Digitalizirana su 963 herbarijska lista 76 vodenih biljnih svojti iz zbirke ZA, te je omogućen javni
pristup ovom materijalu putem online portala Virtualnog herbarija. Vodeno bilje sakupljano je u ...razdoblju od 176 godina, s tri maksimuma (u drugom desetljeću 20. stoljeća, tijekom 1940-ih i 1950-ih, te
tijekom recentnog desetljeća). Većina biljaka je sakupljena na području Hrvatske, a manji dio u susjednim i zemljopisno bliskim državama. Važnost zbirke očituje se u značajnom broju rijetkih i ugroženih
vrsta, za koje je zbirka jedini dokaz njihovog postojanja u Hrvatskoj (regionalno izumrla Caldessia
parnassifolia, zatim Luronium natans, Callitriche platycarpa, C. truncata, C. hermaphroditica, Potamogeton
alpinus, P. compressus, P. polygonifolius, Nuphar × spenneriana i Sparganium minimum). Zbirka vodenog
bilja u ZA vrijedan je izvor podataka o povijesnoj i recentnoj rasprostranjenosti vrsta, što je temelj za
procjenu promjene areala vrsta, procjenu ugroženosti te njihovu zaštitu.
Vrsta Ludwigia peploides – plutajuća mekčina, nalazi se na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji i nova je vrsta za floru Hrvatske. Zabilježena je krajem kolovoza 2018. ...godine na rijeci Ilovi u blizini mjesta Kaniška Iva (Moslavina) gdje raste u nakupinama. Njezina prisutnost zabilježena je na riječnom toku u dužini od oko 2 km. S ovim nalazom sada je u Hrvatskoj prisutno šest biljnih vrsta koje su na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji.
Biljni uređaji omogućavaju ekološki i ekonomski isplativ način pročišćavanjamanjih količina otpadnih voda. U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko biljnih uređaja, ali i mogućnosti za izgradnju novih. ...Rade na principu prirodnih eutrofnih vodenih ekosustava. Organske i hranjive tvari glavna su onečišćivala u većini otpadnih voda. Mikroorganizmi i biljke preuzimaju te tvari i proizvode biomasu te na taj način sudjeluju u pročišćavanju vode. Od biljnih vrsta, u Hrvatskoj najčešće se koristi trska, a rijetko neke druge vrste. Suprotno tome, hrvatska flora i vegetacija poznate su po svojoj bioraznolikosti. Stoga je cilj ovog rada bio ispitati mogućnosti korištenja većeg broja samoniklih biljnih vrsta u biljnim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda. Odabrano je 80 vrsta koje rastu na močvarnim i vodenim staništima s različitim ekološkim uvjetima. Biljne vrste su analizirane s obzirom na pripadnost skupini vodenih ili močvarnih vrsta, visinu biljaka, dubinu korijena te prilagodbe na ekološke čimbenike okoliša koje su izražene pomoću ekoloških indeksa (za svjetlost, temperaturu, kontinentalnost, vlagu, reakciju supstrata, hranjive tvari, salinitet). Rezultati su pokazali da biljne vrste imaju vrlo različita svojstva te se mogu koristiti u biljnim uređajima s vrlo različitim i specifičnim tehnološkim zahtjevima. Na primjer, za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koje sadrže velike količine organskih i hranjivih tvari, koje su približno neutralne reakcije, u uvjetima kontinentalne klime, pogodne su biljke kao što su trska (Phragmites australis (Cav.) Steud.); širokolisni rogoz (Typha latifolia L.), jezerski oblić (Scirpus lacustris L.), velika pirevina (Glyceria maxima (Hartm.) Holmb.), trstasti blještac (Phalaris arundinacea L.), razgranjeni ježinac (Sparganium erectum L.),žuta perunika (Iris pseudacorus L.), klasasti krocanj (Myriophyllum spicatum L.), mala vodena leća (Lemna minor L.), podvodna vodena leća (Lemna trisulca L.) i druge. U uređajima se može koristiti jedna i više vrsta. Moguće prednosti korištenja većeg broja biljnih vrsta su poboljšanje učinkovitosti pročišćavanja otpadnih voda, predstavljaju zamjenska vodena i močvarna staništa za biljne i životinjske vrste te pridonose estetskoj vrijednosti krajobraza.
