U članku se donose rezultati istraživanja o nastavi povijesti glazbe na visokoškolskim ustanovama i na Sveučilištu u Zagrebu od njezinih početaka 1920-ih do danas, uz kratko iznošenje pretpovijesti. ...Ta je nastava započela: 1) kao obvezatni predmet/kolegij na glazbenoj školi Narodnog zemaljskog glasbenog zavoda (1890), Hrvatskom konzervatoriju (1916), Muzičkoj akademiji (1922) i Katoličkom bogoslovnom fakultetu (1951); Institut za crkvenu glazbu (1963), te 2) kao dopunski/izborni predmet na Filozofskom fakultetu (1928-1938; 1981-1994), Učiteljskom fakultetu (1951) i Hrvatskim studijima (1994). Dosad je registrirano četrdesetak imena nastavnika ukupno na svim ustanovama i u svim tipovima nastave. Završno se donose i elementi najvažnijih aspekata glede područja povijesti glazbe, tema, metoda i tehničke opremljenosti u izvedbi nastave, te moguće perspektive daljnjih istraživanja o tom predmetu.
U cilju svrstavanja naselja u Dalmaciji u skupine s obzirom na
recentnu opremljenost centralnim funkcijama te razmatranja razvojnih implikacija koje iz toga proizlaze, u radu je analizirana ...opremljenost naselja s obzirom na šest osnovnih skupina funkcija. Detaljnija analiza razvojnih implikacija provedena je na razini naselja Šibensko-kninske županije koja u širem smislu pripadaju Pokrčju.
Analiza opremljenosti naselja u Dalmaciji centralnim funkcijama pokazala je neravnomjeran razmještaj kao posljedicu dugoročnih trendova socio-ekonomskog razvoja. Demografski pokazatelji u prosjeku su najpovoljniji za naselja 3. reda opremljenosti centralnim funkcijama u Dalmaciji. Pritom su izražene razlike među pojedinim naseljima unutar skupina. Implikacije za razvoj i planiranje, posebno u odnosu na stalno i povremeno korištenje centralnih funkcija, proizlaze i iz izrazitog jačanja rekreativne funkcije, vidljive
u apsolutnom povećanju i velikom relativnom udjelu stambenog fonda namijenjenog odmoru i rekreaciji.
Značajke razmještaja stanovništva i centralnih funkcija nisu samo posljedica već i ključan čimbenik društveno-gospodarskog razvoja, a nastavak koncentracije stanovništva i funkcija u priobalnoj zoni može imati daljnje negativne razvojne posljedice.
U ovome radu izvršena je selektivna analiza relevantnih parametara kontejnerskih morskih luka Republike Hrvatske (Rijeka, Split, Ploče): geoprometni položaj, opremljenost za obavljanje kontejnerskog ...prometa, ostvareni kontejnerski promet, linijski servisi i povezanost s mediteranskim prekrcajnim lukama. Također, u radu je izvršena komparativna analiza hrvatskih morskih luka osposobljenih za kontejnerski promet s konkurentskim istočnojadranskim lukama Kopar (Slovenija), Trst (Italija) i Bar (Crna Gora), te se razmatraju pravci daljnjeg mogućeg razvoja.
Piramidalna mreža gradova Seferagić, Dušica
Sociologija i prostor,
03/2009, Volume:
43, Issue:
3 (169)
Paper
Open access
Osnovna je tema teksta opremljenost infrastrukturom i dostupnost
elemenata infrastrukturne opremljenosti u mreži gradova Hrvatske.
Autorica, prvo, u uvodu analizira svjetsku literaturu posvećenu ...globalizaciji, tj. promjenama u mreži gradova prouzročenim globalizacijom, upozorujući na raznolike i proturječne procese u
prostoru: homogenizaciju i heterogenizaciju prostora, nastanak novih
mreža naselja, pojavu novih struktura (megalopolisa, kozmopolisa, svjetskih i globalnih gradova itd.), raspodjelu funkcija hijerarhijskog
tipa, lom postojećih granica (primjerice, među nacionalnim državama). Potom analizira rezultate istraživanja provedenog
na slučajnom uzorku 47 gradova u Hrvatskoj, podijeljenih na glavni
grad, makroregionalne centre (četiri sa Zagrebom), 16 drugih županijskih središta, te 27 ostalih gradova. Upitnikom za naselja prikupljeni su podaci o opremljenosti naselja pod kojom se razumijeva komunalni i društveni standard, te o dostupnosti stanovništvu onih elemenata opremljenosti kojih u gradu nema, odnosno u kojem najbližem mjestu (gradu) stanovništvo može zadovoljiti dotične potrebe. Interpretirani su rezultati za ove elemente
društvene, tehničke i druge opremljenosti: pravosuđe, financijske i
druge službe, zdravstvene ustanove, socijalnu skrb, obrazovne ustanove, kulturne ustanove, sportske institucije i objekte, objekte
zabave, trgovine, obrt i industriju, komunalnu opremljenost, prometnu
opremljenost, nevladine organizacije i prostorne planove. Rezultati
ukazuju na zakonomjernu hijerarhijsku, tj. piramidalnu strukturu
mreže naselja od većih k manjima. Mreža gradova u Hrvatskoj nije,
međutim, izrazito hijerarhijska, osim kad je riječ o metropoli. Na vrhu
piramide je hrvatska metropola - Zagreb koji obnaša gotovo sve
funkcije za sebe samog, užu okolicu, cijelu državu, prema regiji, a
ponekad i šire. Makroregionalni centri su žarišta razvoja vlastite okolice pa i šire, dok su manji gradovi ovisniji o njima, a srednji i
najmanji malokad uspijevaju nositi razvoj.
