na maksimizaciji profita. Dva su glavna cilja ovog rada. Prvi je cilj pridonijeti razumijevanju novih koncepata, modela i teorija ljudskog ponašanja (koncept ponašanja slijeđenja pravila, racionalno-heuristički model, Elsterova varijanta teorije racionalnog izbora i modeli ekološke racionalnosti). Drugi je cilj na temelju sveobuhvatne analize sadržaja alternativnih teorijskih koncepcija racionalnoga ljudskog ponašanja dati preporuke za poboljšanje ove teorije.
Novi poslovni modeli pojavili su se krajem 20. stoljeća razvojem internetske tehnologije (IT) i digitalne transformacije. Jedan od njih – poznat pod nazivom gig ekonomija – predstavlja novi poslovni ...koncept koji se odnosi na tržišni sustav u kojem pojedinci nude svoje usluge na određeno vrijeme drugim tvrtkama putem digitalnih platforma. Svrha je ovog rada istražiti relativno novo područje gig ekonomije i njezin kontekst na temelju prethodnih istraživanja i literature. Prema tome koncept gig ekonomije temelji se na trokutastom odnosu između pojedinca (radnika; davatelja usluga), digitalnog posrednika procesa (mrežne platforme rada) i krajnjeg korisnika usluge (poslodavca). Takav koncept podrazumijeva različite koristi za sve uključene strane, ali donosi i brojne izazove. Cilj je rada pružiti opisni uvid u literaturu i istraživanja te uvesti, odnosno predstaviti terminologiju koja se odnosi na koncept gig ekonomije. Također je cilj raspraviti o prirodi rada unutar gig ekonomije, njezinim trenutnim značajkama, stvaranju vrijednosti za tvrtke i poduzetništvo te pitanjima koja treba riješiti vezano za radnu snagu gig ekonomije i budućim implikacijama na politiku. Ograničenja rada su nedostatak sporazuma o standardnim definicijama i nacionalnim i međunarodnim okvirima radne snage iako studije sugeriraju da je radna snaga gig ekonomije među najbrže rastućim silama u suvremenim radnim odnosima. Stoga rad potiče razvoj politika i programa za identificiranje specifičnosti, koristi i izazova gig ekonomije te njezinog utjecaja na društvo kako bi se olakšala i promovirala nova, rastuća poduzetnička kategorija.
U ovom radu problematizira se pitanje promocije u distributivnim lancima i aktualno stanje kada je riječ o korištenju promotivnih alata u distribucijskom kanalu, kao i o njihovoj kombinaciji, u ...kontekstu višekanalne marketinške strategije, ali i obogaćivanja korisničkog iskustva i CRM-a. Autorice polaze od teze da su novi promotivni alati, posebice njihovo korištenje u digitalnom prostoru, slabije zastupljeni u trgovačkim lancima u odnosu na njihovu upotrebu u marketingu industrijskih proizvođača. U radu se daje prikaz konceptualnog okvira vezanog uz navedenu problematiku te se naglašava značenje optimalne kombinacije online i offline promotivnih kanala, što je od iznimne važnosti u aktualnoj eri tzv. phygital marketinga. U radu se u fokus razmatranja postavljaju mobilne aplikacije kao suvremeni digitalni kanal promocije, te njihov dizajn, sadržaj i model korištenja na primjerima dvaju trgovačkih centara – Lidl i Kaufland, s komparativnom analizom. Nadalje se prikazuju rezultati primarnog istraživanja provedenog na segmentu potrošačke generacije mladih, kojime se pokušalo saznati njihove stavove i mišljenja o navedenim aplikacijama. U posljednjem dijelu rada daje se kritički osvrt autorica na rezultate, zaključni stavovi i smjernice za daljnja istraživanja. Znanstveni doprinos rada sastoji se u konceptualizaciji upotrebe mobilnih aplikacija prema modelu Yadav & Pavlou (2020) koji digitalizaciju poslovanja stavljaju u središte marketinških i poslovnih aktivnosti te koji u svojem modelu promotivne alate promatraju kao ishodište razvoja dugoročnih odnosa prvenstveno na relacijama: poduzeće – klijent i klijent – poduzeće. Praktične implikacije rada ogledaju se u doprinosu spoznajama relevantnima za donošenje strateških marketinških odluka u trgovačkim poduzećima i u kanalu opskrbe općenito. Ograničenje istraživanja je u fokusu na segment mladih u primarnom istraživanju pa se za daljnja istraživanja preporučuje proširenje analiza i na druge segmente potrošača, ali i daljnji razvoj konceptualizacije znanstvene teorije marketinga u području promocije i digitalizacije u sektoru trgovine robe široke potrošnje.