Pojam države Giltard, Daniel
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu,
02/2019, Volume:
56, Issue:
1
Paper
Open access
Svaka rasprava o ideji države nadilazi okvire državne aktivnosti. Ako je to slučaj, onda se mora voditi računa o javnim politikama koje država proizvodi. Autor naglašava da postoji nekoliko razloga ...zašto često nema potrebe postavljati pitanja o tome što je i odakle potječe država? Mišljenje sociologa Pierrea Bourdieua dano je kao jedan od razloga. Naglašava se „amnezija geneze“ svake uspješne institucije. Naime, prema mišljenju P. Bourdieua, institucija je uspješna kada se uspije nametnuti kao očigledna i time ne postavlja pitanje njezina podrijetla. Institucionalizirano stanje jednostavno postoji. Državna reforma, njezine misije i organizacija moraju se namjerno pripremati prema onome što čini državu. Imajući to u vidu, Državno vijeće je od 2013. do 2015. godine organiziralo nekoliko konferencija na temu: „Gdje je država?“ O tome se govori i u ovomwe tekstu. Nadalje, autor postavlja pitanje o nastanku samog pojma: kada, gdje, tko, kako, zašto? Kako je stvoren koncept države? Što su, prema mišljenju odvjetnika, glavne značajke države? U svjim odgovorima autor naglašava da je država kontinuirana tvorevina.
The previous goal of this research was to show that epic time does not have
to function exclusively as “closed”, nor to hold “the island position” put
against the other epochs, the opinion that ...prevailed in recent times when
Serbian folk epic and Russian epic folk songs (byliny) were compared. The
main method of this research is semiological, but when the reseached mingled
with scientific, linguistic, literary scientific, antropological and other
types of knowledge (different methodological points of departure), it
inevitably took interdisciplinary character and lead to methodological
pluralism. The main point of this research was to figure out the way in which
time in a poetic narrative (narrative time) relates to the real (historical,
i.e., objective) time, as well as the way it functions as biographical time
of the character determined by sociocultural facts in which a variation
exists, connected to different age identities. The starting point from which
biological and social time measures is the birth of a hero. His birth as well
as his origin is highly unusual. The period of childhood lasts relatively
shortly. The liminal phase of the child is abandoned with his first
achievement, or heroic marriage. The adolescent then acquires a new status –
status of young warrior. Once the status of warrior is acquired, the hero
spends the rest of his life in constant confirmation, more with every battle.
Adulthood, therefore, functions as an unmarked (usual) maturity identity of
the hero. By handing down his heroic symbols (the horse and the weapon) to
his son, the hero renounces his status and becomes old. His leaving is
accomplished in two ways – by changing the surrounding – becoming an advisor
or a sage – or by dying whereby the unusual hero, in compliance with the the
plots of the hero's death poems, faces unusual death. Bounded by birth and
death, biography of an epic hero in a particular plot actualizes one of the
(usually most important) moments of his life (the first conflict, marriage,
etc.) weaving around this point the temporal foundation of the poem. Time in
oral folk epic creates a very compound system of relations – both in
extra-poetic reality and within the “epic time”. The first type of
relationship is achieved with breaking through the barrier of the (recent)
past in chronicle modeled poems, by introducing the narrators alter ego, a
narrator – participant (i.e., by introducing the internal perspective of the
text). Unlike the previous – mobility (before all – mutual approximation) of
different biographical times of the characters who share mutual past –
enabled different characters whose historical prototypes are severed by
several centuries to act together. Appearance of particular characters in
particular plots could be conditioned by historical setting, as well as by
the fund of knowledge in the tradition, which create the role (sphere of
interest) that the hero is going to play. Independently on the category of
character, time in the poem reflects the agrarian calendar (a year is divided
into two periods – summer and winter, i.e., St. George's and St. Demitrius'
