Why do some attempts to conclude alliance treaties end in failure? From the inability of European powers to form an alliance that would stop Hitler in the 1930s, to the present inability of Ukraine ...to join NATO, states frequently attempt but fail to form alliance treaties. In Arguing about Alliances, Paul Poast sheds new light on the purpose of alliance treaties by recognizing that such treaties come from negotiations, and that negotiations can end in failure. In a book that bridges Stephen Walt's Origins of Alliance and Glenn Snyder's Alliance Politics, two classic works on alliances, Poast identifies two conditions that result in non-agreement: major incompatibilities in the internal war plans of the participants, and attractive alternatives to a negotiated agreement for various parties to the negotiations. As a result, Arguing about Alliances focuses on a group of states largely ignored by scholars: states that have attempted to form alliance treaties but failed. Poast suggests that to explain the outcomes of negotiations, specifically how they can end without agreement, we must pay particular attention to the wartime planning and coordinating functions of alliance treaties. Through his exploration of the outcomes of negotiations from European alliance negotiations between 1815 and 1945, Poast offers a typology of alliance treaty negotiations and establishes what conditions are most likely to stymie the attempt to formalize recognition of common national interests.
Cilj. U ovome se radu daje pregled procesa obnove vrijedne knjižnične zbirke Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu uslijed preklapajućih kriza koje su obilježile 2020. godinu (potres, pandemija, ...poplava).
Pristup/metodologija. Cjelokupni fond Knjižnice trebalo je ispočetka sistematizirati prema UDK sustavu jer se u potpunosti urušio zbog snažnog potresa u ožujku. Taj se proces preklapao s postupkom primarne zaštite i konzervacije zbirke rukopisne građe osobnog arhivskog fonda Grge Gamulina, povjesničara umjetnosti i likovnog kritičara, te iznenadnom i hitnom potrebom osnivanja osobnog arhiva i ex libris zbirke akademika Tonka Maroevića.
Rezultati. Rezultat su tih simultanih procesa potpuno funkcionalan i resistematiziran knjižnični fond, uspostavljen arhiv i ex libris zbirka Tonka Maroevića te očišćena i organizirana zbirka rukopisnog gradiva Grge Gamulina.
Originalnost/vrijednost. Ovaj rad daje pregled aktivnosti i procesa pri postupanju s posebnim vrstama kulturne baštine u neočekivanim i izvanrednim okolnostima. Ti istovremeni procesi proširili su sve naše kapacitete te rezultirali stvaranjem novih modela suradnje među kolegama, posebice sa studentima i volonterima, te su dugoročno značajno utjecali na promišljanje i razvoj radnih procesa i snaga.
Teplo, světlo, voda, široce využívaná osobní i nákladní doprava, dostatek elektřiny pro naše domácí „žrouty“ – ledničky, pračky, počítače a televizory, je pro nás samozřejmostí, která však, podle ...dostupných údajů, nejspíš zas tak samozřejmá nebude už pro naše děti – anebo vnoučata.
Kriza predstavlja nepredviđen i neželjen ciklus koji može biti uzrokovan zdravstvenom, političkom, financijskom prirodom. Kriza 2008. godine uzrokovana je kolapsom drugorazrednih hipotekarnih ...kredita, dok je kriza 2021. godine uzrokovana virusom COVID-19. Svijet se u oba slučaja našao u nezavidnom položaju. Gledajući unatrag, zajedničko je krizi 1929. i krizi 2008. godine da je vlast u oba slučaja znala što treba poduzeti, ali je to odbila. Stoga, gledajući financijske krize u prošlosti, uviđaju se određene sličnosti te se tako lakše dolazi do rješenja problema. Razlika se može uočiti u krizi 2021. godine koja je uzrokovana pandemijom, a koja je u kratkom vremenu poprimila globalan razmjer i paralizirala svijet, stoga je i sam pristup krizi drugačiji nego kod financijske krize 2008. godine. Zdravlje je stavljeno na prvo mjesto, što je uvelike utjecalo na poslovne rezultate. No bez obzira na sav trud, nemogućnost kretanja ljudi i robe, učinila je svoje. BDP je u Republici Hrvatskoj 2020. godine pao više nego 2008. godine, što daje predodžbu kakav je galopirajući utjecaj imala zdravstvena kriza. Stoga je državna intervencija na potrošačku košaricu bila krucijalna kako bi stanovništvo što manje osjetilo njezin intenzitet. Cilj je ovoga rada staviti u odnos financijsku krizu 2008. godine i zdravstvenu krizu 2021. godine s tendencijom uočavanja različitosti i sličnosti među krizama te kako različiti uzroci nameću različite načine na koje zemlje djeluju u suzbijanju posljedica.
Ekonomske krize tijekom povijesti često su bile poticaj za zdravstvene i socijalne reforme.
