Škola kao zajednica odrastanja Buljubašić-Kuzmanović, Vesna
Pedagogijska istraživanja,
11/2012, Volume:
9, Issue:
1/2
Paper
Open access
Predmet analize ovoga rada, nastalog u sklopu projekta Kurikulum socijalnih kompetencija i odnosa u školi, usmjeren je na društvenu dimenziju učenja i razvoj međuljudskih odnosa. Učenje u tom ...cjeloživotnom kontekstu znači napredak, rast i bolje razumijevanje, osnaživanje vlastitih sposobnosti i vještina te izgradnju socijalnih mreža koje pojedincima i grupama olakšavaju pristup informacijama, resursima i prilikama. Cilj je ovog istraživanja iz perspektive učenika (N=2661), uzimajući u obzir dob, spol i pedagoške mjere koje su im izrečene, te nastavnika (N=432) i stručnih suradnika (N=30) ispitati koliko škole kao brižne zajednice odrastanja i uspješnosti različitim školskim aktivnostima potiču uključenost i skrb učenika za razvoj dobrih međuljudskih odnosa. Na taj se način želi dobiti uvid u mikropedagoški obrazac škole, odnosno koliko učenici imaju prigoda pokazivati svoje vještine i sposobnosti, razvijati suradnju i uspješnije odnose s drugima, poštovati druge, biti tolerantniji, nenasilno rješavati sukobe, osjećati se slobodno, uspješno i zadovoljno, učiti kreativno i zanimljivo te stečena znanja/iskustva primjenjivati u svakodnevnom životu. Rezultati su pokazali da mlađi učenici, kad je riječ o procjeni primjene svojih socijalnih umijeća, daju više ocjene od starijih, a djevojčice daju više ocjene od dječaka. Poticajne pedagoške mjere češće se izriču mlađim učenicima, a represivne starijima. Djevojčice dobivaju više pohvala od dječaka, a dječaci su u prosjeku čak tri puta češće kažnjavani od djevojčica. Učenici kojima je izrečena opomena, ukor ili kazna pokazuju nemoć u socijalnim odnosima, što traži skrb i prevenciju. Naime, škola kao brižna zajednica treba različitim školskim aktivnostima omogućiti učenicima da razvijaju sve vrline kojima se dive te vrijednosti potkrijepiti iskustvima i odvesti ih do uspjeha.
FLEKSIGURNOST I (DE)REGULACIJA TRŽIŠTA RADA Laleta, Sandra; Bodiroga Vukobrat, Nada
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci/Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci,
04/2016, Volume:
37, Issue:
1
Paper
Open access
Predmet su ovoga rada radni odnosi i tržište rada u kontekstu fleksigurnosti. U radu se analizira novi vladavinski model, soft law, otvorene metode koordina- cije, europski socijalni model, ...inkluzivnost, kategorije koje su neraskidivo vezane uz fleksigurnost, radne odnose i tržište rada. Istražena su njihova obilježja i utjecaj na supranacionalnu regulativu, usporednopravna i hrvatska rješenja. Daje se i raščlamba nekih novih instituta tržišta rada (novi oblici uređenja radnog vremena, agencijski rad, mini-jobs). Poseban dio rada čini istraživanje (de)reguliranja tržišta rada, novih modela zapošljavanja, kao i fleksigurnosti i hrvatskoga tržišta rada de lege lata te se daju prijedlozi de lege ferenda.
Ovaj se članak bavi pojedinim problemima društvenih odnosa u ruralnim zajednicama u Slovačkoj na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće, koji su postali predmetom etnoloških istraživanja. Politički prevrat ...iz 1989. godine u bivšoj Čehoslovačkoj bio je važan poticaj za promjene.
Nakon 1990-ih bivše je socijalističko kolektivno vlasništvo nestalo, a privatno vlasništvo nad poljoprivrednim i šumskim zemljištem, koje je do tada država besplatno eksploatirala preko nametnutih zadruga, ponovno je uspostavljeno. U razdoblju nakon političkog prevrata vlasnički, korisnički i zaposlenički odnosi lokalnog stanovništva znatno su prošireni. Sukobi interesa doveli su, međutim, do napetosti i konflikata u zajedničkom životu stanovnika, ne samo unutar jedne zajednice, već često i među članovima jedne obitelji i srodnicima. Socijalna struktura stanovništva se promijenila: s jedne strane stvoren je nov društveni sloj poduzetnika i trgovaca, a s druge strane sloj nezaposlenih i siromašnih ljudi.