periods). These holidays split the yearly cycle, and all the duties were
performed within that period – by connecting to certain saints – patrons of
certain activities. That was also the time for paying taxes. This caused the
hayducks to plunge the collectors, which was heroized into new plots. Since
these holidays enabled winning a great fortune, activities of the hayducks is
bounded by these holidays and proverbially expressed: St. George's day –
meeting of hayducks, St. Demitrus' Day – hayducks' goodbye. Sacred character
of these holidays and the sacrifice as a symbol, spring and winter, birth and
death (in winter shelter, with unfaithful concealers) were interwoven into
the epic narrative. Transposed onto the plane of daily cycle, symbolism of
life and death was connected to the sun's movement, its rise, and occasional
fade-away. Daily, weekly and annual cycles (the passing of time), constitute
concepts of achieved time (past) and unachieved time (future), whereof past
motivates previous events (their source and cause). The future opens new
perspectives for further events and the destiny of the heroes, leaves clues,
speaks the language of symbols (signs – omens, forebodings, and dreams), or
displays images from prophetic books. The past was also enriched by the
inserted episodes (i.e., the pre-fable) from the life of the heroes, and the
future even crossed the boundaries of the plot and announced important epic
biographies (like Marko Kraljević's). The rhythm of moving forward and
backward broke the temporal framework of narrative time. The time of the poem
is, in that way, invaded outwardly (towards the performing time), tending
towards the final points that time measuring can express – the End of Time
and The Judgment Day. Therefore time cannot be reduced to the sequence of
isolated events, “locked” in the epic “history”. On the contrary – time in an
epic poem functions as a complex network of relations, multiply overlapping
and fruitfully interweaving different dimensions of the poem. Having as a
fact that overall human experience is featured by narrativness and
conceptualizes as a tale, it is logical that it does not pass homogeneously,
but it “thickens” and “thins”. That tale can develop in continuity – from the
beginning to the end, successively, or can flow with interruptions –
diffusely and discontinuously. In both cases, shifts of narrative structure
and development of the plot are accompanied by the change of location,
connected with temporal succession of events. In that way, succession of
aggregate spatial and temporal markers builds coordinates of song's reality.
On the contrary, their abandonment, or random order, leads towards
discontinuity of the temporal structure (i.e., forking of the fable) and, in
the end, towards its (fable's) disintegration. Finally, it is possible that
nothing happens (periods of uninformative sequences of the plot). By
introducing the technique of “idle” time (sickness, imprisonment, waiting,
overnight stays, length of marital proposal, etc.) uninformative parts of the
plot are reduced. Therefore, this technique has a function of connecting the
narrative cores, keeping the hero in the spot all the time. Close to this is
the happy-end, which “freezes time” in idyllic scenery of hero's happiness
and accomplishment, but also the scene of permanent unhappiness of the dead's
relatives, in the ballad, which intensifies the feeling about the
irreparability of the loss of the close ones. Thanks to the subjective
experience of time – with its conceptualization – time is shaping to the
taste of the listeners. Narrative time can “fly” or “drag” or “linger”, run
in circles or eagerly progress towards the end of the plot (Lihačov), which
influenced the process of its creation. The whole past diminishes the
importance of single events, tends to bring them on the same level, with no
reconciliation or clear time perspective. Events themselves become autonomous
in relation to the flow of empirical time and go on together with the story.
Therefore, the singing about the past events is insensitive to the
“objective” changes of time, and different narrative sequences accordingly
relate in temporal and spatial coordinates in most various ways. In the
conclusion we may say that well-known (or imaginary) episodes from the lives
of famous people are shaped into their own temporality, and passed down
during generations, according to the poetics of singing.