Rezultat toga bilo je uvođenje sustava opće zdravstvene zaštite i socijalne jednakosti u velikom
broju ...zemalja. Ovim radom željeli smo kronološki prikazati velike gospodarske krize
i njihove učinke na zdravstveni i socijalni sustav. Dva najpoznatija modela zdravstvene
zaštite, Bismarckov i Beveridgeov, na kojima se temelji funkcioniranje većine zdravstvenih
sustava u svijetu, upravo su proizišli iz velikih ekonomskih kriza.
Pregled povijesnih događaja i iskustva iz prošlosti mogu biti korisna u predviđanju budućih
zbivanja i učinaka krize na zdravstvene sustave i zdravlje. Analiza prijašnjih kriza, kao i
trenutačne zdravstvene i gospodarske krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19, i
njihova učinka na sustav zdravstva može pomoći u razumijevanju mehanizama djelovanja
i posljedica recesije na zdravlje te određivanju smjernica i promjena kojima bi se umanjile
potencijalne štete budućih kriza. Upravo iz iznesenih povijesnih primjera vidi se da kriza
može biti poticaj promjena koje u svojoj suštini ne moraju biti negativne. O reakciji društva
ovisi koji će biti smjer tih promjena i na samom je društvu da negativne okolnosti koje donosi
recesija transformira u aktivnosti koje donose dobrobit i napredak.
Velika financijska i ekonomska kriza pravi su školski primjer ekonomske katastrofe neshvatljivih razmjera. Iako (do danas) još uvijek nema konsenzusa o uzrocima ove krize, većina stručnjaka ...prepoznaje krivce za krizu, ponajviše u financijskom sustavu koji se odmaknuo od kontrole i izbjegava regulaciju i nadzor. Više od deset godina nakon početka financijske krize, centralni bankari i političari tapšu po leđima: najgore je iza nas i oporavak je učinjen. Greška. Samo je pitanje vremena do izbijanja krize. I to punom snagom ... Makroekonomski indeks otpornosti (kojeg su zajedno razvili švicarski institut SRE - Swiss Re i
britansko sveučilište LSE - londonska ekonomska škola) pokazuje da je globalna ekonomija danas manje otporna na globalnu financijsku krizu nego 2007. Analiza pokazuje da je 80 posto zemalja (koje pokrivaju 31 zemlju s 75% udjela u svjetskom BDP-u) sada ranjivije u tom pogledu, uprkos činjenici da su financijske institucije jače nego što su bile na početku krize. Nedavno je na blogu Svjetske banke objavljen članak čiji je autor Augusto Lopez-Claros, bivši direktor Globalnih pokazatelja i analitičar Svjetske banke. Zanimljiv je iz više razloga: posebno jer se zalaže za fiskalnu stabilizaciju u narednim godinama. Upozorio je da je danas u mnogim zemljama javni dug na razini zadnji put viđenoj na kraju Drugog svjetskog rata. Prema njegovom mišljenju, neki oblik fiskalne konsolidacije, podržan drugim strukturnim i institucionalnim reformama, možda će biti jedini održiv put u narednim godinama. U prilog ovoj tvrdnji iznosi i tri argumenta. To su sveukupno smanjeni fiskalni prostor, zatim povećani srednjoročni pritisci i, konačno, volatilnost financijskog tržišta. Kako su novinari i opće poslovno novinarstvo reagirali na početak financijske krize i što smo naučili iz nje? Je li nova financijska kriza stvarno na putu?
The great financial and economic crisis is a real school example of an economic disaster of incomprehensible proportions. Although (to this day) there is still not much consensus on the causes of this crisis, most experts recognize the culprits of the crisis, most notably in a financial system that has shied away from control and avoided regulation
and supervision. More than ten years after the onset of the financial crisis, central bankers and politicians are patting their backs: the worst is behind us and the recovery is done. Error. It's only a matter of time before the crisis breaks out again. And with full force ... The Macroeconomic Resilience Index (jointly developed by the Swiss Institute
of SRE - Swiss Re and the British University LSE - London School of Economics) shows that the global economy is less resilient to the global
financial crisis today than it was in 2007. The analysis shows that 80 percent of countries (covering 31 countries with a 75% share of world GDP) is now more vulnerable in this respect, despite the fact that financial institutions are stronger and stronger than they were at the beginning of the crisis. The argument goes that the available shock absorbers for crisis management are weaker today than they were then. A World Bank blog recently published an article authored by Augusto Lopez-Claros, former Director of Global Indicators and Analysis at the World Bank. It is interesting for a number of reasons: especially since it is committed to fiscal stabilization in the coming years. He warned that in many countries public debt today is at levels last seen at the end of World War II. In his view, some form of fiscal consolidation, supported by other structural and institutional reforms, maybe the only viable path in the coming years. He also makes three arguments in support of this claim. These are overall reduced fiscal space, then increased medium-term pressures and, finally, financial market volatility. How did journalists and general business journalism react to
the onset of the financial crisis and what have we learned from it? Is the new financial crisis really on the wane?
PDF