I na području dobrovoljnih aktivnosti promijenila se struktura zajednica i organizacija koje su postojale u ruralnim područjima. Nova društva, koja su do tada imala vrlo uzak krug djelatnosti ili nisu uopće postojala, sada su uspostavljena (crkve i dobrotvorne organizacije, udruge koje su se posvetile razvoju i očuvanju etnokulturne jedinstvenosti etničkih manjina u ruralnim područjima, na primjer njemačke ili židovske zajednice itd.).
Druga česta tema suvremenih etnoloških istraživanja jest utjecaj religije na svakodnevnu kulturu. Crkve koje su zabranjivane ili su sasvim nestale tijekom 1940-ih i 1950-ih (na primjer židovska ili grčka katolička crkva) ponovno su uspostavljene nakon 1989. godine. Njihova ponovna uspostava rezultirala je brojnim imovinskim tužbama postojećih vlasnika njihove imovine, na primjer države, građana ili drugih crkvenih zajednica koje nisu bile zabranjivane.
Etnologija također proučava i djelatnosti novouspostavljenih nevladinih udruga u selima, među kojima su i one koje promoviraju lokalnu kulturu i podupiru razvoj turizma. To je izuzetno korisno u selima s visokom stopom nezaposlenosti što je posljedica zatvaranja industrijskih pogona i poljoprivrednih poduzeća u kojima se stanovništvo zapošljavalo. Trenutno postoje i različiti ekološki pokreti i udruge koje rade na očuvanju prirodnih bogatstava za sljedeće generacije. Sudjelovanje u navedenim, ali i ostalim dobrovoljnim aktivnostima učvršćuje osjećaj zajedništva među lokalnom populacijom.
Poznavanje sociološke strukture malih grupa kao što
je slučaj u sportu, može imati značajan utjecaj na konačni
rezultat, stoga je poznavanje iste bitan faktor uspjeha.
U sklopu kadetskog odbojkaškog ...europskog
prvenstava provedeno je istraživanje temeljem
sociometrijskog mjerenja. Ispitanici su odgovarali na
modificirani Morenov test emocionalnog, funkcionalnog
i funkcionalno-upravljačkog karaktera i to prije i nakon
prvenstva. Svako od postavljenih pitanja predstavljala su
zasebne varijable.
Izrađena je deskriptivna statistika interpersonalnih
privlačenja, odnosno odbijanja. T-testom pokušalo se
utvrditi da li postoje statistički značajne razlike izmedu
inicijalnog i finalnog stanja unutar svake od varijabli.
Klaster analizom pokušala se utvrditi homogenost
skupina ispitanika.
Rezultati su pokazali da se grupa dijeli u dvije
subgrupe, medu kojom se ističu kapetan ekipe i najbolji
igrač reprezentacije. Nadalje t-test pokazao je statistički
značajne razlike u mjerenjima izvršenim prije i nakon
europskog prvenstva u varijabli funkcionalno-upravljačkog
tipa (Koje igrače smatraš sposobnima da
budu predstavnici ekipe na sastancima Odbojkaškog
saveza Hrvatske?).
Taksonomija je pokazala promjene u analiziranim
subgrupama. Spajanje klastera u sve veće klastere
rezultiralo je uvidom u hijerarhijsko stablo, koje je
pokazalo različiti status kapetana ekipe u inicijalnom i
finalnom mjerenju.
Temeljem odgovarajućeg konceptualnog okvira i upotrebom primjerenog empirijskog modela, ovaj doktorski rad istražuje utjecaj financijskih aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (Fond ili MMF) na ...priljev inozemnih izravnih investicija u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi, identificira 2 čimbenika koji mogu doprinijeti katalitičkom učinku Fonda vezano uz priljev inozemnih izravnih investicija, formulira rezultate istraživanja te njihove implikacije, kao i preporuke za nositelje ekonomske politike.