Prvobitni cilj ovog istraživanja bio je pokazati da epsko vreme ne mora
funkcionisati kao isključivo kao „zatvoreno“, niti zauzimati „ostrvski
položaj“ u odnosu na druge epohe, kako se to obično smatralo, pri
neopravdanoj analogiji srpske epike i ruskih biljina. Osnovna metoda ovog
istraživanja je semiotička, a kada se istraživanje ukrštalo s naučnim,
lingvističkim, književnonaučnim, antropološkim, i drugim saznanjima
(različitim metodološkim polazištima), neminovno je poprimalo
interdosciplinarni karakter i vodilo je ka metodološkom pluralizmu. Predmet
istraživanja bio je razmotriti kako se vreme u pesmi (narativno vreme)
konstituiše u poređenju s realno postojećim (istorijskim, tj. objektivnim)
vremenom, kao i to kako ono funkcioniše na ravni biografskog vremena lika,
određenog pre svega sociokulturnim realijama društva u kome varijanta
egzistira, vezanim za različite uzrasne identitete. Početna tačka od koje se
dalje samerava biološko i socijalno vreme je rođenje junaka, koje je, po
pravilu, nesvakidašnje, kao, uostalom, i njegovo poreklo. Detinjstvo traje
srazmerno kratko, a prevazilaženje liminalnog statusa deteta ostvaruje se
prvim podvigom, odnosno junačkom ženidbom, čime se junaku adolescentu
obezbeđuje novi status – mladog ratnika. Kada jednom osvoji status ratnika,
glavni junak ostatak života provodi u njegovom stalnom potvrđivanju i
dokazivanju, iz jednog podviga u drugi. Zrelo doba, stoga, funkcioniše kao
nemarkirani (uobičajeni) uzrasni identitet junaka. Predavanjem junačkih
atributa (konja i oružja) sinu, junak se odriče svog statusa i prelazi u
kategoriju starih lica. Izlazak iz ratničkog statusa ostvaruje se na dva
načina – promenom delokruga – ulaskom u delokrug savetnika (mudraca), ili
odlaskom u smrt, pri čemu će neobičnom junaku, saobrazno sižeima pesama o
smrti junaka, odgovarati „neobična“ smrt. Ograničena rođenjem i smrću,
biografija epskog junaka, u konkretnom sižeu, aktualizovaće jedan od (obično
najvažnijih) trenutaka iz života lika (prvi sukob, ženidbu i sl), pletući oko
ove tačke vremensku armaturu pesme. Pritom, vreme u usmenoj epici gradi vrlo
složen sistem relacija – kako sa vanpoetskom stvarnošću, tako i u pogledu
vremenskog približavanja različitih, međusobno vremenski udaljenih događaja i
likova unutar „epskog vremena“. Prvi tip odnosa postiže se razbijanjem rampe
prema (nedavnoj) prošlosti u pesmama hroničarskog modela, uvođenjem
Autor tematizira koncept prezidencijalizacije parlamentarnih demokracija,
koji su u komparativnoj politici najsustavnije razvili Thomas Poguntke i Paul
Webb. Koncept prezidencijalizacije označava ...proces kojim parlamentarni sustavi
postaju sve više predsjednički po svojoj funkcionalnoj logici i političkoj
praksi, bez stvarne promjene formalnoga institucionalnog aranžmana, odnosno
tipa režima. Prvi prezidencijalistički procesi zamijećeni su u britanskoj
politici 1960-ih godina, a analizirani su kroz deskriptivnu raspravu o tome
je li britanska vlada premijerska ili kabinetska. Glavni teorijski takmac koncepta
prezidencijalizacije jest model core executive, koji su početkom 1990-
-ih eksplicirali Dunleavy i Rhodes, a prema kojemu su odnosi među glavnim
akterima unutar izvršne vlasti određeni ovisnošću, a ne dominacijom. Prema
konceptu prezidencijalizacije, parlamentarne sustave karakterizira pomak
od kolektivne prema individualnoj političkoj moći i odgovornosti. Glavni je
akter predsjednik vlade koji dominira nad ostalim akterima zahvaljujući institucionalnim
i osobnim resursima koji su mu na raspolaganju. Prezidencijalizacija
se može istraživati na razinama izvršne vlasti, političkih stranaka i
izbornog procesa.
U ovom radu analizira se sustav zdravstva identificirajući dvije vrste aktivnosti koje ne stvaraju dodanu vrijednost, ali su potrebne za izvođenje temeljnih zadataka organizacije (aktivnosti potpore) ...i aktivnosti kojima se ne stvara dodana vrijednost, a nemaju nikakav utjecaj na izvršenje temeljnih zadataka organizacije (gubitci). Značajnost zdravstvenog sustava s aspekta ispunjena svih zahtjeva prema krajnjem korisniku, prikazana je u prvom dijelu rada. U drugome rada iznose se karakteristike sustava zdravstva u Republici Hrvatskoj. Pregled dosadašnjih rezultata istraživanja o implementaciji koncepta lean u sustavu zdravstva prikazan je u trećem dijelu ovog rada. Četvrti dio prikazuje identifikaciju dviju vrsta aktivnosti koje ne stvaraju dodanu vrijednost u zdravstvenom sustavu u Republici Hrvatskoj, točnije u kliničkim bolničkim centrima, i utjecaj njihove eliminacije i reorganizacije na poslovanje kliničkih bolničkih centara.