Rad je tematski povezan sa znanstveno-istraživačkim projektom Instituta
za društvena istrazivanja u Zagrebu pod naslovom Sociološlei aspekti mreže naselja
u kontekstu tranzicije, koji je realiziran u ...periodu od 2002. do 2005. godine. U
sklopu toga provedeno je terensko istraživanje 2004. godine, a dio dobivenih podataka
iz njega bit će tema ovoga rada. Navedeni se projekt odnosio na sociološko
istraživanje mreže naselja u cijeloj Hrvatskoj, s veličinom uzorka od ukupno 154
naselja različitog tipa. Mreža naselja je sustav urbanih i ruralnih naselja koji zajedno
čine prostornu i funkcionalnu cjelinu. Predmet istrazivanja rada jest ispitati kvalitetu
života u mreži naselja, i to preko elemenata stanovanja, opremljenosti kućanstava,
te opremljenosti neposredne okoline ili susjedstva u naseljima. Iz dobivenih rezultata
istrazivanja utvrdila se postojeća kvaliteta stanovanja u naseljima, te primarna
i sekundarna razina opremljenosti kućanstava li mreži naselja. Očekivano, rezultati
su najbolji za najveće gradove, naročito za Zagreb, a najlošiji za seoska naselja.
Općenito se potvrdila postojeća hijerarhijska struktura ispitivane mreže naselja, sa
Zagrebom na vrhu. Međutim, u detaljnoj analizi zamijetili smo da je situacija ipak
znatno kompleksnija. Često su podaci bolji za makroregionalne i regionalne centre
nego za Zagreb, a za seoska su naselja bolja nego za gradska, ali to ovisi o ispitivanom
kriteriju ili elementu kvalitete života odnosno stanovanja.
Prikazan je broj opstetričkih kreveta za 2003. godinu, u 29 bolničkih i 7 izvanbolničkih rodilišta u Republici Hrvatskoj, broj liječnika specijalista iz ginekologije i porodništva te broj ...kardiotokografskih i ultrazvučnih aparata. Podaci su uspoređeni s brojem žitelja u cjelini i po osam regija u Republici Hrvatskoj. Postoji manjak kreveta za babinjače i trudnice u regiji Zagreba i manjak trudničkih kreveta u regiji Dalmacije. U Hrvatskoj ima 563 aktivnih ginekologa, što je 12,6 na 100000 žitelja: ima 285 bolničkih, 170 ugovornih i 108 ginekologa s privatnom praksom. Zadovoljavajuća je opremljenost rodilišta CTG i UZV aparatima, ali trebalo bi poduzeti mjere u cilju redovitog obnavljanja postojeće opreme.
U radu se razmatraju problemi prometa i turizma u tranzicijskim zemljama. Navodi se da je nakon 90-ih došlo do prerazdiobe u prometnoj potražnji kao posljedice politike «novog smjera», te naglog ...porasta cestovnog prometa proizašlog iz booma domaće automobilizacije i sve većeg broja motoriziranih turista koji nakon liberalizacije - otvaranja posjećuju, s turističkog stajališta, iznimno zanimljive destinacije. Budući da je promet ranije bio zapostavljen, tj. tretiran kao socijalna a ne ekonomska kategorija, danas nije u stanju zadovoljiti narasle potrebe. Vidan je raskorak između prometne ponude i potražnje, a zbog sporog rješavanja takvog stanja problemi se stalno kumuliraju i time multipliciraju. Ističe se kako su zbog ekonomske nerazvijenosti zemlje u tranziciji predodređene za razvoj s manjkom prometne infrastrukture te da će donekle do usklađenosti doći u trećoj razvojnoj fazi, tj. u vrijeme znatno povoljnijih ekonomskih prilika. To znači da je probleme prometa jedino moguće rješavati na dugi rok. U međuvremenu se predlaže niz mjera i postupaka koje postojeće prilike mogu učiniti boljim.
PDF