Slijedom navedenog, doktorski rad u suštini odgovara na sljedeća pitanja - Potiču li financijski aranžmani MMFa priljev inozemnih izravnih investicija te ukoliko je to slučaj koji su neki od čimbenika koji mogu pozitivno djelovati na takav katalitički učinak? Kontrolirajući za endogenu pristranost upotrebom modela tretmanskog efekta, rezultati istraživanja pokazuju da financijski aranžmani s MMFom u cjelini dovode do katalitičkog učinka u smislu povećanog priljeva inozemnih izravnih investicija u zemljama Srednje i Jugoistočne Europe u razdoblju 1990-2013. Nadalje, razlikujući prema pojedinačnim tipovima financijskih aranžmana, rezultati istraživanja također pokazuju da samo u onim okolnostima (tj. kod SBA tipa aranžmana) gdje se zemlje korisnice mogu kredibilnije obvezati na tražene gospodarske promjene te gdje MMF može snažnije utjecati da to naprave, katalitički učinak je pozitivan. Tamo gdje to nije slučaj (ECF te EFF tip aranžmana), katalitički učinak je negativan. Ovakvi rezultati ukazuju da 2 čimbenika - kredibilno obvezivanje zemalja korisnica zajma na gospodarske promjene te utjecaj MMFa u tom smislu - mogu pozitivno djelovati na katalitički učinak. Uloga spomenutih dvaju čimbenika dodatno se ilustrira i kroz odgovarajuće studije slučaja.
Općenito uzevši, rezultati istraživanja pokazuju da postoje slučajevi u kojima je MMF moguće koristiti kao instrument jačanja pozitivne percepcije inozemnih izravnih investitora. No, ukazuju i da sudjelovanje u financijskim aranžmanima s Fondom ne može automatski poboljšati percepciju inozemnih investitora. K tome, u cjelini, ovo istraživanje neizravno naznačuje da ono što je inozemnim investitorima ključno jest perspektiva gospodarskih promjena u zemlji odnosno percepcija predanosti zemlje u tom smislu. Za nositelje ekonomske politike u regiji Srednje i Jugoistočne Europe uputno je, pak, kritičko promišljanje mogućih koristi ali i troškova vezanih uz financijske aranžmane Fonda kao i njihove učinke.
Based on the appropriate conceptual and empirical approach, this doctoral thesis explores the effect of International Monetary Fund (Fund or IMF) financial arrangements on the inflows of foreign direct investment in Central and South-Eastern Europe, identifies two factors that contribute to the catalytic effect of the Fund in this respect, formulates research results as well as their implications and recommendations for the creators of economic policy.
In this respect, the doctoral reserach answers 2 questions – do IMF financial arrangements stimulate foreign direct investment inflows, and if this is the case, what are some of the factors that can positively influence the existence of the catalytic effect? Controlling for the endogeneity bias by means of treatment effect model, the research shows that IMF financial arrangements on the whole lead to catalytic effect in the region of Central and South-Eastern Europe in the period between 1990 and 2013. Furthermore, differentiating between three basic types of Fund arrangements, the research shows that only under those circumstances (i.e. under SBA arrangements) where user-countries can more credibly commit to required reforms and where IMF has stronger influece to induce such a behaviour on their part, the catalytic effect is positive. Where this is not the case (i.e. ECF and EFF arrangements), the catalytic effect is negative. Such results indicate that 2 factors – credible commitment of user-country towards economic reforms and the influence of IMF in this respect - can positively contribute towards catalytic effect. The role of these two facts is also ilustrated through four case-studies for individual countries of the region.
On the whole, according to the research results, there are cases where it is possible to use IMF as an instrument for increasing positive perception of foreign direct investors. However, results also indicate that participation in IMF financial arrangements by itself cannot automatically improve the perception of foreign direct investors. Overall, the results of the research imply that what is crucial for foreign direct investors is the perspective of economic reforms in the country, i.e. the perception of the country's commitment in this respect. Regarding creators of the economic policy in the observed region, they are advised to critically think about potential benefits and costs regarding IMF financial arrangements and their respective effects.
Temeljem odgovarajućeg konceptualnog okvira i upotrebom primjerenog empirijskog modela, ovaj doktorski rad istražuje utjecaj financijskih aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (Fond ili MMF) na priljev inozemnih izravnih investicija u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi, identificira 2 čimbenika koji mogu doprinijeti katalitičkom učinku Fonda vezano uz priljev inozemnih izravnih investicija, formulira rezultate istraživanja te njihove implikacije, kao i preporuke za nositelje ekonomske politike.