Jedna od glavnih karakteristika suvremenoga međunarodnog prava jest proliferacija adresata njegovih normi - subjekata međunarodnog prava (međunarodnopravnih osoba). Usprkos tome, pojedini nosioci ...prava i dužnosti po međunarodnom pravu, poput INTERPOL-a, i dalje čekaju na priznanje svojeg faktičkog statusa subjekta međunarodnog prava. Uzrok je tome činjenica da je koncept međunarodne pravne osobnosti još uvijek instrument međunarodnopravne doktrine za priznavanje ili nepriznavanje statusa subjekta međunarodnog prava određenim entitetima. U skladu s tim, rad prvo razmatra koncept međunarodnopravne osobnosti. Na temelju toga u radu se analizira faktički položaj INTERPOL-a u međunarodnopravnom poretku i posljedično daje potvrdan odgovor na pitanje njegova subjektiviteta u međunarodnome pravu.
Cilj ovog istraživanja bio je odrediti usvojenost i konceptualno razumijevanje koncepta Životni ciklusi kod učenika osnovne škole i gimnazije. U svrhu ostvarenja cilja učenici su rješavali slikovne ...zadatke primjene znanja i konceptualnog razumijevanja u on line sustavu e-učenja MoD. Analiza učeničkih odgovora uključivala je kodiranje odgovora i tumačenje biološkog značenja odgovora. Izdvojeni su i objašnjeni problemi i miskoncepcije vezani uz koncept Životni ciklusi te je analizirana uspješnost učinka kumulativnog provjeravanja. Prosječna riješenost provjere za 10 % odudara od srednje riješenosti provjera iz biologije na nacionalnoj razini. Pogrešan odabir slika za pojedine faze unutar životnog ciklusa upućuje na nedovoljnu vizualizaciju bioloških sadržaja od strane učenika, jer učitelji nisu u poučavanju koristili univerzalne obrasce, odnosno na njih upućivali. Slabije snalaženje učenika u univerzalnom obrascu posljedica je izostanka ili nedovoljne upotrebe grafičkih organizatora znanja tijekom učenja te nedovoljnog naglašavanja principa i poveznica pri poučavanju životnih ciklusa različitih organizama. Na rješavanje zadataka vezanih uz životni ciklus u kumulativnom slijedu učenja utječe složenost zadataka, kao i bolje poznavanje organizama koji se provjeravaju u povezanosti sa iskustvom učenja prema razini obrazovanja. Utvrđene miskoncepcije i problemi ukazuju na potrebu uvođenja nastavnih tehnika kao što je kumulativno učenje, uz izraženiju potrebu za vizualnom i iskustvenom potporom te uspostavljenjem uzročno-posljedičnih veza pri učenju.
Posljednjih dvadeset godina brze promjene u životima djece i adolescenata zapažene su na globalnoj razini. Istraživanja svjetovnih promjena pokazala su da se životni stil djece i adolescenata u ...razvijenim zemljama manifestira povećanjem potkožne masnoće, u većoj proporciji pretilog stanovništva, kao i u pogoršanju njihovih motoričkih postignuća, poglavito izdržljivosti i snage. Slaba fizička spremnost djece i mladih povezuje se s mnogim preventivnim bolestima te predstavlja ozbiljan trenutni i budući javno-zdravstveni problem. Redovna i kvalitetna fizička aktivnost (PA) u djetinjstvu može dovesti do poboljšanja u mnogim fiziološkim i morfološkim varijablama djece i mladih. Prema tome, intervencije kod školske FA važne su kod poboljšanja razina FA djece i njihovih ishoda. Jedan interventni program FA započeo je u Sloveniji u rujnu 2014. Nedavno je taj interventni program ponuđen školskoj djeci u dobi između 9 i 12 godina. Istraživanja vezana uz fizički razvoj djece u dobi od 9 do 12 godina upućuju na to da je proporcija pretile i gojazne djece u Sloveniji u porastu posebno u navedenoj dobnoj skupini te da je fizička spremnost djece u navedenoj skupini u opadanju čak više nego među mladim adolescentima. Takva školska intervencija FA može značajno utjecati na fizičku spremnost djece. Prema tome, koncept nacrta novog interventnog programa FA, utemeljen na rezultatima istraživanja, prikazuje se kako bi pokazao da planiranje interventnog programa treba biti utemeljeno na dokazima istraživanja i iskustva, da treba uključivati moderne pristupe sadržaju programa i njegovu ishođenju, organizacijski dobro strukturiran pa ga trebaju izvoditi profesionalno kompetentni nastavnici.
