Zakon iz kazališta gledan Lederer, Ana
Dani Hvarskoga kazališta,
04/2019, Volume:
45, Issue:
1
Paper
Open access
U tekstu se analizira primjena Zakona o kazalištima u praksi. Od prvoga zakona iz 1991. sve do važećega donesenoga 2006., nije postignut cilj reformiranja kazališne djelatnosti u Hrvatskoj: do danas ...ni zakoni koji se neposredno odnose na kazalište kao ni brojni drugi zakoni što imaju važnoga utjecaja na život teatra, ne omogućavaju kvalitetan okvir umjetničkom stvaranju i produkcijskom pogonu. Praksa je pokazala da brojne pravne praznine i nedorečenosti Zakona otežavaju upravljanje i organizaciju rada kazališta, pokazavši se ujedno nedjelotvornim i nestimulativnim za kvalitetu i umjetničku propulzivnost.
U eseju se problematizira odnos moderne grčke države 19. stoljeća prema svojim dvjema tradicijama: antičkoj i bizantskoj. Esej objašnjava u koje se svrhe i na kakve načine koristila pojedina od njih, ...koje su se društvene skupine pozivale na jednu, a koje na drugu, te kakvu je ulogu imala svaka od njih u Grčkom ustanku i nacionalnoj integraciji. U njemu se prikazuje kako se u devetnaestostoljetnoj Grčkoj kulturno i povijesno naslijeđe isprepliće s politikom te upotrebljava za ostvarenje nacionalnih ciljeva i interesa. Fokusira se na kulturnu politiku moderne Grčke i ideje koje se u njoj razvijaju pod utjecajem tih dviju tradicija te tumači kako su one tu politiku usmjeravale.
Članak analizira obilježavanje 400 godina Hvarskoga kazališta iz aspekta njegove (misli se na obilježavanje) nazočnosti u medijima i u javnosti općenito te iz aspekta politike kulture. U središtu ...pozornosti je odredba vrijednosti prostora kazališta kao jednoga od povijesnih prostora kulture. Posebno su argumentirane mijene u repertoaru Hvarskoga kazališta, te je kazališna pozornica protumačena kao zrcalo ali i dalekozor društvenih mijena, stanja politike i stanja kulture. Hvarsko kazalište i znanstveno-stručni skup Dani Hvarskoga kazališta, u sprezi znanstvenih doprinosa istraživanju hrvatske književne baštine i žive književne riječi izgovorene na kazališnim i širim gradskim pozornicama, svojim kontinuitetom, sadržajima i inovacijama dokazuju vrijednost takvih institucija. Prostor samoga Hvarskoga kazališta i prostor popratnih znanstvenih skupova preduvjet su za daljnje raspolaganje toga hrvatskoga kulturnoga kapitala, mjerljivoga s dometima najopstojnijih europskih kulturnih i znanstvenih institucija.
Svrha je ovog članka objavljivanje rezultata kvalitativnih socioloških istraživanja provedenih
među stanovnicima Sankt Peterburga i Lenjingradske oblasti o mogućnosti korištenja
markantnih spomenika ...zavičajnoga sakralnog krajolika u kreiranju državne kulturne politike.
Istraživanje je provedeno metodom pripovjednog intervjua. Na temelju tipološke analize
sadržaja 179 transkripata intervjua, tj. razine kompetencije ispitanika u vezi s opsegom i
dubinom njihove povijesne memorije, svi ispitanici razvrstani su u tri glavne skupine: 1)
eksperti (dobri poznavatelji predmeta istraživanja), 2) improvizatori (ispitanici koji su
pokazali zanimanje za predmet studije, ali im je kompetencija nedostatna kada su u pitanju
povijesni materijali) i 3) ignoranti (ispitanici koji su pokazali negativne ili indiferentne stavove
u vezi istraživanja spomenika sakralnog krajolika). Autori istraživanja došli su do sljedećih
zaključaka: 1) prema mišljenju ispitanika, sakralni krajolik Sankt Peterburga i Lenjingradske
oblasti ima veliki potencijal za državnu kulturnu politiku; 2) zbog snažnog simboličkog i
emotivnog naboja što ga u ispitanicima stvara, sociokulturni fenomen sakralnog krajolika
zahtijeva delikatan i pažljiv pristup države; 3) prema ispitanicima, unatoč deklarativnoj podršci
i dokumentima, kulturna se politika države zapravo još uvijek oslanja na model upravljanja
javnim mnijenjem iz vremena Sovjetskog Saveza; 4) takva ideološka orijentacija isključuje
sakralni zavičajni krajolik ispitanika iz instrumenata moderne državne kulturne politike.