Slijedom navedenog, doktorski rad u suštini odgovara na sljedeća pitanja - Potiču li financijski aranžmani MMFa priljev inozemnih izravnih investicija te ukoliko je to slučaj koji su neki od čimbenika koji mogu pozitivno djelovati na takav katalitički učinak? Kontrolirajući za endogenu pristranost upotrebom modela tretmanskog efekta, rezultati istraživanja pokazuju da financijski aranžmani s MMFom u cjelini dovode do katalitičkog učinka u smislu povećanog priljeva inozemnih izravnih investicija u zemljama Srednje i Jugoistočne Europe u razdoblju 1990-2013. Nadalje, razlikujući prema pojedinačnim tipovima financijskih aranžmana, rezultati istraživanja također pokazuju da samo u onim okolnostima (tj. kod SBA tipa aranžmana) gdje se zemlje korisnice mogu kredibilnije obvezati na tražene gospodarske promjene te gdje MMF može snažnije utjecati da to naprave, katalitički učinak je pozitivan. Tamo gdje to nije slučaj (ECF te EFF tip aranžmana), katalitički učinak je negativan. Ovakvi rezultati ukazuju da 2 čimbenika - kredibilno obvezivanje zemalja korisnica zajma na gospodarske promjene te utjecaj MMFa u tom smislu - mogu pozitivno djelovati na katalitički učinak. Uloga spomenutih dvaju čimbenika dodatno se ilustrira i kroz odgovarajuće studije slučaja.
Općenito uzevši, rezultati istraživanja pokazuju da postoje slučajevi u kojima je MMF moguće koristiti kao instrument jačanja pozitivne percepcije inozemnih izravnih investitora. No, ukazuju i da sudjelovanje u financijskim aranžmanima s Fondom ne može automatski poboljšati percepciju inozemnih investitora. K tome, u cjelini, ovo istraživanje neizravno naznačuje da ono što je inozemnim investitorima ključno jest perspektiva gospodarskih promjena u zemlji odnosno percepcija predanosti zemlje u tom smislu. Za nositelje ekonomske politike u regiji Srednje i Jugoistočne Europe uputno je, pak, kritičko promišljanje mogućih koristi ali i troškova vezanih uz financijske aranžmane Fonda kao i njihove učinke.
Sve veći broj istraživanja dokazuje da pozitivne emocije olak¹avaju mnoga socijalna pona¹anja i misaone procese, odnosno da znatno pobolj¹avaju na¹e funkcioniranje. Induciranje pozitivnih emocija u ...nastavi ¹iri pozornost i omogućuje nam da bolje vidimo cjelovitu sliku događaja, povećava se broj poticaja za djelovanje i opća kognitivna prilagodljivost. Pozitivna raspoloženja potiču pomnjivo procesiranje i pozitivnih i negativnih informacija važnih za ostvarenje cilja, zapamćivanje je bolje, a pozitivno raspoloženi ljudi konstruktivnije i fleksibilnije reagiraju na važne informacije o sebi i okolini. Stil razmi¹ljanja je kreativniji, fleksibilniji i otvoreniji, odluke se donose brže i efikasnije, skloniji smo altruističnom pona¹anju. Budući da negativne emocije, lo¹i roditelji, lo¹i učitelji i lo¹e kritike imaju veći utjecaj od dobrih, da bi se prevladao taj negativni efekt, pozitivne emocije u međusobnim odnosima moraju biti zastupljenije od negativnih (i to u omjeru većem od 3 : 1). U članku se opisuju programi za povećanje pozitivnih emocija kod učenika te neke strategije korisne za povećavanje opće pozitivnosti.
U radu se govori o povijesti plemićke obitelji Mikšić iz Turopolja, od njezine pojave u vrelima sredinom 14. do početka 16. stoljeća. Događaji iz njezine prošlosti nastoje se staviti u društveni ...kontekst te se kroz primjere iz života ove obitelji progovara o različitim vezanim pitanjima, poput izdvajanja pojedinih obitelji iz plemićkih rodova, posjedovnih odnosa, nasljednih prava, položaja žena.