U radu se analizom različitih teorija energetske racionalnosti sveukupnog gospodarstva analizira globalna ekonomika odnosno energetska bilanca u proizvodnji energije i utrošku energije za dobivanje ...energije. Ovaj analitički pravac započeo je još analizama Rimskog kluba iz 70-ih godina XX. stoljeća, a zatim se povremeno obnavljao kroz različite koncepte, od teorije održivog razvoja i očuvanja resursa do teorije o vrhuncu proizvodnje nafte i teorije "energetske litice" koja dokazuje kako ukupna proizvodnja ugljikovodika postaje energetski sve manje racionalna. Analiza utroška energije za energiju postat će značajan segment budućih energetskih analiza i energetskih politika u budućnosti.
Rad pruža sažeti uvid u segment istraživanja literature, pretežno anglosaksonskog znanstvenog svijeta posljednjih pedesetak godina, o konceptu religioznosti i Boga kod djece i adolescenata. U ...pregledu literature polazi se od konceptualnih pristupa Piagetovog i postpiagetovog modela kognitivnog razvoja, te Kohlbergovog modela moralnog razvoja, predstavljenih u radovima pionira ovakvoga pravca istraživanja Fowlera i Goldmana, te njihovih sljedbenika. Pokušava se u najkraćim crtama sažeti zaključke istraživanja percepcije religije i religioznih pojmova kod djece do treće godine života, zatim koncept Boga i duhovnosti kod djece od treće do šeste godine, religioznost i predodžba Boga u razdoblju srednjeg djetinjstva, te poimanje religioznosti i duhovnih koncepata u razdoblju adolescencije. Rad pokazuje kako evolucija shvaćanja religioznih koncepata odgovara evoluciji psihološkog razvoja djeteta. Ovim radom prati se razvojni proces percepcije Boga i religioznosti, polazeći od animističke i antropomorfističke predodžbe Boga pa do razvoja osjećaja i shvaćanja transcendentalnog pojma Boga i religioznosti.
Virus krimsko-kongoanske hemoragijske groznice (CCHFV) se prenosi krpeljima i uzrokuje latentne infekcije u stoke te teže oblike bolesti u ljudi. Cirkulaciju CCHFV-a među životinjama unutar jednoga ...geografskog područja može biti otkrivena prisutnošću protutijela na virus. Na Kosovu se slučajevi bolesti u ljudi događaju mnogo češće u području grada Mališeva, dok ih u području Vučitrna nije bilo. Budući da ima dokaza o znatnijem širenju virusa na Kosovu, ovo je istraživanje provedeno 2018. s ciljem utvrđivanja prevalencije protutijela na CCHFV u domaćih životinja u području gradova Mališevo i Vučitrna. Uzorci krvi prikupljeni su od 385 životinja (285 goveda, 87 ovaca i 13 koza), s 33 lokacije i 58 farmi. Serumi su pretraženi testom (ELISA) za protutijela anti-CCHFV (IgM/IgG). Seroprevalencija protutijela u Mališevu bila je 24,7 % (59 od 239 životinja) (CI 19,65 – 30,52), dok je u Vučitrnu seroprevalencija protutijela bila 4,8 % (7 od 146) (CI 2,34 – 9,57). Ovo je prvi zabilježeni slučaj seropozitivnosti u stoke na području Vučitrna, što upućuje na to da se virus na Kosovu širi kretanjima zaraženih životinja. Stoga bi javnozdravstvene i veterinarske državne institucije trebale uspostaviti jedinstven sustav nadzora u okviru koncepta Jedno zdravlje, kako bi se širenje virusa kontroliralo i spriječilo.
PDF