Opatijski je festival osnovan 1958., gotovo čitavo desetljeće nakon što su laki i zabavni kulturni žanrovi otvoreno društveno i ideološki prihvaćeni. Analiza kulturno-teorijskih postavki i ...preokupacija te odnosa prema službenoj kulturnoj politici ključna je za razumijevanje popularnosti zabavne glazbe u jugoslavenskom socijalističkom društvu. Počevši od redovitoga emitiranja na radijskim stanicama, osnivanjem mnogobrojnih festivala zabavne glazbe, žanr doživljava svoj vrhunac. Pritom Opatijski festival funkcionira kao svejugoslavenski i nadnacionalni, pa samim time i dobiva najviše pozornosti, pogotovo jer s vremenom zabavna glazba dobiva i na međunarodnom značenju, barem kao prikladni predstavnik jugoslavenskoga društva u inozemstvu. Mini jubilej, tj. obilježavanje pete obljetnice festivala 1962., služio je zbog toga i za analizu onoga što se na zabavno-glazbenom planu uspjelo ostvariti, ali se naziru i problemi koji se ostavljaju u naslijeđe festivalima koji slijede.
U okviru ovog rada analizirana je adekvatnost postojećeg pravnog okvira u kazališnoj djelatnosti te su prezentirani najbitniji elementi ustrojstva i financiranja kazališta u Republici Hrvatskoj. Cilj ...rada je identificirati moguće nedostatke u poslovnoj praksi i prostor za unaprjeđenje pravne regulative te utvrditi mjere za poboljšanje uvjeta upravljanja i financiranja kazališta u Republici Hrvatskoj, a time i drugih institucija u kulturi. U radu su prezentirani rezultati istraživanja provedeni u svrhu utvrđivanja utjecaja postojećeg zakonskog okvira na upravljanje i financiranje te postizanje većeg stupnja održivosti poslovanja kazališta u Republici Hrvatskoj. Uočeni su potrebni pomaci u smjeru dodatnog proširenja kompetencija kulturnih i kazališnih vijeća u području financijskog menadžmenta, s obzirom na to da je riječ o ključnim tijelima koja daju preporuke o financiranju predloženih projekata te je identificiran potencijalni rizik za nastanak neregularnosti u djelovanju tih tijela. Također, provedena je analiza poslovanja hrvatskih nacionalnih kazališta kojom je utvrđeno da više od polovine hrvatskih nacionalnih kazališta posluje sa znatnim negativnim rezultatom što jasno upućuje na nužnost povećanja učinkovitosti upravljanja kulturnim institucijama i potrebu zapošljavanja stručnog kadra.
Pitanja vezana uz pristup kulturi ušla su u fokus kulturnih politika s ciljem da doprinesu kulturnom razvoju, kvaliteti života građana, društvenoj uključenosti, i sl., pri čemu su razmatrane i ...mogućnosti koje digitalni prostor pruža kulturnom sektoru za omogućavanje pristupa kulturnom sadržaju. Pitanja pristupa kulturi u digitalnom kontekstu podrazumijevaju aspekte vezane uz uklanjanje prepreka pristupu kulturnim resursima kao i poticanje i promicanje mogućnosti građana za participaciju u kulturi. Koncept se defi nira kao dinamičan društveni proces, a ne kao jednostavno infrastrukturno omogućavanje pristupa. Pristup kulturnim resursima u digitalnom kontekstu suočava nas sa novim mogućnostima i preprekama na koje kulturne politike moraju adekvatno odgovoriti kako bi potakle razvoj digitalne kulture. U članku su analizirani pristupi eksplicitnih i implicitnih kulturnih politika u reguliranju digitalne kulture koji predstavljaju relevantan okvir koji omogućuje da kulturni sadrž aji stignu do korisnika. Opisani su izazovi koje digitalni kontekst predstavlja za pitanja pristupa kulturnom sadržaju te su analizirani aspekti kulturnih politika koji razmatraju a) prava korisnika na korištenje kulturnog sadržaja te b) postojeću regulativu koja se odnosi na intelektualno vlasništvo i pravo na ponovno korištenje sadržaja jer takva regulativa omogućuje ili ograničava digitalne usluge koje kulturni sektor može pružiti građanima. U drugom dijelu članka predstavljeni su rezultati istraživanja projekta ‘Pristupi kulturi – Analiza javnih politika’ te su analizirani pristupi kulturnim politikama u reguliranju digitalnog pristupa kulturi u šest odabranih zemalja (Austrija, Hrvatska, Norveška, Španjolska, Švedska i Turska). Istraživanje je provedeno s ciljem da se omogući dublji uvid u pitanja vezana za digitalni pristup kulturi kako bi kulturne politike mogle adekvatno odgovoriti na izazove koji proizlaze iz digitalnog konteksta.
PDF