Cilj je ovoga istraživanja provjeriti pretpostavke Kosslynove teorije o različitoj obradi dva tipa prostornih odnosa, kategorijalnih i koordinatnih. Pretpostavka je da će se kategorijalni prostorni ...odnosi brže i točnije obraditi u lijevoj hemisferi, dok će se koordinatni prostorni odnosi brže i točnije obraditi u desnoj hemisferi.
U eksperimentu je sudjelovalo 50 desnorukih sudionica prosječne dobi 20 godina. Sudionicama su uzastopno prezentirana dva crteža para životinja, na način da je prvi crtež prezentiran centralno, a drugi postranično. Sudionice su pritiskom na za to predviđene tipke na tipkovnici trebale odgovoriti jesu li dva prikazana podražaja ista ili različita.
Rezultati su pokazali da se kategorijalne prostorne transformacije brže prepoznaju kada su prezentirane u desno vidno polje, nego kada su prezentirane u lijevo vidno polje, dok se koordinatne prostorne transformacije brže prepoznaju kada su prezentirane u lijevo vidno polje, nego kada su prezentirane u desno vidno polje. Kategorijalne se prostorne transformacije brže prepoznaju od koordinatnih kada su prezentirane u desno vidno polje.
Kategorijalne se prostorne transformacije općenito brže i točnije prepoznaju od koordinatnih transformacija.
Dubrovčani su izbor osoba kojima su odašiljali poslanike na pregovore
o proširenju granica prilagođavali njihovu trenutnom društvenom
položaju. U pokušajima realizacije ekspanzionističkih planova ...uvažavali
su tradicionalno uređenje srednjovjekovnog svijeta, no ne uvijek i
beziznimno. Iako su bili legalisti, nisu se libili odstupiti od davno uspostavljenih
običaja, pogotovo kada su njihovi vitalni interesi bili
ugroženi. Strategija širenja pokazala je da je gradsko vodstvo uvažavalo te
nastojalo uočiti i iskoristiti promjene u odnosima moći kako bi postiglo
najviše moguće u postojećim okolnostima.
U nedavnoj prošlosti Balkan je proživio razdoblja sukoba i nasilja, tipična za mnoge post-imperijalne nacije-države koje su se pokazale nesposobnima u uspostavljanju veza sa susjedima izvan ...imperijalnog modela centra i periferije. Takve su države imitirale povijesne obrasce imperijalnih osvajanja. U tom se smislu etnički sukobi, koji su eskalirali u ratove na područjima bivše Jugoslavije, predstavljaju primjere pogrešne transformacije postimperijalnih država u moderne nacije-države s demokratskim poretkom i mirnom koegsistencijom sa susjedima. Usprkos takvom razvoju situacije, pokazalo se da nije u svim višeetničkim sredinama došlo do eskalacije etničkog nasilja (npr. slučajevi „enklava mira“ u višeetničkim područjima Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Kosova). U takvim primjerima, koji su ilustrirani podatcima empirijskog istraživanja, pronalazi se potencijal za izgradnju tolerancije „odozdo“. S druge strane, u područjima u kojima je mir proizašao iz postkonfliktnih procesa lokalni potencijali za izgradnju etničke tolerancije su se pokazali puno slabijima. U radu su navedeni primjeri koji ukazuju na izrazite regionalne razlike u Hrvatskoj. Rad također pokazuje da se cjelokupan proces normalizacije međuetničkih odnosa u hrvatskom društvu odvija na proturječan način. Dijelovi nacionalnih elita često su skloni naglašavanju socijalne distance i antagonizma spram „drugih“. S druge strane, nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, nacionalistička retorika na političkoj razini značajno je smanjena. Postavlja se pitanje u kojoj je mjeri službena politika na nacionalnoj ili međunarodnoj razini, koja predstavlja pristup „odozgo“, presudna u oblikovanju međuetničkih odnosa. Zaključak rada je da uspostavljanje etničkog mira i tolerancije nije ostvarivo bez istodobnog odvijanja procesa na mikro razini odnosno ”odozdo”. U teorijskom smislu to odgovara suprotstavljanju ”linearne politike” i ”politike usklađivanja”, odnosno političkog determinizma centra i kontingencijskih procesa koji se odvijaju njegovim periferijama.
PDF