Promjene u okolišu pod utjecajem su globalnih klimatskih promjena i snažno utječu na ekosustav plitkih jezera te narušavaju relevantne parametre, na primjer biološku raznolikost i prozirnost vode. ...Tijekom ljeta 2012. i 2013. provedeno je istraživanje zooplanktona u mrtvaji Škrčev put, u porječju rijeke Krapine (SZ Hrvatska, Europa). Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj promjena hidrološkog režima u kratkom vremenskom razdoblju na uvjete okoliša, pokrovnost makrofitima, strukturu zooplanktona i riba u plitkom jezeru umjerenog područja. U razdoblju od godinu dana razina vode se podigla za 2 metra, što je uzrokovalo značajno smanjenje prisutnosti plutajućih makrofita (npr. Nuphar lutea), dok su vrijednosti prozirnosti, ortofosfata iklorofila a porasle. Ovi izmijenjeni ekološki uvjeti odrazili su se na promjenu, od jezera pokrivenog plutajućim makrofitima tijekom niske razine vode u jezero s dominacijom fitoplanktona tijekom visoke razine vode. Ova promjena značajno se odrazila na promjene u sastavu zooplanktona. Rezultati ukazuju da su ribe utjecale na smanjenje populacije rašljoticalaca, dok su populacije kolnjaka i veslonožaca zadržale visoku brojnost, odnosno nisu direktno izložene predaciji riba. Zaključno, planktonska zajednica je, čak i kratkoročno, podložna promjenama uslijed izmijenjenih okolišnih uvjeta.
Razjašnjenje interakcija u hranidbenoj mreži omogućuje bolje razumijevanje funkcioniranja ekosustava te indikaciju antropogenih učinaka koji često uzrokuju promjene uvjeta okoliša i narušavanje ...hranidbene mreže kopnenih i vodenih ekosustava. Trofičke interakcije mikrofaune i makrozoobentosa slabo su proučavane u priobalnim (litoralnim) zonama plitkih vodenih tijela. Cilj ovog rada je usporediti interakcije beskralježnjaka i izvora hrane, uključujući epifiton, zooplankton i makrozoobentos u strukturno heterogenim litoralnim zonama triju plikih jezera umjerenog pojasa. U submerznim i strukturno složenim makrofitskim sastojinama vrste Ceratophyllum demersum rašljoticalci su razvili populacije velike brojnosti, a također je u njima zbilježena veća raznolikost i biomasa epifitskih protozoa i beskralježnjaka u usporedbi sa sastojinama plutajuće vrste Nuphar lutea. Analiza funkcioniranja ekosustava ukazivala je na to da je u heterogenim makrofitskim sastojinama povećana biomasa makrozoobentoskih predatora i izraženija je njihova predacija nad planktonskim rakovima. Hranidbene mreže bile su složenije u heterogenima staništima, a epifiton i zooplankton imali su važan udio u hranidbenim resursima unutar hranidbene mreže beskralježnjaka. Modeliranje hranidbenih mreža inidicira veću ranjivost zooplanktona i epifitona na predaciju beskralježnjaka u kompleksnijim, submerznim, makrofitskim sastojinama u odnosu na sastojine plutajućih makrofita. Integrirani pristup s aspekta ekologije biocenoza, ekosustava i hranidbenih mreža u objašnjenju složenih trofičkih interakcija u litoralnoj zoni potvrđuje povećanje raznolikosti i kompleksnosti hranidbenih mreža sa strukturalnom heterogenošću mikrostaništa.
Istraživanje raznolikosti, abundancije i trofičke strukture zooplanktona provedeno je tijekom vegetacijskog razdoblja na pelagičkim postajama longitudinalnog profila rukavca rijeke Sutle koji se ...sastoji od dva međusobno povezana bazena. Gornji bazen veće je prozirnosti i sa submerznim sastojinama makrofita, Donji bazen veće je mutnoće i bez makrofita. U Gornjem bazenu, brojnost i raznolikost zooplanktona u pelagijalu je bila veća u odnosu na Donji bazen, a prevladavali su kolnjaci, detritivorni-mikrofiltratori roda Keratella i algivorni-makrofiltratori rodova Polyartha i Trihocerca. U Donjem bazenu brojnost planktonskih rakova bila je veća u odnosu na Gornji bazen, a prevladavali su mikrofiltratorski rašljoticalci (Bosmina longirostris) te makrofiltratorski ličinački i adultni stadiji veslonožaca (Macrocyclops albidus). Predacijski pritisak riba bio je izraženiji u pelagijalu Gornjeg bazena, na što ukazuje manja brojnost Cladocera u površinskom sloju. Iako su istraživani bazeni međusobno povezani, rezultati rada ukazuju na značajne razlike (Mann-Whitney U test, p < 0.05) u strukturi zooplanktona kao rezultat utjecaja makrofita i predacije riba na promjenu uvjeta okoliša.
The algal and macrophytic occurrence in the pit lakes of the wider area of Tuzla (Bosnia and Herzegovina) was investigated in 2008. The purpose of this investigation was to establish the qualitative ...composition and the relative abundance of the phytobenthos and epiphyton communities and the structure of the aquatic vegetation in the littoral area of the seven pit lakes. The basic physical and chemical parameters were measured and in total 73 algal taxa and 8 macrophytic species were determined. Most of the algal species belonged to Bacillariophyceae. The macrophytic vegetation was differentiated into two types of habitat. Using the statistical method of the numeric classification, a grouping of samples of phytobenthos and epiphyton compared to the habitat type in which samples were taken was established.
Struktura zajednica algi i makrofita je istraživana tijekom 2008. godine na umjetnim jezerima koja su nastala na mjestima okončane površinske eksploatacije ugljena u široj okolici Tuzle (Bosna i Hercegovina). Cilj istraživanja bio je utvrđivanje kvalitativnog sastava i relativne brojnosti algi i makrofita u litoralnom području sedam umjetnih jezera. Mjereni su osnovni fizikalno-kemijski pokazatelji, a u uzorcima algi su utvrđena 73 taksona algi, od kojih su najzastupljenije bile dijatomeje. Makrofitska vegetacija s determiniranih 8 vrsta diferencirana je u dva tipa staništa. Koristeći se statističkom metodom numeričke klasifikacije, utvrđeno je grupiranje uzoraka fitobentosa i epifitona u odnosu na tip staništa na kome su uzorkovani.
Struktura zajednica algi i makrofita je istraživana tijekom 2008. godine na umjetnim jezerima koja su nastala na mjestima okončane površinske eksploatacije ugljena u široj okolici Tuzle (Bosna i ...Hercegovina). Cilj istraživanja bio je utvrđivanje kvalitativnog sastava i relativne brojnosti algi i makrofita u litoralnom području sedam umjetnih jezera. Mjereni su osnovni fizikalno-kemijski pokazatelji, a u uzorcima algi su utvrđena 73 taksona algi, od kojih su najzastupljenije bile dijatomeje. Makrofitska vegetacija s determiniranih 8 vrsta diferencirana je u dva tipa staništa. Koristeći se statističkom metodom numeričke klasifikacije, utvrđeno je grupiranje uzoraka fitobentosa i epifitona u odnosu na tip staništa na kome su uzorkovani.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Utjecaj stanišnih uvjeta na dinamiku razvoja makrofita praćen je tijekom 2007., 2008. i 2009. godine na 75 lokaliteta u tri dijela ...nizinske Hrvatske s razvijenom mrežom vodotoka: Baranja, Lonjsko polje i sliv rijeke Bosut. Prema prikazanom sastavu makrofita i stanišnih uvjeta identificirana su područja s većom raznolikošću makrofita i većom koncentracijom nutrijenata. Na područjima s poljoprivrednom proizvodnjom i redovito održavanim plićim vodotocima utvrđen je razvoj amfibijskih i kopnenih vrsta. U slivovima s većim udjelom naselja i većom koncentracijom nutrijenata razvijene su slobodno-plivajuće vrste. U dubokim vodotocima s većom prozirnošću vode razvijene su submerzne vrste. Amfibijske i kopnene vrste dominirale su u sušnom razdoblju, a slobodno-plivajuće vrste u razdoblju veće količine oborina i visokih vodostaja. Povećana koncentracija nutrijenata, kompetitivna prednost i ostali stanišni uvjeti utjecali su na sezonsku izmjenu dominantnih vrsta.- The influence of habitat conditions on macrophyte growth dynamics was monitored during 2007, 2008 and 2009 on 75 sites in watercourses of three regions in lowland Croatia: Baranja, Lonjsko polje and Bosut River Basin. The areas with higher species richness and elevated nutrient conditions were indicated according to species composition and habitat conditions. In catchments with highly agricultural land use with shallow, maintained watercourses and anthropogenic disturbance development of amphibious and terrestrial species were recorded. The spread of free-floating species were associated with higher urban land use and higher nutrient concentrations. Submerged aquatic vegetation was found in deeper watercourses with the higher transparency. Amphibious and terrestrial macrophytes have been dominated during drought conditions and free-floating species during rainy periods of high water. Seasonal changes of dominate species were controlled by nutrient enrichment, competitive advantages and other habitat conditions.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF
